Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: prosinca 2017

 

Uoči sastanka Europskog vijeća 13. i 14. prosinca 2018. Komisija analizira ohrabrujući napredak koji je dosad postignut u pregovorima o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a te poziva čelnike da održe taj zamah. Sastanak Europskog vijeća 13. i 14. prosinca ključan je trenutak za konsolidaciju već ostvarenog napretka i utvrđivanje smjernica za ključne značajke budućeg okvira. Svrha je današnje Komunikacije olakšati raspravu među čelnicima. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: Čelnici država složili su se što su prioriteti Unije. Moramo se pobrinuti za prikladno financiranje tih prioriteta u sljedećem dugoročnom proračunu kako bismo ih i ostvarili. Dosadašnji me napredak ohrabruje, a sad je na čelnicima da na temelju njega daju nužne političke smjernice koje će omogućiti brz dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu. Povjerenik za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger izjavio je: Zahvaljujući izvrsnom radu bugarskog i austrijskog predsjedništva već je ostvaren dosad nezabilježen napredak u pregovorima o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a. Istodobno su uznapredovale i aktivnosti u Europskom parlamentu. Moramo održati taj zamah i nastaviti napredak vodeći se političkim smjernicama koje će ovaj mjesec dati Europsko vijeće. Čelnici bi sada trebali dogovoriti političke smjernice u pogledu ključnih značajki budućeg dugoročnog proračuna. U skladu s prijedlogom Komisije od 2. svibnja 2018. potreban nam je moderan, uravnotežen, fleksibilan i pravedan proračun koji može ostvariti europske prioritete. Objavljeni su priopćenje za medije i informativni članak.

Objavljeno u Vijesti

 

Danas je u Kući Europe u Zagrebu predstavljena publikacija Europske komisije „Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2018.“ u nazočnosti Blaženke Divjak, ministrice obrazovanja Republike Hrvatske, i StefaanaHermansa, ravnatelja u Glavnoj upravi Europske komisije za obrazovanje, mlade, sport i kulturu.

Europska komisija podupire Hrvatsku kao i sve države članice u osiguravanju učinkovitosti njihovih obrazovnih sustava. Kao glavna godišnja publikacija EU-a o obrazovanju i osposobljavanju, Pregled je važan dio tog rada. Glavni je naglasak ovogodišnjeg izvješća stavljen na građanski odgoj i obrazovanje te odražava ulogu obrazovanja u poticanju angažmana, uključenosti i razumijevanja prava građana. U Pregledu se na temelju niza primjera dolazi do zaključka kako države članice rade na tome da mladi usvoje znanja o načinu funkcioniranja našeg demokratskog sustava i institucija te o vrijednostima na kojima se temelji Europska unija. Iz najnovijeg izdanja vidljivo je i da su države članice ostvarile daljnji napredak u postizanju ciljevau pogledu reforme i modernizacije obrazovnih sustava koje je EU sam postavio za 2020.: neki od ciljeva već su postignuti, a neki su nadohvat.

"Rasprave o obrazovnim procesima su složene u svim državama članicama. Međutim, znatan je napor potreban u Hrvatskoj u tom području - to je proces i zato ostanite ustrajni" izjavio je Hermans.

"Zahvaljujemo Europskoj komisije na sustavnoj podršci u području obrazovanja. Veliki nam je poticaj da nastavimo u ovom smjeru, ali i da dobro analiziramo sve što piše i što još možemo unaprijediti" izjavila je ministrica Divjak.

Iz Pregleda obrazovanja i osposobljavanja za 2018., u kojem se analizira razdoblje od rujna 2017. do rujna 2018. godine, vidljivo je da su države članice ponovno ostvarile napredak u postizanju glavnih ciljeva. Međutim, razlike među zemljama i unutar zemalja i dalje su prisutne, što znači da su potrebne dodatne reforme. To naročito dolazi do izražaja kod osnovnih vještina, u koje je potrebno više uložiti kako bi mladi naučili dobro čitati, pisati i računati, što je preduvjet da bi postali angažirani i odgovorni građani.

U analizi reformi u Hrvatskoj glavni zaključci Pregleda obrazovanja i osposobljavanja za 2018. godinu su sljedeći:

§  Započete su ambiciozne reforme u obrazovanju i osposobljavanju nakon razdoblja u kojem nije bilo napretka zbog političkog neslaganja.

§  Kao pilot-projekt 2018./2019. uvedena je kurikularna reforma – Škola za život – s ciljem povećanja kvalitete i relevantnosti primarnog i sekundarnog obrazovanja. Hrvatska je i dalje na prvome mjestu u EU-u kad je riječ o sprečavanju ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja, ali ispodprosječni rezultati hrvatskih učenika umeđunarodnim ispitivanjima kompetencija, poput OECD-ova Programa za međunarodnu procjenu vještina (PISA), upućuju na nužnost reforme usmjerene na povećanje kvalitete obrazovanja.

§  Iako se malo vremena posvećuje građanskom odgoju i obrazovanju te pripremi nastavnika, građanske kompetencije hrvatskih učenika na solidnoj su razini. Hrvatski su učenici pokazali višu razinu znanja od prosjeka drugih zemalja u istraživanju Međunarodnog udruženja za vrednovanje obrazovnih postignuća 2017. godine. Međutim, kad je riječ o volontiranju u zajednici ili angažiranju za određeni cilj, hrvatski su učenici bili ispod prosjeka.

§  Novim zakonodavstvom o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju otvara se put reformama u sektoru čija su relevantnost za tržište rada i kvaliteta prethodno dovođeni u pitanje.Izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju omogućile su uvođenje novog nacionalnog okvirnog kurikuluma za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Ipak, Zakonom nije obuhvaćen sustav praćenja zapošljivosti osoba koje su završile SOO te ti podaci ovise o dobrovoljnom prikupljanju koje provode škole.

§  Sa sudjelovanjem u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i dalje ima dosta poteškoća. Od svih zemalja EU-a Hrvatska ima najmanju stopu sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (75,1 %, dok je prosječna stopa EU-a 2016. bila 95,3 %). U posljednje četiri godine stopa sudjelovanja povećala se za samo 4 %, što upućuje na potrebu za znatnom reformom sustava.

§  Hrvatska je znatno napredovala u ravnopravnosti pristupa za studente u nepovoljnom položaju, ali treću se godinu zaredom smanjuje udio diplomiranih među osobama od 30 do 34 godine, najvjerojatnije zbog iseljavanja osoba koje su nedavno diplomirale. Hrvatski sustav upisa na studije dovodi do neučinkovitosti sustava visokog obrazovanja i smanjuje njegovu relevantnost za tržište rada. Programskim ugovorima, o kojima predstoje pregovori između ministarstva i sveučilišta, nastoji se riješiti te izazove.

Pregled obrazovanja i osposobljavanja Europske komisije za 2018. sedmo je izdanje tog godišnjeg izvješća, u kojemu se na temelju brojnih podataka prikazuje razvoj sustava obrazovanja i osposobljavanja u Europi. U njemu se mjeri napredak EU-a u šest ciljeva u području obrazovanja i osposobljavanja za 2020. Analiza poteškoća i kretanja u području obrazovanja zabilježenih u Pregledu pomoći će pri razmatranju pitanja obrazovanja u okviru godišnjeg procesa europskog semestra. Na taj će se način lakše odrediti u koja će područja obrazovanja, osposobljavanja i vještina biti potrebno usmjeriti ulaganja u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a.

U Pregledu se analiziraju glavne poteškoće europskih obrazovnih sustava te predstavljaju politike za njihovu prilagodbu društvenim potrebama i potrebama tržišta rada. Izvješće sadržava usporedbu po državama, 28 detaljnih izvješća za svaku državu te posebnu internetsku stranicu s dodatnim podacima i informacijama.

Obrazovanje se nalazi pri vrhu ljestvice prioriteta političkog programa EU-a. Komisija, zajedno s državama članicama, intenzivno radi na izgradnjiEuropskog prostora obrazovanja do 2025., čime se želi unaprijediti učenje, suradnja i izvrsnost. Pritom je važno i ostvariti jednake mogućnosti za sve, osnažiti europske vrijednosti te mladima omogućiti razvoj europskog identiteta. Reforme koje se potiču u okviru Pregleda obrazovanja i osposobljavanja u tome imaju ključnu ulogu. Uz Europski prostor obrazovanja, program Erasmus+europski strukturni i investicijski fondovi, uključujući Inicijativu za zapošljavanje mladihEuropske snage solidarnostikao i Obzor 2020. te Europski institut za inovacije i tehnologiju pridonose poticanju ulaganja te podupiru ostvarenje prioriteta obrazovne politike.

Komisija je kao dodatnu potporu težnjama u tom području predložila znatno povećanje sredstava za mlade i učenje u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a.

 

 
 
 
 
 
Objavljeno u Vijesti

 

Danas su u čitavom EU-u na snagu stupile nove kaznenopravne mjere za sprječavanje pranja novca. Novim pravilima zajamčit će se jednako stroge kazne za opasne kriminalce i teroriste koji se bave pranjem novca bez obzira na to gdje se nalaze u EU-u, uz minimalnu zatvorsku kaznu u trajanju od četiri godine. Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: Ako želimo uhvatiti kriminalce i teroriste, moramo slijediti novac. Danas jačamo reakciju EU-a na pranje novca kako bismo zajamčili da kriminalci i teroristi sa svojim nezakonito stečenim novcem više neće izmicati pravdi, već će ih stići zaslužena kazna. Europa koja štiti jest Europa koja učinkovito sprječava kriminal i kazneno progoni kriminalce. Povjerenik za sigurnosnu uniju Julian King izjavio je: Pranje novca glavno je sredstvo kojim se teroristi i kriminalci koriste za financiranje. Usklađivanjem pristupa tom zločinu i pripadajućoj kazni u čitavom EU-u možemo im dodatno suziti prostor djelovanja. Države članice sada moraju bez odgode provesti nova pravila. Komisija je usklađivanje klasifikacije kaznenog djela pranja novca i sankcija za njega u čitavom EU-u predložila u prosincu 2017. Iako je pranje novca i sad u svim državama članicama kazneno djelo, njegove definicije i pripadajuće kazne razlikuju se od jedne do druge države članice, što kriminalcima omogućuje odabir „najpovoljnije“ države članice i iskorištavanje razlika među nacionalnim zakonodavstvima. Stupanjem na snagu novih pravila to više neće biti moguće. Države članice sada imaju 24 mjeseca da prenesu nova pravila u nacionalno zakonodavstvo i o tome obavijeste Komisiju

Objavljeno u Vijesti
Petak, 30 studenog 2018 13:11

MEP na 1 DAN

Informacijski centar Europe Direct Slavonski Brod i Informacijski centar Europe Direct Osijek pozivaju vas na predavanje i radionicu pod nazivom

MEP na 1 DAN

koja će se održati 7. prosinca 2018. u Centru mladih, Starčevićeva 11, Slavonski Brod, 10.30 - 14.00.

Koje su temeljne vrijednosti i simboli Europske unije? EU organigram?
Kako funkcionira Europski parlament, koje su mu ovlasti i zadaće? Koje su glavne odrednice EP izbora 2019., važnost, uvjeti i način glasanja, mjesta na kojima se može saznati više informacija?
Kakvu ulogu možete imati vi u izborima za Europski parlament?
Želite li biti europskom zastupnicom/kom na jedan dan? 
Misliš li da je europski zastupnik/ica biti samo tako? 
Simulacija rada Europskog parlamenta pokazat će ti da to baš nije lako.

Organizacijom događanja želimo približiti informacije o Europskom parlamentu i predstojećim europskim izborima te potaknuti mlade da budu aktivni građani koji sudjeluju u izgradnji buduće Europe.

Predviđeni program:


Predstavljanje kampanje Europe Direct Informacijskih centara u Hrvatskoj za izbore za Europski parlament
Božica Sedlić, EDIC Slavonski Brod
Informiranje o prilikama za mlade
Brigita Ivoševac, EDIC Osijek
Sudjelovanje mladih u demokratskim procesima
dr. sc. Berto Šalaj
Europska upućenost mladih
Studenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu
Simulacija rada Europskog parlamenta
Lucija Dumančić, GONG
Pitanja i rasprava

Sudjelujte u simulaciji rada Europskog parlamenta. Budite MEP na 1 dan.
Molimo vas da svoj dolazak potvrdite najkasnije do 5. 12. 2018. putem e-maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Objavljeno u Vijesti

 

Europska komisija pokreće drugi krug inicijative DiscoverEU. Od danas u podne do utorka, 11. prosinca u podne (po srednjoeuropskom vremenu) mladi u dobi od 18 godina moći će se prijaviti za putne karte koje će ih sljedećeg ljeta odvesti na putovanje Europom. U uspješnom prvom krugu priliku za putovanje Europom u razdoblju od srpnja do rujna 2018. dobilo je 15 000 mladih. Mnogi od njih sudjelovali su u raznim događanjima povodom Europske godine kulturne baštine. Tibor Navracsics, povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, izjavio je: Divno je vidjeti da su mladi prihvatili ovu novu priliku za istraživanje europskih kultura i tradicija, upoznavanje s različitostima u Europi te sklapanje prijateljstava koja se inače ne bi dogodila. U prvom krugu uvjerili smo se da mladi putovanjem jačaju svoje samopouzdanje i jezične vještine te uče preuzimati inicijativu. DiscoverEU nije samo prilika za putovanje, nego i priprema za život. Komisija u ovom krugu na prijavu posebno potiče mlade s posebnim potrebama ili suočene s društvenim izazovima. Osobama s posebnim potrebama Komisija će dati informacije i savjete te im nadoknaditi troškove posebne pomoći (npr. osoba u pratnji ili pas vodič za slabovidne sudionike). Dodatne informacije dostupne su na Europskom portalu za mlade, stranici European Youth na Facebooku i naprofilu European Youth na Twitteru. Objavljeni su priopćenje za medije i memorandum.

Objavljeno u Vijesti

 

Europska komisija donijela je program vrijedan 30 milijuna eura za potporu ugroženim zajednicama u Jemenu koje trpe posljedice dugotrajne raseljenosti. Od početka sukoba 2015. EU je Jemenu uputio potporu u ukupnoj vrijednosti od 244 milijuna eura. Povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica izjavio je: Dugotrajna kriza u Jemenu uništila je živote milijuna ljudi. Gotovo 18 milijuna Jemenaca nije sigurno da će svaki dan imati što jesti. Više od tri milijuna moralo je pobjeći iz svojih domova u strahu za vlastiti život – od kojih su neki zatim još dva ili tri puta preseljeni. EU koristi sve instrumente koje ima na raspolaganju kako bi podupro mirovni proces u Jemenu pod vodstvom UN-a. Novim paketom pomoći olakšat ćemo raseljenim Jemencima stvaranje uvjeta za život i prevladavanje aktualne krize. Paket je namijenjen rješavanju hitnih potreba interno raseljenog stanovništva i ugroženih zajednica domaćina u Jemenu te osigurava osnovne usluge u području zdravstva, obrazovanja, zaštite i pravnog savjetovanja. Pridonijet će i izgradnji kapaciteta lokalnih institucija zaduženih za praćenje tokova stanovništva. Cijelo priopćenje za medije dostupno je ovdje.

Objavljeno u Vijesti

 

U novom, danas objavljenom istraživanju Eurobarometra otkriva se što Europljani očekuju od europskih izbora u svibnju 2019. i što bi ih moglo potaknuti na glasovanje. Pokazalo se da većinu građana EU-a brine mogućnost utjecaja dezinformacijskih kampanja, neovlaštenog korištenja podataka i kibernapada na izborni proces. Na godišnjem kolokviju o temeljnim pravima za 2018. okupit će se političari, istraživači, novinari, nevladine organizacije i aktivisti te raspravljati o jačanju demokracije, povećanju uključivosti, podršci civilnom društvu i boljoj zaštiti slobodnih i pravednih izbora.

Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans izjavio je: „Iz našeg je istraživanja vidljivo da građane zaista brinu dezinformacije. Dobro je što se sve više i više građana kritički odnosi prema informacijama koje su im dostupne te su itekako svjesni negativnih aktera koji žele manipulirati onime što čitaju, misle i za što glasuju. Ako želimo očuvati legitimnost europske demokracije, od ključne je važnosti da građani koriste svoje pravo na glasovanje. Zbog toga svi mi, institucije EU-a i države članice, moramo zaštititi svoje izbore i ojačati demokraciju.

Věra Jourová, europska povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, izjavila je: „Ovim se istraživanjem potvrđuje da Europljani znaju da predstojeći izbori neće biti kao i svaki drugi. Građani očekuju djelovanja kojima će se zajamčiti pravedni i sigurni izbori. Očekuju više informacija o EU-u i novim osobama na političkoj sceni. Radimo na borbi protiv nezakonitog manipuliranja podacima, suzbijanju dezinformacija i povećanju stabilnosti izbora. No za to nam je potreban i potpun angažman država članica i svih političkih stranaka. Na preokupacije građana možemo odgovoriti samo zajedno.“ Podaci za Hrvatsku u privitku.

Objavljeno u Vijesti

 

Sinoć su pregovarači iz Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća postigli politički dogovor o prijedlogu poboljšanja pripremljenosti EU-a za rizike u sektoru električne energije. Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañeteizjavio je: Današnji dogovor još je jedno važno postignuće u našem prelasku na čistu i sigurnu energiju. Današnja tržišta električne energije sve su povezanija. Zahvaljujući danas postignutom dogovoru, Europljani će biti bolje zaštićeni od nestanka električne energije. Sve države članice morat će uspostavili odgovarajuće alate za sprječavanje kriznih situacija u opskrbi električnom energijom, pripremu za takve situacije i upravljanje njima. Čak i kada tržišta i sustavi dobro funkcioniraju, ne može se isključiti mogućnost nastanka krizne situacije zbog nepredviđenih okolnosti. Takvim je situacijama moguće učinkovitije upravljati prekograničnom koordinacijom u duhu susjedske solidarnosti.“ Najnoviji dogovor znači da su suzakonodavci sada usuglasili pet od osam zakonodavnih prijedloga iz paketa Čista energija za sve Europljane“ iz 2016. Tijekom prve polovice 2018. postignut je dogovor o prijedlogu o upravljanju,revidiranoj Direktivi o energetskoj učinkovitostirevidiranoj Direktivi o obnovljivim izvorima energije i Direktivi o energetskoj učinkovitosti zgradaRiječ je o jasnom napretku na putu dovršetka uspostave energetske unije i borbe protiv klimatskih promjena. Junckerova Komisija ostvaruje obećanja dana u okviru političkog prioritetačvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom“. Cijela izjava dostupna jena internetu.

Objavljeno u Vijesti

 

Komisija je pozdravila privremeni dogovor o Uredbi o uzajamnom priznavanju robe koji su jučer postigli Europski parlament i Vijeće. Novim pravilima, koja je Komisija predložila u prosincu 2017.poboljšat će se praktično funkcioniranje načela uzajamnog priznavanja te poduzećima, osobito MSP-ovima, olakšati prodaja proizvoda diljem Europe. Elżbieta Bieńkowska, povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednje velika poduzeća, izjavila je: „Jučer smo u svojoj Komunikaciji o jedinstvenom tržištu pozvali Parlament i Vijeće da pokažu političku odlučnost te postignu napredak u važnim prijedlozima o jačanju funkcioniranja jedinstvenog tržišta. Odlična je vijest da su suzakonodavci sada postigli privremeni dogovor o uzajamnom priznavanju, koje je jedan od temelja jedinstvenog tržišta. Nadam se da će se ubrzo ostvariti napredak i s drugim prijedlozima Komisije koji su još u postupku.“ Načelom uzajamnog priznavanja jamči se da se proizvodi koji ne podliježu propisima na razini EU-a i koji su zakonito stavljeni na tržište u jednoj državi članici mogu u načelu slobodno kretati na jedinstvenom tržištu. No to u praksi ne funkcionira uvijek kako bi trebalo te se poduzeća često suočavaju s preprekama, kašnjenjima i dodatnim troškovima. Prema novoj Uredbi, poduzeća će se moći koristiti dobrovoljnom izjavom kako bi dokazala da njihovi proizvodi ispunjavaju sve relevantne nacionalne zahtjeve, čime će se nacionalnim tijelima olakšati da procijene treba li primijeniti načelo uzajamnog priznavanja. Pravilima se uspostavlja i novi i brži mehanizam rješavanja sporova između poduzeća i nacionalnih tijela te poboljšava obuka i suradnja među nacionalnim tijelima.

Objavljeno u Vijesti

 

Danas se diljem EU-a počinju primjenjivati postrožena pravila o novim psihoaktivnim tvarima (NPT). Novim pravilima Europi će se omogućiti mnogo brža reakcija na izazove koje predstavljaju nove psihoaktivne tvari. Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: „Zadnjih deset godina nove psihoaktivne tvari velik su izazov za javno zdravstvo i sigurnost. Riječ je o iznimno toksičnim sintetskim tvarima koje postaju još opasnije na tržištima koja se lako prilagođavaju i mijenjaju. Zbog toga su nam potrebna djelotvorna zakonska i operativna sredstva koja će nam omogućiti brže zabranjivanje tih tvari u EU-u radi sprječavanja ozbiljnih zdravstvenih rizika, a ponekad i smrtnih slučajeva. Novim pravilima EU-a građane u cijeloj Europskoj uniji, a osobito mlade, bolje ćemo zaštititi od tih opasnih tvari.“ Novim pravilima uvode se kraći rokovi za zabranu opasnih tvari nakon njihova otkrivanja. Tijekom 2017. prvi je put prijavljena 51 nova psihoaktivna tvar (dakle približno jedna tjedno), a EU je niz takvih novoprijavljenih NPT-ova uvrstio na popis zabranjenih tvari. Dodatne informacije dostupne su u priopćenju za medije Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA).

Objavljeno u Vijesti
Stranica 23 od 128

Kalendar događanja

« Svibanj 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas