Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: listopada 2019
Sljedeći će tjedan delegacija Europske unije na visokoj razini sudjelovati na ministarskom tjednu 74. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Predstavnici EU-a bit će domaćini i sudjelovat će u velikom broju događanja te će se sastajati s vodećim svjetskim čelnicima. EU je i dalje jedan od najutjecajnijih zagovornika globalne suradnje koji zajedno sa svojim partnerima podupire multilateralizam u cilju poštovanja i promicanja međunarodnog prava i ljudskih prava, potpore miru i demokraciji te poticanja solidarnosti s potrebitima širom svijeta. Prvi potpredsjednik Frans Timmermans i visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini započet će taj tjedan u nedjelju 22. rujna, bilateralnim sastankom s glavnim tajnikom UN-a Antóniom Guterresom, pri čemu će ponovno potvrditi strateško partnerstvo između EU-a i UN-a. U ponedjeljak će se prvi potpredsjednik Timmermans i povjerenik Miguel Arias Cañete pridružiti predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku na otvorenju sastanka na vrhu UN-a o djelovanju u području klime kako bi potvrdili predanost EU-a ispunjenju obveza iz Pariškog sporazuma o smanjenju emisija stakleničkih plinova za barem 40 % do 2030. Komisija je prošlog tjedna donijela Komunikaciju s pojedinostima doprinosa EU-a sastanku na vrhu. U utorak će prvi potpredsjednik Timmermans i povjerenik Neven Mimica predstavljati EU na prvom sastanku na vrhu UN-a o ciljevima održivog razvoja na kojem će pozvati na ambicioznije i brže djelovanje na provedbi Programa održivog razvoja do 2030. i 17 ciljeva održivog razvoja. U utorak će se prvi potpredsjednik Timmermans i visoka predstavnica / potpredsjednica Mogherini pridružiti predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku na otvaranju 74. zasjedanja Opće skupštine. Dodatne informacije dostupne su u priopćenju za medije. Tiskani i audiovizualni materijali bit će dostupni na internetskim stranicama EEAS, Europa i Consilium. Dodatne informacije o odnosima EU-a i UN-a dostupne su u informativnim člancima ovdje i ovdje.
Objavljeno u Vijesti
Komisija će 19. rujna u 13 sati po srednjoeuropskom vremenu objaviti novi poziv za podnošenje prijava za vaučere WiFi4EU za uspostavu besplatnih Wi-Fi mreža na javnim prostorima, npr. u gradskim vijećnicama, javnim knjižnicama, muzejima, parkovima i trgovimama. Poziv je namijenjen općinama ili skupinama općina u EU-u i otvoren je do 20. rujna u 17 sati po srednjoeuropskom vremenu. Općinama je dostupno 1780 vaučera pojedinačne vrijednosti od 15 000 eura. Povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Marija Gabriel izjavila je: „S velikim zadovoljstvom objavljujem poziv za podnošenje prijava za treći krug vaučera WiFi4EU. Do sada je potpisano gotovo 6000 sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava i iznimno nam je zadovoljstvo vidjeti trenutačne koristi koje inicijativa omogućuje našim građanima.” Program WiFi4EU provodi se putem niza poziva na podnošenje prijava, a obuhvaća svih 28 država članica EU-a te Norvešku i Island. Općine se nakon registracije na posebnom portalu za WiFi4EU mogu jednim klikom prijaviti za vaučer. Komisija općine odabire prema redoslijedu prijave, pri čemu vodi računa o ravnomjernoj zemljopisnoj zastupljenosti. Prva dva poziva za podnošenje prijava za WiFi4EU imala su odličan učinak, s više od 23 000 registriranih općina i 6200 dodijeljenih vaučera. Ovo je treći poziv, a do završetka 2020. planira se provesti i četvrti. Dodatne informacije dostupne su na internetu, u pitanjima i odgovorima i u informativnom članku, dok su na karti prikazane općine diljem Europe koje su već dobile vaučer.
Objavljeno u Vijesti
EU ulaže više od 48 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj u proširenje Dječje bolnice Srebrnjak na obroncima Zagreba. Projekt uključuje izgradnju zgrade od 15 000 m² i kupnju istraživačke i medicinske opreme kako bi se bolnica preobrazila u centar za klinička istraživanja gdje će se razvijati i upotrebljavati novi lijekovi. U centru, čiji se dovršetak planira u veljači 2022., liječit će se česte i kronične bolesti djece i adolescenata. Povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis izjavio je: Svrha je kohezijske politike EU-a poboljšati kvalitetu života, a u ovom slučaju spašavati živote. Zahvaljujući ovom projektu djeca u Hrvatskoj liječit će se u skladu s najnovijom medicinskom praksom, a hrvatski istraživači radit će u istraživačkom centru svjetskoga ranga u srcu Zagreba. Cilj je projekta i zadržati nadarene medicinske istraživače i liječnike u Hrvatskoj te se očekuje da će broj zaposlenih u bolnici porasti za 67 %. Rad centra obuhvaćat će područja medicine kao što su astma, alergije, reumatologija, kardiologija, pedijatrijska kirurgija, sportska medicina, rehabilitacija i klinička ispitivanja. Uz to, novi je centar projektiran u skladu sa standardima zaštite okoliša uz smanjenu proizvodnju otpada i potrošnju vode.
Objavljeno u Vijesti
Nedjelja, 15 rujna 2019 18:45

Europski tjedan mobilnosti

Sutra počinje 18. Europski tjedan mobilnosti, vodeća kampanja Europske komisije kojom se promiče čist i održiv gradski prijevoz. U kampanji će od 16. do 22. rujna sudjelovati gotovo 3000 gradova iz pedesetak zemalja koji će promicati sigurno hodanje i biciklizam uz slogan „Hodajmo zajedno!”. Svečanost otvorenja u Bruxellesu obuhvaća okrugli stol u organizaciji Europske komisije i Globalnog saveza nevladinih organizacija za cestovnu sigurnost. EU i europski gradovi nevladinim će organizacijama „predati” obveze za sigurnost na cestama namijenjene Globalnoj ministarskoj konferenciji o sigurnosti na cestama u Stockholmu u veljači 2020., uključujući cilj EU-a – smanjenje broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda za polovicu između 2020. i 2030. Povjerenica EU-a za promet Violeta Bulc izjavila je: „Ove godine želimo podsjetiti građane EU-a da je hodanje ugodna, zdrava i besplatna aktivnost. Hodanje je često poveznica između različitih oblika putovanja. EU je uložio znatne napore kako bi ujedno bilo i sigurno. Konferencija u Stockholmu bit će presudna u našoj borbi za sigurnije ceste diljem svijeta. Drago mi je što je EU, uz jaku potporu nacionalnih vlada, predvodnik u toj inicijativi. Pozivam sve druge regije diljem svijeta da, slično nama, postave ambiciozne ciljeve i pomno ih prate do ostvarenja.“ Povjerenica Bulc također je najavila nagradu za sigurnost u gradskom prometu koja će se najuspješnijim gradovima dodijeliti sljedeće proljeće. Ovdje možete pronaći više informacija o okruglom stolu o sigurnosti na cestama.
Objavljeno u Vijesti
Mreža Eurydice Europske komisije danas je objavila izvješće o stanju digitalnog obrazovanja u europskim školama. U izvješću je opisano kako se poučavaju i ocjenjuju digitalne kompetencije. Također sadržava pregled digitalnih vještina učitelja, politika osmišljenih za potporu digitalnom obrazovanju i uporabe tehnologija u velikim nacionalnim testovima. Polovina analiziranih obrazovnih sustava trenutačno radi na prilagodbi kurikuluma u pogledu digitalnih kompetencija, bilo tako da ih prvi put uvrštavaju u kurikulum, naglašavaju ili pak ažuriraju kurikulum kako bi primjerice uključivao nove ili drugačije elemente programiranja, računalnog razmišljanja ili sigurnosti na internetu. Povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics izjavio je: „Pozdravljam današnje izvješće koje pokazuje da škole diljem Europe napreduju u uporabi novih tehnologija u poučavanju i učenju. Osobito mi je zadovoljstvo vidjeti sve veći broj inicijativa za podršku učiteljima u uporabi tehnologija u učionici, područje kojim ćemo se baviti 26. rujna na drugom europskom sastanku na vrhu o obrazovanju. Znamo da učitelji imaju ključnu ulogu u poboljšavanju digitalnih kompetencija mladih te namjenskom korištenju tehnologije kako bi učenje bilo relevantnije, zanimljivije i prilagođenije digitalnom dobu.“ Dvije trećine analiziranih obrazovnih sustava prepoznaje važnost digitalnih vještina učitelja, a većina zemalja nudi obuku učiteljima, iako nedostaju smjernice za procjenu digitalnih vještina učenika u učionici. Većina zemalja provodi strategije za digitalno obrazovanje, no svega nekoliko ih sustavno i učestalo nadzire i procjenjuje te strategije. Podrška državama članicama u iskorištavanju tehnologije u obrazovanju te razvoju digitalnih vještina učitelja i učenika temelj je Komisijina Akcijskog plana za digitalno obrazovanje, koji sadržava 11 akcija kojima se potiče i podržava inovativnost u obrazovanju.
Objavljeno u Vijesti
Mreža Eurydice Europske komisije danas je objavila izvješće o stanju digitalnog obrazovanja u europskim školama. U izvješću je opisano kako se poučavaju i ocjenjuju digitalne kompetencije. Također sadržava pregled digitalnih vještina učitelja, politika osmišljenih za potporu digitalnom obrazovanju i uporabe tehnologija u velikim nacionalnim testovima. Polovina analiziranih obrazovnih sustava trenutačno radi na prilagodbi kurikuluma u pogledu digitalnih kompetencija, bilo tako da ih prvi put uvrštavaju u kurikulum, naglašavaju ili pak ažuriraju kurikulum kako bi primjerice uključivao nove ili drugačije elemente programiranja, računalnog razmišljanja ili sigurnosti na internetu. Povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics izjavio je: „Pozdravljam današnje izvješće koje pokazuje da škole diljem Europe napreduju u uporabi novih tehnologija u poučavanju i učenju. Osobito mi je zadovoljstvo vidjeti sve veći broj inicijativa za podršku učiteljima u uporabi tehnologija u učionici, područje kojim ćemo se baviti 26. rujna na drugom europskom sastanku na vrhu o obrazovanju. Znamo da učitelji imaju ključnu ulogu u poboljšavanju digitalnih kompetencija mladih te namjenskom korištenju tehnologije kako bi učenje bilo relevantnije, zanimljivije i prilagođenije digitalnom dobu.“ Dvije trećine analiziranih obrazovnih sustava prepoznaje važnost digitalnih vještina učitelja, a većina zemalja nudi obuku učiteljima, iako nedostaju smjernice za procjenu digitalnih vještina učenika u učionici. Većina zemalja provodi strategije za digitalno obrazovanje, no svega nekoliko ih sustavno i učestalo nadzire i procjenjuje te strategije. Podrška državama članicama u iskorištavanju tehnologije u obrazovanju te razvoju digitalnih vještina učitelja i učenika temelj je Komisijina Akcijskog plana za digitalno obrazovanje, koji sadržava 11 akcija kojima se potiče i podržava inovativnost u obrazovanju.
Objavljeno u Vijesti
EU je uložio dodatnih 17,6 milijuna eura kako bi tijekom 2019. više od 8500 novoodabranih afričkih studenata i sveučilišnih djelatnika sudjelovalo u programu Erasmus+. To povećanje sredstava za program Erasmus+ još je jedan korak prema obvezi koju je predsjednik Jean-Claude Juncker najavio u rujnu 2018. u govoru o stanju Unije, kada je obećao potporu za 35 000 afričkih studenata i istraživača do 2020. Zahvaljujući dodatnim sredstvima iz Komisijinih vanjskih financijskih instrumenata i Uzajamnog fonda za Afriku u iznosu od 17,6 milijuna eura, broj državljana afričkih zemalja u programu porastao je za 40 posto. Broj stipendija za zemlje zapadne Afrike i Roga Afrike više se no udvostručio. Studenti iz Afrike natjecali su se u jakoj međunarodnoj konkurenciji, a njih 313 iz 33 afričke zemlje zaslužilo je stipendije za združene diplomske studije Erasmus Mundus. To je povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 239 stipendija iz 27 afričkih zemalja. Dodatne informacije dostupne su u priopćenju za medije i informativnom članku.
Objavljeno u Vijesti
EU je uložio dodatnih 17,6 milijuna eura kako bi tijekom 2019. više od 8500 novoodabranih afričkih studenata i sveučilišnih djelatnika sudjelovalo u programu Erasmus+. To povećanje sredstava za program Erasmus+ još je jedan korak prema obvezi koju je predsjednik Jean-Claude Juncker najavio u rujnu 2018. u govoru o stanju Unije, kada je obećao potporu za 35 000 afričkih studenata i istraživača do 2020. Zahvaljujući dodatnim sredstvima iz Komisijinih vanjskih financijskih instrumenata i Uzajamnog fonda za Afriku u iznosu od 17,6 milijuna eura, broj državljana afričkih zemalja u programu porastao je za 40 posto. Broj stipendija za zemlje zapadne Afrike i Roga Afrike više se no udvostručio. Studenti iz Afrike natjecali su se u jakoj međunarodnoj konkurenciji, a njih 313 iz 33 afričke zemlje zaslužilo je stipendije za združene diplomske studije Erasmus Mundus. To je povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 239 stipendija iz 27 afričkih zemalja. Dodatne informacije dostupne su u priopćenju za medije i informativnom članku.
Objavljeno u Vijesti
Nova Komisija odražavat će prioritete i ambicije utvrđene u Političkim smjernicama i organizirana je prema ciljevima na temelju kojih je Europski parlament izabrao novu predsjednicu. Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyden danas je predstavila svoj tim i novi ustroj sljedeće Europske komisije. Nova Komisija odražavat će prioritete i ambicije utvrđene u Političkim smjernicama i organizirana je prema ciljevima na temelju kojih je Europski parlament izabrao novu predsjednicu. U srži našeg rada je potreba da se suočimo s klimatskim, tehnološkim i demografskim promjenama koje iz korijena mijenjaju naša društva i naš način života. Postojeće sile same pronalaze nove puteve. Nove sile nastaju i konsolidiraju se. To stvara osjećaj nelagode i tjeskobe u mnogim dijelovima Europe. EU mora biti predvodnik u prijelazu na zdravi planet i novi digitalni svijet. No to može učiniti samo povezivanjem ljudi i unapređivanjem našeg jedinstvenog socijalnog tržišnog gospodarstva kako bi bilo u skladu s novim ambicijama današnjice. Pri kretanju na taj put moramo najbolje što možemo iskoristiti svoju snagu, talent i potencijale. Moramo se usredotočiti na ravnopravnost i stvaranje mogućnosti za sve, bili žene ili muškarci, s istoka, zapada, juga ili sjevera, bili stari ili mladi. Moramo braniti naše zajedničke vrijednosti i očuvati vladavinu prava. U sljedećih pet godina sve europske institucije moraju blisko surađivati kako bi ublažile strahove i stvorile nove mogućnosti. Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Ovaj će tim oblikovati europski način: poduzet ćemo odlučne mjere protiv klimatskih promjena, izgraditi partnerstvo sa SAD-om, definirati svoje odnose sa samosvjesnijom Kinom i biti pouzdan susjed, primjerice, Africi. Ovaj će se tim morati zauzeti za naše vrijednosti i svjetske standarde. Želim Komisiju koja je odlučna, koja je jasno usredotočena na probleme s kojima se suočavamo i koja nudi odgovore. Želim da to bude uravnotežena, fleksibilna i moderna Komisija. Ovaj će tim sada morati zadobiti povjerenje Parlamenta. Moja će Komisija biti geopolitička Komisija posvećena održivim politikama. Želim i da Europska unija bude čuvar multilateralizma. Zato što znamo da smo jači kada zajedno ostvarujemo ono što ne možemo sami.” Nova struktura prilagođena ciljevima koje želimo ostvariti Novi Kolegij imat će osam potpredsjednika, uključujući visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (Josep Borrell). Potpredsjednici su odgovorni za najveće prioritete iz Političkih smjernica. Oni će nas usmjeravati u najvažnijim sveobuhvatnim pitanjima, kao što su Europski zeleni plan, Europa spremna za digitalno doba, gospodarstvo u interesu građana, zaštita europskog načina života, snažnija Europa u svijetu i novi poticaj europskoj demokraciji. Povjerenici su u središtu strukture novog Kolegija. Oni će upravljati stručnim znanjem koje će osiguravati glavni direktori. Tri izvršna potpredsjednika imat će dvostruku ulogu, bit će ujedno potpredsjednici nadležni za jednu od tri ključne teme programa novoizabrane predsjednice i povjerenici. Izvršni potpredsjednik Frans Timmermans (Nizozemska) koordinirat će rad na Europskom zelenom planu. On će upravljati i klimatskom politikom, uz potporu glavnog direktora za klimatsku politiku. Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Želim da Europski zeleni plan bude simbol Europe. U središtu je plana naša predanost tome da postanemo prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu. To je i dugoročni gospodarski imperativ: oni koji budu prvi i najbrži zgrabit će mogućnosti koje nudi ekološka tranzicija. Želim da Europa bude predvodnik. Želim da Europa bude izvoznik znanja, tehnologija i najboljih praksi.” Izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager (Danska) koordinirat će naš cijeli program Europa spremna za digitalno doba i biti povjerenica za tržišno natjecanje, uz potporu glavnog direktora za tržišno natjecanje. Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Digitalizacija ima ogroman utjecaj na naš način života, rada i komunikacije. U nekim područjima digitalizacije Europa treba nadoknaditi zaostatke, primjerice u području modela poslovanja poduzeće prema potrošaču, dok smo u drugima, npr. modelu poduzeće prema poduzeću, predvodnici. Moramo naše jedinstveno tržište učiniti spremnim za digitalno doba, moramo najbolje moguće iskoristiti umjetnu inteligenciju i velike podatke, moramo poboljšati kibersigurnost i ozbiljno raditi na našem tehnološkom suverenitetu.” Izvršni potpredsjednik Valdis Dombrovskis (Latvija) koordinirat će rad na gospodarstvu u interesu građana i biti povjerenik za financijske usluge, uz potporu glavnog direktora za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala. Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Imamo jedinstveno socijalno tržišno gospodarstvo. Ono je izvor našeg prosperiteta i društvene pravednosti. To je posebno važno u trenutku kad smo suočeni s dvostrukim promjenama: klimatskim i digitalnim. Valdis Dombrovskis predvodit će naš rad na zbližavanju socijalnog i tržišnog u našem gospodarstvu.” Pet ostalih potpredsjednika su: Josep Borrell (Španjolska, sadašnji ministar vanjskih poslova Španjolske): novoizabrani visoki predstavnik/potpredsjednik, Snažnija Europa u svijetu; Věra Jourová (Češka, povjerenica u Junckerovoj komisiji): Vrijednosti i transparentnost; Margaritis Schinas (Grčka, bivši član Europskog parlamenta, dugogodišnji dužnosnik Europske komisije): Zaštita europskog načina života; Maroš Šefčovič (Slovačka, potpredsjednik u Junckerovoj Komisiji): Međuinstitucijski odnosi i predviđanja; Dubravka Šuica (Hrvatska, članica Europskog parlamenta): Demokracija i demografija. Dubravka Šuica će s Komisijine strane predvoditi i rad na Konferenciji o budućnosti Europe. Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Želimo dati novi poticaj europskoj demokraciji. To je naša zajednička odgovornost. Demokracija je više od glasanja na izborima svakih pet godina. Njezina je bit u tome da se čuje naš glas i da smo sposobni sudjelovati u načinu na koji se izgrađuje društvo.” Želja je novoizabrane predsjednice Ursule von der Leyen predsjedati Kolegijem koji predano radi, razumije Europu i osluškuje očekivanja Europljana. Zato će svi članovi Kolegija u prvoj polovini svojeg mandata posjetiti svaku državu članicu, pri čemu neće posjetiti samo glavne gradove, nego i regije u kojima građani Europe žive i rade. Za digitalno doba mora biti spremna ne samo Europa već i Komisija. Sastanci Kolegija održavat će se bez papira i u digitalnom obliku. Cilj je nove Komisije olakšati život građanima i poduzećima. Kako bi se smanjila birokracija Komisija će pri izradi novih zakona i propisa primjenjivati načelo „jedan za jedan”, odnosno načelo prema kojem se pri uvođenju novog propisa izvan snage stavlja prethodni propis u tom području. Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Ovo će biti Komisija koja riječi provodi u djelo. Naša je struktura usmjerena na zadatke, a ne na hijerarhije. Moramo biti sposobni brzo i odlučno rješavati važna pitanja.” Ostali su kandidati za povjerenike sljedeći: Johannes Hahn (Austrija) bit će zadužen za „Proračun i administraciju” i izravno odgovoran predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen. On je, kao dugogodišnji član Kolegija, svjestan važnosti razvoja suvremene administracije. Didier Reynders (Belgija), koji je po struci odvjetnik, vrlo je iskusan bivši nacionalni ministar financija, i ministar vanjskih poslova i europskih poslova i ministar obrane. U novoj Komisiji bit će nadležan za „Pravosuđe” (uključujući temu vladavine prava). Mariya Gabriel (Bugarska) je sadašnja europska povjerenica. Radila je s predanošću i entuzijazmom na digitalnom portfelju, a sada će se posvetiti stvaranju novih mogućnosti za mlade (portfelj „Inovacije i mladi”). Stella Kyriakides (Cipar) je medicinski psiholog s dugogodišnjim iskustvom u području socijalnih pitanja, zdravlja i prevencije raka. Vodit će portfelj „Zdravlje”. Kadri Simson (Estonija) je dugogodišnja članica estonskog parlamenta i ministrica gospodarstva i infrastrukture. Bit će zadužena za portfelj „Energetika”. Jutta Urpilainen (Finska) ne samo da je bila ministrica financija i dugogodišnja članica Odbora za vanjske poslove finskog parlamenta, već je radila i kao posebna izaslanica u Etiopiji. Bit će nadležna za „Međunarodna partnerstva”. Sylvie Goulard (Francuska), bivša članica Europskog parlamenta, predana je i uvjerena Europljanka. Kao povjerenica za unutarnje tržište vodit će naš rad na industrijskoj politici i promicati jedinstveno digitalno tržište. K tome, bit će nadležna i za novu Glavnu upravu za obrambenu industriju i svemir. László Trócsányi (Mađarska) je bivši ministar pravosuđa Mađarske. Vodit će portfelj „Susjedstvo i proširenje”. Phil Hogan (Irska) je sadašnji povjerenik za poljoprivredu, a novu će Komisiju obogatiti svojim iskustvom u portfelju „Trgovina”. Paolo Gentiloni (Italija) je bivši talijanski premijer i ministar vanjskih poslova, koji će svoje bogato iskustvo podijeliti u portfelju „Gospodarstvo”. Virginijus Sinkevičius (Litva) je litavski ministar gospodarstva i inovacija, bit će nadležan za „Okoliš i oceane”. Nicolas Schmit (Luksemburg) s iskustvom prikupljenim u Europskom parlamentu i pri obavljanjem dužnosti nacionalnog ministra za zapošljavanje i rad, bit će nadležan za portfelj „Radna mjesta”. Helena Dalli (Malta) svoj je politički život posvetila ravnopravnosti i obnašala je dužnost ministrice socijalnog dijaloga, pitanja potrošača i građanskih sloboda te ministrice europskih poslova i ravnopravnosti. Bit će na čelu portfelja „Ravnopravnost”. Janusz Wojciechowski (Poljska) je dugogodišnji član Europskog parlamenta u Odboru za poljoprivredu te je trenutačno član Europskog revizorskog suda. Bit će zadužen za portfelj „Poljoprivreda”. Elisa Ferreira (Portugal) trenutačno je zamjenica guvernera banke Banco de Portugal. Dugi niz godina bila je članica Europskog parlamenta i k tome bila je portugalska ministrica planiranja i ministrica okoliša. Vodit će portfelj „Kohezija i reforme”. Rovana Plumb (Rumunjska) je članica Europskog parlamenta (potpredsjednica Kluba zastupnika socijalista i demokrata) i bivša nacionalna ministrica za okoliš i klimatske promjene, ministrica rada, ministrica europskih fondova, ministrica obrazovanja i ministrica prometa. Bit će zadužena za portfelj „Promet”. Janez Lenarčič (Slovenija) je slovenski diplomat. Bio je državni tajnik za europske poslove te je nekoliko godina blisko surađivao s Ujedinjenim narodima, Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju i Europskom unijom. Bit će zadužen za portfelj „Upravljanje kriznim situacijama”. Ylva Johansson (Švedska) je nacionalna ministrica za zapošljavanje, no i bivša ministrica za školstvo i ministrica zdravstvene skrbi i skrbi za starije osobe te članica švedskog parlamenta. K tome je visokokvalificirani stručnjak u području zapošljavanja, integracije, zdravlja i dobrobiti. Vodit će portfelj „Unutarnji poslovi”. Sljedeći koraci Sada Europski parlament treba dati suglasnost na cijeli sastav Kolegija povjerenika, uključujući visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednika Europske komisije. Prije toga će se održati saslušanja kandidata za povjerenike u odgovarajućim parlamentarnim odborima u skladu s Poslovnikom Parlamenta. Nakon što Europski parlament da svoju suglasnost Europsko vijeće službeno imenuje Europsku komisiju u skladu s člankom 17. stavkom 7. UEU-a. Dodatne informacije: https://ec.europa.eu/commission/interim/commissioners-designate_hr
Objavljeno u Vijesti
Hrvatska mikropoduzeća i novoosnovana poduzeća koja žele kupiti strojeve i opremu u vrijednosti do 25 000 EUR mogu ostvariti koristi od jamstava koja je Europski investicijski fond (EIF) odobrio društvu UniCredit Leasing Croatia. EIF je najvećem društvu za usluge leasinga u Hrvatskoj dodijelio jamstva za rast portfelja leasinga za mikropoduzeća s višim profilom rizika u ukupnoj vrijednosti od 10 milijuna EUR. Transakcija se temelji na jamstvu iz proračuna EU-a u okviru Plana ulaganja za Europu, odnosno Junckerova plana, i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) zahvaljujući kojima Grupa Europske investicijske banke može ulagati u više projekata, koji su često rizičniji. Suradnja EIF-a i društva UniCredit Leasing Croatia omogućit će hrvatskim mikropoduzećima uvjete leasinga koji su kompetitivniji od uvjeta trenutačno dostupnih na lokalnom financijskom tržištu. UniCredit Leasing Croatia moći će, zahvaljujući jamstvu EIF-a, smanjiti zahtjeve u pogledu kolaterala za mikropoduzeća s kojima posluje. U skladu s obvezom dvaju partnera o stvaranju dugoročnih održivih uvjeta za razvoj hrvatskog gospodarstva i gospodarstva EU-a, transakcija društvu UniCredit Leasing Croatia omogućuje jačanje tih mikropoduzeća s pomoću radionica i osposobljavanja u područjima upravljanja poduzećima i financijske pismenosti. Jamstvo EIF-a temelji se na Programu za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) za mikrofinanciranje kojim upravlja EIF te koji je uspostavila Europska komisija radi poticanja razvoja mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva u Europskoj uniji. Programom EaSI promiču se kvalitetno i održivo zapošljavanje te primjerena i dostojna socijalna zaštita te se poboljšanjem radnih uvjeta u EU-u bori protiv socijalne isključenosti i siromaštva. Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: Današnji sporazum s društvom UniCredit Leasing Croatia pozitivna je vijest za vrlo mala poduzeća u Hrvatskoj. Ne samo da im nudi nove mogućnosti financiranja do 25 000 EUR za kupnju osnovne opreme, već nudi i dodatnu poslovnu potporu i obuku. To je cilj Junckerova plana. Glavni dužnosnik za ulaganja EIF-a, Alessandro Tappi, izjavio je: EIF je spreman podržati društvo UniCredit Leasing Croatia i osigurati dodatna sredstva hrvatskim mikropoduzećima i novoosnovanim poduzećima. Zahvalni smo na mogućnosti podupiranja gospodarskog i socijalnog razvoja u Hrvatskoj u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije Europske komisije. Aleksandra Rašić, glavna direktorica društva UniCredit Leasing Croatia, izjavila je: Potpora poduzetnicima s ciljem održivog rasta poslovanja, osobito mikropoduzetnika i novoosnovanih poduzeća, oduvijek je bila u središtu financijske strategije društva UniCredit Leasing. UniCredit Leasing s potporom EIF-a sada može ponuditi još bolje uvjete financiranja za novoosnovana poduzeća i mikropoduzeća za potrebe razvoja i financiranja nove opreme, strojeva ili proizvodnih linija. O Europskom investicijskom fondu Europski investicijski fond (EIF) dio je Grupe Europske investicijske banke. Njegova je glavna misija europskim mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima olakšati pristup financiranju. EIF osmišljava i razvija rizični kapital i kapital za rast, jamstva i instrumente mikrofinanciranja koji su usmjereni posebno na taj tržišni segment. U toj ulozi EIF promiče ciljeve EU-a za poticanje inovacija, istraživanja i razvoja, poduzetništva, rasta i zapošljavanja. Plan ulaganja za Europu Plan ulaganja za Europu, odnosno Junckerov plan, jedan je od glavnih prioriteta Europske komisije. Usmjeren je na poticanje ulaganja u cilju zapošljavanja i rasta, i to pametnijim korištenjem novih i postojećih financijskih sredstava, uklanjanjem prepreka za ulaganja te osiguravanjem vidljivosti i tehničke pomoći za investicijske projekte. Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) glavni je stup Junckerova plana i pruža jamstva za prvi gubitak, što EIB-u omogućuje da ulaže u više projekata koji su često rizičniji. Očekuje se da će se projektima i sporazumima odobrenima za financiranje u okviru EFSU-a mobilizirati gotovo 424 milijarde EUR ulaganja, uključujući gotovo 1,2 milijarde EUR u Hrvatskoj, te poduprijeti 967,000 MSP-ova u 28 država članica. Više informacija o rezultatima Plana ulaganja za Europu dostupno je ovdje. O društvu UniCredit Leasing Croatia UniCredit Leasing Croatia vodeće je društvo za usluge leasinga u Hrvatskoj, koje raste brže od tržišta uz očuvanje adekvatnosti rizika, profitabilnosti i produktivnosti. Stvara posebnu dodanu vrijednost za klijente, zaposlenike i lokalnu zajednicu. Društvo je dio UniCredit grupe i u potpunosti je u vlasništvu Zagrebačke banke d.d. Glavne aktivnosti društva su pružanje usluga financiranja i operativnog leasinga za fizičke osobe i pravne subjekte. Posluje kroz devet podružnica raspoređenih diljem zemlje s više od 9 500 klijenata u portfelju, od kojih je 11 % mikropoduzetnika i novoosnovanih poduzeća. Hrvatska mikropoduzeća i novoosnovana poduzeća koja žele kupiti strojeve i opremu u vrijednosti do 25 000 EUR mogu ostvariti koristi od jamstava koja je Europski investicijski fond (EIF) odobrio društvu UniCredit Leasing Croatia. EIF je najvećem društvu za usluge leasinga u Hrvatskoj dodijelio jamstva za rast portfelja leasinga za mikropoduzeća s višim profilom rizika u ukupnoj vrijednosti od 10 milijuna EUR. Transakcija se temelji na jamstvu iz proračuna EU-a u okviru Plana ulaganja za Europu, odnosno Junckerova plana, i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) zahvaljujući kojima Grupa Europske investicijske banke može ulagati u više projekata, koji su često rizičniji. Suradnja EIF-a i društva UniCredit Leasing Croatia omogućit će hrvatskim mikropoduzećima uvjete leasinga koji su kompetitivniji od uvjeta trenutačno dostupnih na lokalnom financijskom tržištu. UniCredit Leasing Croatia moći će, zahvaljujući jamstvu EIF-a, smanjiti zahtjeve u pogledu kolaterala za mikropoduzeća s kojima posluje. U skladu s obvezom dvaju partnera o stvaranju dugoročnih održivih uvjeta za razvoj hrvatskog gospodarstva i gospodarstva EU-a, transakcija društvu UniCredit Leasing Croatia omogućuje jačanje tih mikropoduzeća s pomoću radionica i osposobljavanja u područjima upravljanja poduzećima i financijske pismenosti. Jamstvo EIF-a temelji se na Programu za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) za mikrofinanciranje kojim upravlja EIF te koji je uspostavila Europska komisija radi poticanja razvoja mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva u Europskoj uniji. Programom EaSI promiču se kvalitetno i održivo zapošljavanje te primjerena i dostojna socijalna zaštita te se poboljšanjem radnih uvjeta u EU-u bori protiv socijalne isključenosti i siromaštva. Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: Današnji sporazum s društvom UniCredit Leasing Croatia pozitivna je vijest za vrlo mala poduzeća u Hrvatskoj. Ne samo da im nudi nove mogućnosti financiranja do 25 000 EUR za kupnju osnovne opreme, već nudi i dodatnu poslovnu potporu i obuku. To je cilj Junckerova plana. Glavni dužnosnik za ulaganja EIF-a, Alessandro Tappi, izjavio je: EIF je spreman podržati društvo UniCredit Leasing Croatia i osigurati dodatna sredstva hrvatskim mikropoduzećima i novoosnovanim poduzećima. Zahvalni smo na mogućnosti podupiranja gospodarskog i socijalnog razvoja u Hrvatskoj u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije Europske komisije. Aleksandra Rašić, glavna direktorica društva UniCredit Leasing Croatia, izjavila je: Potpora poduzetnicima s ciljem održivog rasta poslovanja, osobito mikropoduzetnika i novoosnovanih poduzeća, oduvijek je bila u središtu financijske strategije društva UniCredit Leasing. UniCredit Leasing s potporom EIF-a sada može ponuditi još bolje uvjete financiranja za novoosnovana poduzeća i mikropoduzeća za potrebe razvoja i financiranja nove opreme, strojeva ili proizvodnih linija. O Europskom investicijskom fondu Europski investicijski fond (EIF) dio je Grupe Europske investicijske banke. Njegova je glavna misija europskim mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima olakšati pristup financiranju. EIF osmišljava i razvija rizični kapital i kapital za rast, jamstva i instrumente mikrofinanciranja koji su usmjereni posebno na taj tržišni segment. U toj ulozi EIF promiče ciljeve EU-a za poticanje inovacija, istraživanja i razvoja, poduzetništva, rasta i zapošljavanja. Plan ulaganja za Europu Plan ulaganja za Europu, odnosno Junckerov plan, jedan je od glavnih prioriteta Europske komisije. Usmjeren je na poticanje ulaganja u cilju zapošljavanja i rasta, i to pametnijim korištenjem novih i postojećih financijskih sredstava, uklanjanjem prepreka za ulaganja te osiguravanjem vidljivosti i tehničke pomoći za investicijske projekte. Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) glavni je stup Junckerova plana i pruža jamstva za prvi gubitak, što EIB-u omogućuje da ulaže u više projekata koji su često rizičniji. Očekuje se da će se projektima i sporazumima odobrenima za financiranje u okviru EFSU-a mobilizirati gotovo 424 milijarde EUR ulaganja, uključujući gotovo 1,2 milijarde EUR u Hrvatskoj, te poduprijeti 967,000 MSP-ova u 28 država članica. Više informacija o rezultatima Plana ulaganja za Europu dostupno je ovdje. O društvu UniCredit Leasing Croatia UniCredit Leasing Croatia vodeće je društvo za usluge leasinga u Hrvatskoj, koje raste brže od tržišta uz očuvanje adekvatnosti rizika, profitabilnosti i produktivnosti. Stvara posebnu dodanu vrijednost za klijente, zaposlenike i lokalnu zajednicu. Društvo je dio UniCredit grupe i u potpunosti je u vlasništvu Zagrebačke banke d.d. Glavne aktivnosti društva su pružanje usluga financiranja i operativnog leasinga za fizičke osobe i pravne subjekte. Posluje kroz devet podružnica raspoređenih diljem zemlje s više od 9 500 klijenata u portfelju, od kojih je 11 % mikropoduzetnika i novoosnovanih poduzeća.
Objavljeno u Vijesti
Stranica 2 od 128

Kalendar događanja

« Listopad 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas