Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: prosinca 2015

 

Prema istraživanju Eurobarometra „Svijest građana o regionalnoj politici EU-a i percepcija te politike“, gotovo 80 posto građana EU-a vjeruje u pozitivan učinak projekata koje EU financira u njihovu gradu ili regiji. Informiranost o takvim projektima uvelike se razlikuje od zemlje do zemlje, a ovisi o istaknutosti i broju projekata iz kohezijske politike na terenu: u istočnoeuropskim zemljama, koje su važne primateljice sredstava iz fondova EU-a, informiranost doseže od 60 posto (Mađarska) do 80 posto (Poljska), dok je raspon u zapadnoj i sjevernoj Europi od 14 posto (Danska) do 25 posto (Njemačka). Ipak, iz tih je zaključaka vidljivo da su potrebni zajednički napori dionika na svim razinama kohezijske politike kako bi projekti koji se financiraju sredstvima EU-a postali vidljiviji, što je naglasio i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom govoru na sedmom Kohezijskom forumu. Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je: EU ulaže u desetke tisuća projekta, a svakim od njih poboljšava se svakodnevni život građana, otvaraju prilike za zaposlenje na lokalnoj razini ili pak potiče lokalno gospodarstvo. Sve su to europske priče o uspjehu i konkretni dokazi solidarnosti u EU-u, a dostupni su nam ispred vlastite kuće. Ako želimo da se građani aktivno uključe u raspravu o budućnosti naše Unije, onda im svi mi – a to ne znači samo EU, već i države članice i tijela lokalne vlasti – moramo bolje pokazati što EU za njih čini. Ove su godine povjerenica Crețu i povjerenica Thyssen, na zahtjev Vijeća i Europskog parlamenta, predstavile popis konkretnih djelovanja za poboljšanje vidljivosti projekata koji se u državama članicama financiraju sredstvima EU-a. Istraživanje i najvažniji zaključci po zemljama dostupni su na internetu.

Objavljeno u Vijesti

 

Europski će potrošači uskoro imati veći izbor pri mirovinskoj štednji zahvaljujući planovima Komisije za stvaranje nove vrste mirovinskih proizvoda.

Današnjim će se prijedlogom pružateljima mirovinskog osiguranja omogućiti da nude jednostavan i inovativan paneuropski proizvod osobnih mirovina (PEPP). Nova vrsta dobrovoljne osobne mirovine štedišama će omogućiti konkurentnije proizvode i veći izbor pri izdvajanju novca za starost.

PEPP-ovi će imati iste standardne značajke u cijelom EU-u, a moći će ih nuditi brojni pružatelji, među ostalim, osiguravajuća društva, banke, strukovni mirovinski fondovi, investicijska društva i upravitelji imovinom. Dopunjavat će postojeće državne, strukovne i nacionalne osobne mirovine, ali neće zamijeniti niti će se njima uskladiti nacionalni sustavi osobnih mirovina. Komisija preporučuje i da PEPP ima isti porezni tretman u državama članicama kao slični postojeći nacionalni proizvodi kako bi se osigurao njegov uspješan početak. Novim će se proizvodima u konačnici poduprijeti Komisijin plan za uniju tržišta kapitala tako što će se veći iznos štednje usmjeriti prema dugoročnim ulaganjima u EU-u.

Više informacija: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1800_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Europljani od svoje Unije očekuju da čini više. U razdoblju kada EU čini više nego ikada prije da zaštiti, osnaži i obrani svoje građane, raspoloživa sredstva i dalje su krajnje ograničena.U trenutku kada Europa odlučuje o svojoj budućnosti, EU treba proračun prilagođen ciljevima i u kojem se svaki euro troši u korist građana.U Komisijinu dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a, koji je objavljen danas, predstavljene su opcije kojima se to može ostvariti. Pitanja otvorena u tom petom i završnom dokumentu u seriji ključna su u raspravi započetoj 1. ožujka Komisijinom Bijelom knjigom o budućnosti Europe. U tom se dokumentu za razmatranje iznose moguće proračunske posljedice odabira koji su nam dostupni.

Proračun EU-a suočava se s teškim izazovom financiranja više stavki s manje sredstava. Od EU-a se očekuje da preuzme veću ulogu u novim područjima politika kao što su migracije, unutarnja i vanjska sigurnost ili obrana. EU bi trebao održati i svoju vodeću ulogu glavnog svjetskog donatora humanitarne i razvojne pomoći te predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena. To se mora postići s proračunom EU-a koji će se samo smanjivati nakon odlaska Ujedinjene Kraljevine.

U danas objavljenom dokumentu za razmatranje taj se izazov uzima u obzir te se izdvajaju ključni elementi rasprave, strukturirani oko pet scenarija Bijele knjige: hoće li EU jednostavno nastaviti kao do sada, manje toga činiti zajednički, napredovati različitim intenzitetom, činiti manje, ali učinkovitije ili zajednički činiti mnogo više? Svaki od tih oglednih scenarija imao bi različite posljedice i u pogledu toga koliko se može potrošiti u koju svrhu i u pogledu mogućih izvora sredstava. Opcije se kreću od smanjenja potrošnje na postojeće politike do povećanja prihoda.

Osim toga, u dokumentu za razmatranje utvrđuju se osnovne značajke proračuna EU-a i glavni trendovi te događaji u ključnim područjima politike, kao što su kohezija i poljoprivreda. Obuhvaćena su i sveobuhvatna pitanja, kao što je dodana vrijednost financiranja EU-a ili povezanost financiranja EU-a i strukturnih reformi u državama članicama.

Dodatne informacije: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1795_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Europska komisija danas je objavila Izvješće o preprekama trgovini i ulaganju u kojem se navodi da je tijekom 2016. stvoreno 36 novih prepreka trgovini. To je povećanje od ukupno 10 posto, čime se ukupni broj prepreka trgovini popeo na 372. Navedene bi prepreke mogle utjecati na izvoz EU-a, čija trenutna vrijednost iznosi približno 27 milijardi eura. Najveći broj prepreka uvozu stvorile su zemlje iz skupine G20. Zahvaljujući učinkovitoj strategiji pristupa tržištu, Komisija je tijekom 2016. uspjela ukloniti čak dvadeset prepreka koje su ometale europski izvoz. Povjerenica EU-a za trgovinu Cecilia Malmström komentirala je izvješće: „Jasno je da je pošast protekcionizma u porastu. To utječe na europska poduzeća i njihove zaposlenike. […] Na predstojećem sastanku na vrhu skupine G20 u Hamburgu EU će pozvati čelnike da se pridržavaju deklariranih načela i odupru protekcionizmu. Europa neće sjediti prekriženih ruku i neće oklijevati u primjeni raspoloživih sredstava protiv zemalja koje se ne budu pridržavale pravila.“ Izvješća o preprekama trgovini i ulaganju objavljuju se jedanput godišnje od početka gospodarske krize 2008. Ovogodišnje izdanje u potpunosti se temelji na konkretnim pritužbama koje je Komisija zaprimila od europskih poduzeća. Pritužbe se odnose na širok raspon djelatnosti, od poljoprivredno-prehrambenih proizvoda do brodogradnje. Objavljeni su priopćenje za medije i dodatne informacije o preprekama trgovini.

Objavljeno u Vijesti

 

Junckerova Komisija uvrstila je borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza, pranja novca i financiranja terorizma u svoje prioritete. Danas na snagu stupa četvrta direktiva o borbi protiv pranja novca. Njome se postrožuju važeća pravila, čime će se povećati djelotvornost borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma. Povećava se i transparentnost da bi se spriječilo izbjegavanje plaćanja poreza. U trenutku stupanja na snagu Direktive već su uznapredovali pregovori s Europskim parlamentom i Vijećem o dodatnim mjerama kojima će se ona pojačati. Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans izjavio je:„Pranjem novca omogućuju se kriminal, terorizam i izbjegavanje plaćanja poreza te mu zbog toga moramo stati na kraj. Donošenjem strožih pravila ostvarili smo velik napredak, no potreban je i brz dogovor o daljnjim poboljšanjima koja je Komisija predložila u srpnju prošle godine.“ Věra Jourová, povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, izjavila je: „Teroristi i kriminalci i dalje pronalaze načine financiranja svojih aktivnosti te vraćanja svoje nezakonito stečene dobiti u gospodarstvo. Pravila koja od danas vrijede ključna su za uklanjanje preostalih zakonskih propusta. Potičem sve države članice da ih odmah provedu jer će niži standardi u jednoj zemlji oslabiti borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma u cijelom EU-u.“ Komisija je danas objavila i izvješće koje će tijelima država članica biti podrška za uspješniju borbu protiv pranja novca u praksi. U njemu se navode područja koja su najizloženija riziku i metode kojima se kriminalci najčešće služe za pranje nezakonito stečenih financijskih sredstava. Objavljeno je i priopćenje za medije.

Objavljeno u Vijesti

 

Europska komisija danas predlaže ulaganja od 2,7 milijardi eura u 152 ključna projekta u području prometa kojima se podupire konkurentna, čista i povezana mobilnost u Europi.

Time Komisija odlučno radi na ostvarivanju Plana ulaganja za Europu i povezanosti Europe, uključujući nedavni program Europa u pokretu. Odabrani projekti pridonijet će modernizaciji željezničkih linija, uklanjanju uskih grla i poboljšanju prekograničnih veza, uvođenju mjesta opskrbe alternativnim gorivima te primjeni inovativnih rješenja za upravljanje prometom. Riječ je o ulaganju iz Instrumenta za povezivanje Europe, financijskog mehanizma EU-a za potporu infrastrukturnim mrežama, kojim će se potaknuti 4,7 milijardi eura javnog i privatnog sufinanciranja. Tim ulaganjem neće se samo modernizirati europska prometna mreža, već će se i potaknuti gospodarska aktivnost te otvaranje radnih mjesta. Ove godine Komisija iz ukupnog iznosa od 2,7 milijardi eura dodjeljuje 1,8 milijardi eura 15 država članica koje ispunjuju uvjete za potporu iz Kohezijskog fonda [1] radi dodatnog smanjenja infrastrukturnih razlika.

[1] Za razdoblje 2014.–2020. potpora Kohezijskog fonda odnosi se na Bugarsku, Hrvatsku, Cipar, Češku, Estoniju, Grčku, Mađarsku, Latviju, Litvu, Maltu, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.

Odabrani projekti uglavnom su usmjereni na strateške dionice europske prometne mreže („osnovna mreža”) da bi se osigurali najviši učinak i dodana vrijednost za EU. Najveći dio sredstava upotrijebit će se za razvoj europske željezničke mreže (1,8 milijardi eura), dekarbonizaciju i modernizaciju cestovnog prometa, razvoj inteligentnih prometnih sustava (359,2 milijuna eura) te uvođenje sustava upravljanja zračnim prometom (ATM) (311,3 milijuna eura).

Odabrane mjere uključuju vodeće inicijative kao što su modernizacija poljske željezničke dionice Białystok-Ełk dulje od 100 km, modernizacija sustava ATM-a u državama članicama EU-a, puno proširenje cestovnog tunela Karawanke koji povezuje Sloveniju i Austriju, razvoj mreža za brzo punjenje električnih vozila u Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Italiji. Svi projekti odabrani su za financiranje u okvirukonkurentnih poziva na podnošenje prijedloga od 13. listopada 2016. Zaprimljeno je 349 prijava koje zajedno čine gotovo 7,5 milijardi eura zatraženog sufinanciranja.

Zahvaljujući tome Komisija je mogla odabrati najbolje projekte i zajamčiti ravnomjernu raspodjelu s obzirom na zemljopisni položaj i različite vrste prijevoza. Financijski doprinos EU-a daje se u obliku bespovratnih sredstava, za koje je stopa sufinanciranja između 10 % i 50 % prihvatljivih troškova projekta, ovisno o njegovoj vrsti i pozivu (do 85 % u okviru kohezijske omotnice).

Dodatne informacije: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1729_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Europska komisija odobrila je državnu potporu u iznosu od 975 milijuna HRK (približno 129,5 milijuna EUR), koju je Hrvatska dodijelila poduzeću HŽ Cargo, željezničkom prijevozniku tereta u vlasništvu države. HŽ Cargo se zbog prezaduženosti nalazio u financijskim poteškoćama. U svibnju 2015. Hrvatska je odlučila otpisati dug poduzeća HŽ Cargo državi njegovim pretvaranjem u kapital. Takav otpis duga predstavlja državnu potporu jer je na taj način poduzeće HŽ Cargo oslobođeno obveze otplate duga, što se ne bi moglo ostvariti na tržištu. Komisija je međutim utvrdila da je ta potpora u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama jer ispunjuje kriterije iz Smjernica o državnoj potpori za željeznice koje je Komisija objavila 2008. To je osobito zato jer je otpisani dug nastao prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji u srpnju 2013. i bio je izravno povezan s prijevoznim djelatnostima poduzeća HŽ Cargo. Osim toga poduzeće je bilo prekomjerno zaduženo zbog čega dobro financijsko upravljanje nije bilo moguće. Konačno, potpora je bila potrebna kako bi se riješile financijske poteškoće poduzeća HŽ Cargo, a njome se nije narušilo učinkovito tržišno natjecanje. Više informacija bit će dostupno na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanjuu javnom registru predmeta, pod brojem predmetaSA.39877.

Nadolazeća događanja Europske komisije (prethodno Najvažnije vijesti).

Objavljeno u Vijesti
Utorak, 20 lipnja 2017 20:23

PRIOPĆENJA

 

Potpredsjednik Šefčovič u Mađarskoj na drugoj turneji o energetskoj uniji 

Potpredsjednik Europske komisije zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič 19. i 20. lipnja boravit će u Mađarskoj na drugoj turneji o energetskoj uniji. Potpredsjednik Šefčovič susrest će se s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, ministrom vanjskih poslova i trgovine Péterom Szijjártóom i ministrom energetike Andrásem Aradszkyjem. Tema njihovih razgovora bit će paket Čista energija za sve Europljane, koji je objavljen prošlog studenog, a osobito upravljanje energetskom unijom i nacionalni energetski i klimatski planovi. Jedna od prioritetnih tema bit će i potreba za daljnjim povezivanjem mađarskih elektroenergetskih mreža s mrežama susjednih zemalja i načini smanjenja troškova energetske tranzicije u Europi. Potpredsjednik će prisustvovati potpisivanju memoranduma o razumijevanju između Mađarske i Hrvatske o izgradnji infrastrukture za uspostavu dvosmjernog protoka prirodnog plina između te dvije zemlje. Potpredsjednik Šefčovič susrest će se s dionicima u području energetike kako bi razgovarali o ulozi Mađarske u europskoj energetskoj tranziciji i prednostima koje potpuno funkcionalno unutarnje energetsko tržište EU-a može ponuditi mađarskim građanima i tvrtkama.  Tijekom posjeta potpredsjednik će se sastati i s nevladinim organizacijama s kojima će raspravljati o politici energetske unije i povezanim projektima. Uoči posjeta potpredsjednik Šefčovič izjavio je: Mađarska je vrlo uspješna u smanjivanju emisija stakleničkih plinova te je već u 2015. ostvarila svoj cilj za obnovljivu energiju do 2020. Svaka država članica ima pravo odabrati vlastitu kombinaciju izvora energije. Istodobno se suradnjom na regionalnoj razini može u velikoj mjeri pridonijeti osiguravanju sigurne opskrbe energijom i cijena prihvatljivih za kućanstva i tvrtke. U tom je pogledu ključno poticanje na učinkovitiju potrošnju energije, stvaranje konkurentnih tržišta i inovacije.

Objavljeno u Vijesti

 

Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans danas je vodio sastanak na visokoj razini s četrnaest predstavnika svjetonazorskih i nekonfesionalnih organizacija iz cijele Europe. Sastanku je prisustvovala i potpredsjednica Europskog parlamenta Mairead McGuinness.

To je bio osmi godišnji sastanak na visokoj razini, a raspravljalo se o temi Budućnost Europe: djelotvorna Unija koja se temelji na vrijednostima. Sastanak je održan u okviru redovitog dijaloga s predstavnicima crkava, vjerskih zajednica te svjetonazorskih i nekonfesionalnih organizacija predviđenog u članku 17. Ugovora iz Lisabona.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: U ovom ključnom trenutku za Europu smatram da je najvažnije da saslušamo organizacije koje predstavljaju naše građane, bez obzira na vjeru ili uvjerenja. Komisija želi iskoristiti tu jedinstvenu priliku za raspravu o budućnosti Europske unije. Naše se buduće odluke i dalje moraju temeljiti na zajedničkim europskim vrijednostima te prikupljamo mišljenja raznih strana o tome kako ubuduće oblikovati politike oslanjajući se prije svega na te vrijednosti. Razgovor s predstavnicima vjerskih zajednica, crkava i nekonfesionalnih organizacija važan je dio tog procesa.

Za više informacija:

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1662_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Uoči zasjedanja Europskog vijeća 22. i 23. lipnja, predsjednik Juncker jučer je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta govorio o radu Komisije u području obrane, sigurnosti, klimatskih promjena, migracija i solidarnosti među državama članicama EU-a. Naglasio je važnost zajedničkog rada na obrani i sigurnosti svim sredstvima predviđenima osnivačkim ugovorima, osobito nakon nedavnih terorističkih napada: „U Europi će odlučnost uvijek nadvladati strah“, izjavio je te ponovio da takvi napadi „neće potkopati našu otpornost“. Skrenuo je pozornost na dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane koji je Komisija objavila prošlog tjedna te naglasio: „Bez obzira na smjer kojim krenemo, naše sve tješnje partnerstvo s NATO-om ostat će temelj europske obrane i sigurnosti.“ Predsjednik Juncker ponovio je: „Za globalnu sigurnost potrebno je mnogo više od pukog povećanja izdataka za vojsku. Europska i globalna stabilnost ovise i o našem radu na razvojnoj suradnji i borbi protiv klimatskih promjena.“ Kada je riječ o migracijama, predsjednik Juncker podsjetio je na ulogu Europske unije u zaštiti naših vanjskih granica u vidu osnivanja Europske granične i obalne straže te je pritom izjavio: „Naše vanjske granice nisu nikada bile tako dobro zaštićene kao danas.“ Predsjednik je ponovno istaknuo važnost solidarnosti u području migracija te naglasio: „Solidarnost ne može biti jednosmjerna. Države članice moraju odigrati svoju ulogu.“ Budući da to ne čine, Komisija je pokrenula postupke zbog povrede propisa – ne zato da bi kaznila države članice, već da bi zajamčila primjenu zajednički usuglašenog zakonodavstva Europske unije, objasnio je predsjednik. Cijeli govor dostupan je ovdje. Predsjednik Juncker pred Europskim je parlamentom govorio i o odluci predsjednika Trumpa o povlačenju SAD-a iz sporazuma o klimi COP 21. Predsjednik je izjavio: „To je više od tužnog događaja. To je znak napuštanja zajedničkog djelovanja koje se odnosi na sudbinu našeg planeta. […] Razočarani smo i žao nam je zbog te odluke.“ PredsjednikJuncker naglasio je: „Povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma ne znači njegov kraj.“ Predsjednik je ponovio da EU neće ponovno pregovarati o Sporazumu te izjavio: „Pregovarali smo dvadeset godina. Sada je vrijeme za djelovanje, za provedbu. Europska unija pojačat će svoj rad u području klimatske diplomacije i suradnju s drugim partnerima. Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Arias Cañete sa svojim će kineskim i kanadskim kolegama biti domaćin velikog okupljanja usmjerenog na provedbu Pariškog sporazuma i ubrzanje prelaska na čistu energiju. Cijeli govor predsjednika Junckera dostupan je ovdje.

Objavljeno u Vijesti
Stranica 34 od 108

Kalendar događanja

« Siječanj 2018 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas