Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: Petak, 01 lipnja 2018

 

Komisija predlaže da se u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027. uspostave Program potpore reformama i europska funkcija stabilizacije ulaganja.

Oba prijedloga dio su šireg programa za produbljivanje europske ekonomske i monetarne unije te upotrebu proračuna EU-a za jačanje učinkovitosti i otpornosti naših međusobno ovisnih gospodarstava.

U prijedlozima se kombiniraju ključna načela solidarnosti i odgovornosti na svim razinama i ispunjuju obveze koje je predsjednik Juncker preuzeo u svojem Govoru o stanju Unije 2017. Temelje se na viziji iznesenoj uIzvješću petorice predsjednika iz lipnja 2015., dokumentu za razmatranje iz svibnja 2017. te Komisijinu planu za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije predstavljenom prošlog prosinca, čiju osnovu čine tri načela: jedinstvo, učinkovitost i demokratska odgovornost. Današnjim će se prijedlozima učvrstiti položaj europodručja u dugoročnom proračunu Unije.

Programom potpore reformama, s ukupnim proračunom od 25 milijardi EUR, pružit će se potpora za prioritetne reforme u svim državama članicama EU-a. Navedeni Program sastoji se od tri komponente: instrumenta za provedbu reformi, kojim se pruža financijska potpora reformama; instrumenta za tehničku potporu, kojim se osigurava pružanje stručnog znanja i razmjena tog znanja; i instrumenta za konvergenciju kojim se pomaže državama članicama u postupku uvođenja eura.

Europskom funkcijom stabilizacije ulaganja pridonijet će se stabilizaciji razina javnih ulaganja i olakšati brz gospodarski oporavak u slučajevima znatnih gospodarskih šokova u državama članicama europodručja i onima koje sudjeluju u europskom tečajnom mehanizmu (ERM II). Tom funkcijom dopunit će se uloga postojećih nacionalnih automatskih stabilizatora. Pod uvjetom da se ispune strogi kriteriji dobre makroekonomske i fiskalne politike, bit će moguća brza mobilizacija zajmova u ukupnom iznosu do 30 milijardi EUR, uz subvenciju kamate za pokrivanje njihovih troškova.

Predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: „Ekonomska i monetarna unija najvažnija je karika u poboljšanju života svih Europljana. Dok gledamo u budućnost i obilježavamo dvadesetu obljetnicu naše jedinstvene valute, moramo u EU-u i europodručju uspostaviti instrumente potrebne za postizanje još većeg blagostanja i stabilnosti. Današnjim prijedlozima želi se postići da ekonomska i monetarna unija bude zaštitnička sila koja ujedinjuje, kako je otpočetka bila zamišljeno. Komisija nastoji mobilizirati proračun EU-a kako bi se povećala učinkovitost, otpornost i kapacitet za odgovor na krizu u svim državama članicama, bilo da su već članice europodručja ili se pripremaju za članstvo. Euro je valuta naše Unije, a jako i stabilno europodručje ključno je za njegove članove i EU u cjelini.”

Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge te uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis izjavio je: „Danas poduzimamo sljedeće korake prema dovršetku europske ekonomske i monetarne unije. Poticanjem reformi na nacionalnoj razini i stabiliziranjem javnih ulaganja tijekom razdoblja gospodarskog pada naši će prijedlozi pojačati otpornost pojedinačnih gospodarstava i europodručja u cjelini. Predlažemo i posebni instrument za potporu reformama u onim državama članicama koje su u postupku uvođenja eura. Naš je krajnji cilj da životni i društveni standard bude bolji za sve Europljane.”

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: „Današnja dva prijedloga čine jedinstvenu cjelinu te nam pružaju nove instrumente za jačanje kohezije europodručja i pripremu za njegovo buduće širenje. U njima se kombiniraju odgovornost i solidarnost jer se države članice potiču na provedbu reformi, a za taj često težak postupak istovremeno im se pruža financijska potpora. Takva mora biti Europska unija!”

Proteklih su godina poduzeti važni koraci za jačanje ekonomske i monetarne unije, no unatoč tome njezina struktura još nije dovršena. Današnjim prijedlozima odgovara se na neke od preostalih izazova i pokazuje način na koji se proračun EU-a može mobilizirati radi pružanja potpore stabilnosti, konvergenciji i koheziji u europodručju i EU-u u cjelini.

Danas predloženi instrumenti komplementarni su i u punoj sinergiji s prioritetima reformi koji su utvrđeni u kontekstu europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika te drugim instrumentima financiranja EU-a kojima se potiče zapošljavanje, rast i ulaganja, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, novi fond InvestEU i Instrument za povezivanje Europe.


Učinkovita i otporna gospodarstva: Program potpore reformama

U okviru predloženog Programa potpore reformama pružat će se financijska i tehnička potpora svim državama članicama kako bi nastavile s provedbom reformi usmjerenih na modernizaciju njihovih gospodarstava, što se posebno odnosi na prioritete reformi koji su utvrđeni u kontekstu europskog semestra. Pružit će se i ciljana potpora onim državama članicama koje žele uvesti euro. Program potpore reformama raspolagat ćeukupnim proračunom od 25 milijardi EUR i njime će se pružati potpora u provedbi reformi u područjima kao što su tržište proizvoda i rada, obrazovanje, porezni sustavi, tržišta kapitala, poslovno okruženje te ulaganja u ljudski kapital i reforme javne uprave. Program potpore reformama bit će dostupan svim državama članicama koje žele primiti potporu. Uključuje tri odvojena instrumenta koji se nadopunjuju:

  • instrument za provedbu reformi kojim se pruža financijska potpora ključnim reformama utvrđenima u kontekstu europskog semestra, za što će svim državama članicama biti na raspolaganju iznos od22 milijarde EUR. Posljednjih nekoliko mjeseci vodio se intenzivan dijalog s državama članicama o načinu izrade tog novog instrumenta u budućnosti, među ostalim pokrenut je pilot-projekt s Portugalom;
  • instrument za tehničku potporu kojim će se pomoći državama članicama u izradi i provedbi reformi te povećanju njihovih administrativnih kapaciteta. Temelji se na iskustvu Službe za potporu strukturnim reformama, u okviru koje se proteklih godina pružila potpora za više od 440 projekata reformi u 24 države članice. Instrument je na raspolaganju svim državama članicama i ima proračun u iznosu od0,84 milijarde EUR;
  • instrument za konvergenciju s proračunom od 2,16 milijardi EUR u okviru kojeg će se pružati namjenska financijska i tehnička potpora državama članicama koje su poduzele konkretne korake u postupku uvođenja eura. Tim se instrumentom ne mijenjaju kriteriji za pristupanje europodručju, nego će se pružiti praktična potpora kako bi se osiguralo uspješno uvođenje eura i sudjelovanje u europodručju za one države članice koje mu se žele pridružiti.

Jačanje stabilnosti: europska funkcija stabilizacije ulaganja

Prijedlogom o uspostavi europske funkcije stabilizacije ulaganja žele se zaštititi javna ulaganja u slučaju velikih asimetričnih šokova i pridonijeti brzom oporavku gospodarstava. Kao što se pokazalo tijekom kriznih godina, postojeći nacionalni mehanizmi stabilizacije možda nisu dostatni za apsorpciju određenih makroekonomskih šokova i često postoje rizici od negativnog prelijevanja na druge države članice, što ima posebno štetan utjecaj na razinu javnih ulaganja i realno gospodarstvo. Taj novi instrument usmjeren je na države članice europodručja i države članice koje sudjeluju u europskom tečajnom mehanizmu ERM II, koje više ne mogu primijeniti svoju monetarnu politiku kao odgovor za prilagodbu na šokove.

Novom funkcijom nadopunit će se instrumenti koji već postoje na nacionalnoj i europskoj razini za sprečavanje nastanka kriza, uključujući europski semestar i odgovarajuće financiranje EU-a, te za suočavanje s financijskim poteškoćama, kao što su Europski stabilizacijski mehanizam i programi pomoći za platnu bilancu.

U slučaju velikih asimetričnih šokova ta će funkcija:

  • osigurati naizmjenične zajmove u ukupnom iznosu do 30 milijardi EUR pokrivene jamstvima iz proračuna EU-a. Kako bi se umanjili rizici moralnog hazarda, države članice koje žele ostvariti pravo na potporu morat će poštovati stroge kriterije prihvatljivosti temeljene na dobrim financijskim i makroekonomskim politikama. Zajmovima će se osigurati dodatna financijska potpora u razdobljima preopterećenosti javnih financija i oni bi trebali biti usmjereni na održavanje razine javnih ulaganja koja pogoduju rastu, čime će se očuvati veći broj radnih mjesta i omogućiti brži oporavak gospodarstva.
  • uključivati komponentu bespovratnih sredstava kako bi se u potpunosti pokrili rashodi za kamate. Novi fond za potporu stabilizaciji bit će uspostavljen radi prikupljanja doprinosa država članica, čiji iznos odgovara udjelu njihovih monetarnih prihoda od imovine kojom raspolažu u zamjenu za novčanice koje izdaju (poznato kao „seigniorage”). Prihodi tog Fonda bit će raspoređeni u proračun EU-a kako bi se osigurale subvencije kamata za države članice koje na njih imaju pravo. Takva subvencija kamate važna je radi financijske opravdanosti instrumenta.

Kako je utvrđeno u prosincu 2017., ta se funkcija stabilizacije s vremenom može nadopuniti dodatnim izvorima financiranja izvan proračuna EU-a, što bi npr. mogla biti uloga Europskog stabilizacijskog mehanizma ili budućeg Europskog monetarnog fonda i mogućeg dobrovoljnog mehanizma osiguranja koji bi uspostavile države članice. Fond za potporu stabilizaciji također može poslužiti kao instrument u tom kontekstu.

Sljedeći koraci

Brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima neophodan je da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate na terenu. Kašnjenja bi podrazumijevala i dalje nedovršenu strukturu europske ekonomske i monetarne unije, sporiju provedbu potrebnih reformi te ograničeni kapacitet apsorpcije u slučaju šokova.

Ako se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigne 2019., primjena novog proračunskog okvira neometano će se naodvezati na postojeći okvir (2014.–2020.), čime će se zajamčiti predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.

Kontekst: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3972_hr.htm

Proračun EU-a: zajednička poljoprivredna politika nakon 2020.

Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021. – 2027.) predlaže modernizaciju i pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Tim prijedlozima, s proračunom od 365 milijardi EUR, osigurava se da ZPP ostane politika otporna na buduće izazove, da i dalje bude potpora poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama, da vodi održivom razvoju poljoprivrede EU-a i odražava ambicije EU-a u pogledu brige za okoliš i klimatske politike. Državama članicama današnjim se prijedlozima pruža veća fleksibilnost i odgovornost za odlučivanje o tome kako i gdje će ulagati financijska sredstva u okviru ZPP-a radi ispunjenja ambicioznih ciljeva postavljenih na razini EU-a za postizanje pametnog, otpornog, održivog i konkurentnog poljoprivrednog sektora uz istovremeno osiguravanje pravednije i bolje usmjerene potpore dohotku poljoprivrednika.

Potpredsjednik Komisije zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen izjavio je: „Zajednička poljoprivredna politika jedna je od naših ključnih politika i utječe na živote svih Europljana. Ovim solidnim prijedlozima želi se pridonijeti konkurentnosti poljoprivrednog sektora a istovremeno ojačati njegovu održivost. Novim modelom ostvarivanja politike državama članicama dajemo više supsidijarnosti kako bismo poboljšali učinkovitost politike i mogli bolje pratiti rezultate.”

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan izjavio je: „Današnjim prijedlogom Komisija ispunjava svoju obvezu modernizacije i pojednostavnjenja zajedničke poljoprivredne politike; postiže se istinska supsidijarnost za države članice; osigurava se otporniji poljoprivredni sektor u Europi; i povećavaju se ambicije politike u pogledu okoliša i klime.”

Glavne značajke prijedlogâ Komisije za osuvremenjenu i pojednostavnjenu zajedničku poljoprivrednu politiku opisane su u nastavku.

1. Nov način rada: Države članice moći će fleksibilnije koristiti sredstva koja su im dodijeljena, što će im omogućiti da izrade prilagođene programe koji na najučinkovitiji način odgovaraju na brige poljoprivrednika i širih ruralnih zajednica. Države članice imat će i mogućnost prijenosa do 15 % sredstava odobrenih za ZPP iz izravnih plaćanja u ruralni razvoj i obrnuto kako bi osigurale financiranje svojih prioriteta i mjera. Jednaki uvjeti za sve države članice osigurat će se s pomoću:

  • strateških planova za cijelo razdoblje u kojima će za svaku državu članicu biti utvrđeno kako namjerava ostvariti gospodarske, okolišne i socijalne ciljeve postavljene na razini EU-a koristeći izravna plaćanja i ruralni razvoj. Te planove odobravat će Komisija kako bi se osigurala usklađenost i zaštita jedinstvenog tržišta;
  • Komisija će pomno pratiti uspješnost svake države članice i napredak prema dogovorenim ciljevima.

2. Pravedniji uvjeti boljim usmjeravanjem potpore: izravna plaćanja ostaju ključni dio politike koji osigurava stabilnost i predvidivost za poljoprivrednike. Prioritet će se davati pružanju potpore malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, koja čine većinu poljoprivrednog sektora EU-a, i pomaganju mladim poljoprivrednicima. Komisija je i dalje predana postizanju pravednije raspodjele izravnih plaćanja među državama članicama putem vanjske konvergencije.

Osim prethodno navedenog:

  • izravna plaćanja poljoprivredniku smanjit će se. Iznos po gospodarstvu po hektaru, nakon što dosegne 60 000 EUR, postupno će se smanjivati dok ne dosegne 100 000 EUR, što će biti gornja granica. Troškovi za radnu snagu bit će u potpunosti uzeti u obzir. Time se želi osigurati pravednija raspodjela plaćanjâ;
  • mala i srednja gospodarstva dobivat će višu razinu potpore po hektaru;
  • za potporu mladim poljoprivrednicima za pokretanje poslovanja države članice morat će izdvojiti barem 2 % sredstava odobrenih za izravna plaćanja. To će se nadopuniti financijskom potporom za ruralni razvoj i raznim mjerama za olakšavanje prijenosâ zemljišta i pristupa poljoprivrednika zemljištu.

3. Veće ambicije u pogledu okoliša i klime: klimatske promjene, prirodni resursi, bioraznolikost, staništa i krajolik, sve je to obuhvaćeno zajedničkim ciljevima na razini EU-a koji su danas predloženi. Potpora dohotku poljoprivrednika već je povezana s primjenom praksi koje nisu štetne za okoliš i klimu, ali novi ZPP od poljoprivrednika će putem obveznih i dobrovoljnih mjera icajima zahtijevati višu razinu ambicija:

  • izravna plaćanja bit će uvjetovana većim zahtjevima u pogledu okoliša i klime;
  • svaka država članica morat će ponuditi ekološke programe kako bi poduprla poljoprivrednike u djelovanju koje nadilazi obvezne zahtjeve, što će se financirati dijelom nacionalnih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja;
  • barem 30 % nacionalnih dodijeljenih sredstava za ruralni razvoj bit će namijenjeno okolišnim i klimatskim mjerama;
  • očekuje se da će 40 % ukupnog proračuna ZPP-a doprinositi klimatskoj politici;
  • osim mogućnosti prijenosa 15 % između stupova, države članice imat će i mogućnost prijenosa dodatnih 15 % iz prvog u drugi stup za potrošnju na mjere za zaštitu klime i okoliša (bez nacionalnog sufinanciranja).

4. Veća upotreba znanja i inovacija: u osuvremenjenom ZPP-u iskorištavaju se prednosti svih najnovijih tehnologija i inovacija, čime se pomaže i poljoprivrednicima na terenu i javnim upravama, osobito na sljedeće načine:

  • proračunom od 10 milijardi EUR iz istraživačkog programa Obzor Europa izdvojenog za istraživačke i inovacijske projekte u područjima hrana, poljoprivreda, ruralni razvoj i biogospodarstvo;
  • poticanjem država članica na korištenje tzv. „velikih podataka” za potrebe kontrole i praćenja (npr. provjera veličine poljoprivrednih gospodarstava s pomoću satelitskih podataka za potrebe zahtjeva za izravna plaćanja), čime će se znatno smanjiti potreba za kontrolama na terenu;
  • ubrzavanjem digitalizacije života na selu, primjerice širenjem širokopojasne mreže u ruralnim područjima, čime će se poboljšati kvaliteta života u tim regijama i još više pridonijeti konkurentnosti europske poljoprivredne proizvodnje.

Sljedeći koraci

Da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate na terenu i da bi se poljoprivrednicima pružila neophodna sigurnost i predvidivost za njihovo poslovanje i odluke o ulaganjima neophodan je brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima.

Kašnjenja kakvih je bilo na početku tekućeg proračunskog razdoblja (2014. – 2020.) mogla bi imati za posljedicu da poljoprivrednici i nacionalne uprave ne bi ostvarili koristi od smanjene birokracije, veće fleksibilnosti i učinkovitijih rezultata koje će novi ZPP donijeti. Svako kašnjenje u odobravanju proračuna odgodilo bi i započinjanje tisuća potencijalnih novih projekata diljem EU-a osmišljenih u cilju potpore poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama i rješavanja niza pitanja, od jačanja zaštite okoliša do privlačenja novih poljoprivrednika.

Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014. – 2020.) na novi te bi se zajamčilo predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.

Dodatne informacije

Informativni članci i zakonodavni prijedlozi dostupni su ovdje

OBAVIJEST: Zajednička poljoprivredna politika nakon 2020.

Dodatne informacije o proračunu EU-a za budućnost dostupne su ovdje.

Objavljeno u Vijesti

Kalendar događanja

« Listopad 2018 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas