Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: prosinca 2017
Ponedjeljak, 10 rujna 2018 12:14

Uz pomoć EU-a znanstvenici lakše do tržišta

 

EU kontinuirano djeluje na povećanju uspješnosti vrhunskih europskih istraživanja. Pedeset dobitnika bespovratnih sredstava Europskog istraživačkog vijeća (ERC) danas je od ERC-a dobilo dodatna sredstva (do 150 000 eura po osobi) za ispitivanje komercijalnog ili društvenog potencijala svojih izvornih projekata.

Povjerenik Carlos Moedas izjavio je: Danas dodijeljena bespovratna sredstva dokaz su da je vrhunska znanstvena postignuća moguće pretvoriti u praktične inovacije koje koriste svim članovima društva. Ulaganjem u istraživanja i inovacije ulažemo u budućnost EU-a. Zbog toga smo predložili još ambicioznije djelovanje – stvaranje Obzora Europa, novog programa EU-a za istraživanje i inovacije, povećanje sredstava namijenjenih njegovu financiranju na dosad nezabilježenih 100 milijardi eura te dovršetak uspostave Europskog vijeća za inovacije.

Danas dodijeljena ERC-ova bespovratna sredstva za provjeru koncepta znanstvenicima omogućuju istraživanje novih poslovnih prilika, pripremu prijava za patente i provjeru praktične izvedivosti znanstvenih koncepata. Bespovratnim sredstvima obuhvaćena su istraživanja u raznim područjima.

Među nagrađenim projektima nalazi se projekt kojim se otkriva kako zapravo funkcioniraju algoritmi na društvenim medijima, projekt osmišljavanja organoidnih pretraga za karcinom u posljednjim stadijima te projekt proizvodnje ekonomičnih, ekološki prihvatljivijih baterija. Bespovratna sredstva dodjeljuju se tri puta godišnje u okviru programa EU‑a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. Priopćenje za medije i primjeri projekata dostupni su na web-mjestu ERC-a.

Objavljeno u Vijesti

Posljednja prilika da se prijavite na natječaj za Nagradu EGSO-a za razvoj civilnog društva 2018. „Identiteti, europske vrijednosti i kulturna baština u Europi“!

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva organizacije i pojedince koji rade za bolju Europu da se prijave na natječaj za Nagradu za razvoj civilnog društva, kojom se ove godine promiču inicijative povezane s europskim vrijednostima, identitetima i kulturnom baštinom. Rok za prijavu je 7. rujna 2018.

Kao predstavnik organiziranog civilnog društva na razini EU-a, Odbor je u lipnju objavio natječaj za nagradu koja iznosi ukupno 50 000 eura i dijeli se među najviše pet dobitnika. Želimo nagraditi inovativne inicijative kojima se znatno doprinosi napretku na sljedećim područjima:

  • ·podizanje svijesti o višeslojnosti i bogatstvu europskih identiteta
  • ·iskorištavanje punog potencijala kulturnog bogatstva Europe
  • ··promicanje europskih vrijednosti kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, sloboda, demokracija, jednakost i vladavina prava.

Cjelokupan popis uvjeta i internetski obrazac za prijavu dostupni su na našim internetskim stranicama – Nagrada EGSO-a za civilno društvo 2018.

Za Nagradu EGSO-a za razvoj civilnog društva mogu se prijaviti organizacije civilnog društva službeno registrirane u Europskoj uniji koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj ili europskoj razini. Mogu se prijaviti i pojedinci.

Svečanost dodjele nagrada održat će se 13. prosinca 2018. u Bruxellesu.

EGSO je pokrenuo Nagradu za razvoj civilnog društva, koja se ove godine dodjeljuje deseti put, kako bi nagradio i potaknuo konkretne inicijative i postignuća organizacija civilnog društva i/ili pojedinaca kojima se daje znatan doprinos promicanju zajedničkih vrijednosti na kojima počiva europska kohezija i integracija.

Objavljeno u Vijesti

 

Danas je u Parizu pokrenuta zajednička europska akcija o cijepljenju. Zajedničku akciju koordinira Francuska, a uglavnom se financira iz zdravstvenog programa Europske unije. Trogodišnji proračun iznosi 3,5 milijuna eura, a ukupni proračun 5,8 milijuna eura. Na prvom sastanku sudjelovalo je 17 država članica EU-a, Norveška, Srbija, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Europska komisija, ministarstva zdravstva, međunarodne ustanove, organizacije i donositelji odluka (npr. WHO, OECD, ECDC, EMA), sveučilišta iz 20 zemalja te širok raspon dionika, uključujući predstavnike civilnog društva i proizvođače. Svi sudionici uključeni su u rad na politikama cijepljenja. Cilj zajedničke akcije jest omogućiti zajedničko korištenje alata za jačanje nacionalnih odgovora na izazove u području cijepljenja te potaknuti održivu europsku suradnju u borbi protiv bolesti koje je moguće spriječiti cijepljenjem, što je jedan od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Vytenis Andriukaitis, europski povjerenik zadužen za zdravlje i sigurnost hrane, pozdravio je zajedničku akciju: U travnju sam predstavio inicijativu usmjerenu na povećanje procijepljenosti i omogućivanje svim građanima EU-a pristupa relevantnim informacijama o cijepljenju, osobito stvaranjem europskog portala o cjepivima, njihovim prednostima i sigurnosti. Cijepljenje je čin solidarnosti te nam je potrebno usklađeno i strateško djelovanje radi borbe protiv otpora cijepljenju te radi povećanja stope procijepljenosti u EU-u i susjednim zemljama. Zarazne bolesti ne zaustavljaju se na granicama! Danas mi je osobito drago objaviti pokretanje zajedničke europske akcije o cijepljenju koja će pridonijeti spašavanju života u Europi, osobito u najugroženijim skupinama kao što su djeca. Dodatne informacije dostupne su ovdje. Slijedite nas na Twitteru:@V_Andriukaitis @EU_Health #vaccineswork i #EUvaccines

Objavljeno u Vijesti

 

Europska komisija danas je objavila preliminarne rezultate javnog savjetovanja o sezonskom pomicanju satova u Europi. U internetskom savjetovanju, koje je trajalo od 4. srpnja do 16. kolovoza 2018., zaprimljeno je 4,6 milijuna odgovora iz svih 28 država članica, što je najveći broj u dosadašnjim javnim savjetovanjima Komisije. Prema preliminarnim rezultatima (vidjeti prilog) 84 % ispitanika smatra da treba odustati od polugodišnjeg pomicanja sata.

Povjerenica EU-a za promet Violeta Bulc predstavila je te preliminarne rezultate Kolegiju povjerenika, koji je održao prvu raspravu o mogućim sljedećim koracima. Povjerenica Bulc izjavila je: Milijuni Europljana sudjelovali su u našem javnom savjetovanju kako bi izrazili svoje mišljenje. Poruka je vrlo jasna: 84 % ispitanika želi da se prestane s pomicanjem sata. Djelovat ćemo u skladu s tim rezultatima i pripremiti zakonski prijedlog za Europski parlament i Vijeće, koji će o tome zajednički odlučiti.

Prema preliminarnim rezultatima više od tri četvrtine (76 %) ispitanika doživljava polugodišnje pomicanje sata kao „vrlo negativno” ili „negativno” iskustvo. Kao razloge za odustajanje od pomicanja sata ispitanici su navodili negativan utjecaj na zdravlje, povećan broj prometnih nesreća te zanemarive uštede energije.

Predsjednik Europske komisije Juncker stavio je pitanje ljetnog računanja vremena u politički program kao dio svog obećanja da EU treba igrati veliku ulogu u velikim stvarima, a državama članicama treba prepustiti odluke kad je djelovanje na nacionalnoj razini primjerenije. Javno je savjetovanje organizirala Europska komisija u okviru tekuće procjene trenutačnog sustava prema kojem se u Europi satovi pomiču dvaput godišnje. Savjetovanje je pokrenuto na zahtjev država članica, a uslijedilo je nakon izglasavanja rezolucije u veljači 2018. u Europskom parlamentu. Konačni rezultati javnog savjetovanja bit će objavljeni tijekom sljedećih tjedana. Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću uputiti prijedlog za promjenu trenutačnog sustava pomicanja sata. priopćenje nalazi seovdje

Objavljeno u Vijesti
Četvrtak, 30 kolovoza 2018 13:29

Suša u Europi

S obzirom na teškoće koje je europskim poljoprivrednicima prouzročila ovoljetna suša, Europska komisija nastavlja s djelovanjima kojima se pruža praktična pomoć poljoprivrednom sektoru. Odobrit će se dodatna fleksibilnost u postupcima kako bi se poljoprivrednicima olakšalo osiguravanje dostatne hrane za životinje. Europska komisija danas je predstavila dodatni paket mjera kojima je cilj povećati dostupnost izvora krmiva za stoku, što je jedan od glavnih izazova s kojim se suočavaju poljoprivrednici pogođeni sušom. Paketom se dopunjuju mjere već najavljene početkom kolovoza. Povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan izjavio je: „Komisija je brzo reagirala na prve znakove ekstremnih klimatskih događaja te nastavljamo pomno pratiti situaciju. U kontaktu sam s ministrima iz pogođenih država članica i zajedno procjenjujem adekvatnost već pokrenutih mjera. Danas pokrećemo i dodatne mjere koje bi europskim poljoprivrednicima trebale olakšati situaciju glede nestašice hrane za životinje. Pozdravljam pomoć koju je više država članica nedavno najavilo za poljoprivredni sektor te ću nastaviti raditi s njima kako bi u potpunosti iskoristile dostupne mogućnosti, osobito u okviru zajedničke poljoprivredne politike.“ Novim prijedlozima dopunjuju se odredbe koje već postoje za takve situacije. Komisija u svim slučajevima pazi da se mjere provode razmjerno i uzimajući u obzir zaštitu okoliša. Današnji prijedlozi izneseni su državama članicama na sastanku odbora. Glasovanje se očekuje tijekom sljedećih dana, a službeno donošenje krajem rujna. Mjere će se primjenjivati retroaktivno. Komisija je u kontaktu sa svim državama članicama kako bi do 31. kolovoza prikupila ažurne informacije o posljedicama suše. Objavljeno je i priopćenje za medije.

Objavljeno u Vijesti

Sutra svoja vrata otvara 75. Filmski festival u Veneciji, a na njemu će biti prikazano šest filmova i jedna televizijska serija financirana iz programa MEDIA, EU-ova programa kojim se podržava europska audiovizualna industrija. Tri filma financirana iz programa MEDIA našla su se i među finalistima za Zlatnog lava: „Capri Revolution“ Marija Martonea (Italija/Francuska), „Suton“ (Napszállta) Lászla Nemesa (Mađarska/Francuska) i „Bez autora“ (Werk Ohne Autor) Floriana Henckela von Donnersmarcka (Njemačka). U konkurenciji Orizzonti, posvećenoj najnovijim trendovima u međunarodnom filmu, bit će prikazan film financiran iz programa MEDIA „Dan kada sam ostala bez sjene“ (Yom adaatou zouli) Soudade Kaadan (Sirija/Libanon/Francuska/Katar). Na festivalu će se premijerno prikazati i prve dvije epizode nove televizijske serije „Moja fantastična prijateljica“ (L'amica geniale) Saverija Costanza (Italija/Belgija), snimljene prema bestselerima Elene Ferrante. Europska komisija ujedno u subotu na marginama Festivala organizira Europski filmski forum. Marija Gabriel, povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo, izjavila je: „Sedamdeset peto izdanje Filmskog festivala u Veneciji izvrsna je prilika da istaknemo ključnu ulogu festivalâ u promicanju europskih filmova, televizijskih serija i drugih audiovizualnih djela. Program Kreativna Europa – MEDIA festivalima omogućuje da iskoriste prilike koje donosi budućnost u razdoblju u kojemu se publika i poslovni modeli audiovizualne industrije brzo mijenjaju. U Veneciji ćemo naglasak staviti na raspravu o mogućnostima suradnje među festivalima radi boljeg iskorištavanja resursa i razmjene najbolje prakse. Prijedlogom Komisije o programu Kreativna Europa – MEDIA u dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. predviđa se dodatna podrška festivalima radije bolje prilagodbe globalnoj industriji.“ Nakon Europskog filmskog foruma dodijelit će se prva Europska nagrada za kinematografsku inovaciju projektima koje su kandidirale mreže kina. Dobitnik prve nagrade osvojit će 10 000 eura. Dodatne informacije o naslovima financiranima iz programa MEDIA koji sudjeluju na Filmskom festivalu u Veneciji dostupne su ovdje, a o Europskom filmskom forumu ovdje. Pregled programa MEDIA dostupan je u informativnom članku.

Objavljeno u Vijesti

Povjerenik Johannes Hahn, zadužen za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, boravi danas u albanskom gradu Draču kako bi sudjelovao u neformalnom sastanku predsjednika vlade zemalja zapadnog Balkana. Rasprave na sastanku osobito su usredotočene na regionalnu gospodarsku integraciju, uključujući regionalni gospodarski prostor. Regionalni gospodarski prostor ključni je element u postizanju regionalne gospodarske integracije. Prvi put nakon niza godina međuregionalna trgovina se povećala: 2017. trgovina među zemljama CEFTA-e povećala se za 13 posto u odnosu na 2016. U takvom kontekstu naše se predviđanje da bi regionalni gospodarski prostor mogao do 2025. dovesti do stvaranja približno 80 000 radnih mjesta gotovo čini pretjerano konzervativnim. Zbog toga je rad na vladavini prava, a ne samo na rastu i otvaranju radnih mjesta, temelj suradnje Komisije s regijom na njezinu europskom putu“, istaknuo je povjerenik Hahn. Cijeli govor dostupan je ovdje.

Objavljeno u Vijesti

 

Estonija je 21. europska zemlja koja je potpisala Europsku deklaraciju o računalstvu visokih performansi, čiji je cilj okupiti europske i nacionalne resurse radi razvoja i uvođenja vrhunskih superračunala koja bi do 2022./23. bila među tri najbolja na svijetu.

Potpredsjednik nadležan za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip nazočio je svečanom potpisivanju u Tartuu u Estoniji. Estonija je svojim potpisom izrazila namjeru pridruživanja europskoj suradnji u području superračunalstva, zajedničkom pothvatu EuroHPC, čije je osnivanje u siječnju predložila Europska komisija.

Pozdravivši estonsko pridruživanje potpredsjednik je izjavio: „Superračunala postaju motor našega gospodarstva koji pokreću velike količine podataka. EU trenutačno zaostaje za ostatkom svijeta jer se naša računala ne nalaze među deset najboljih na svijetu. Stoga smo pokrenuli inicijativu EuroHPC.”

Računalstvo visokih performansi potrebno je radi obrade sve većeg broja podataka te kako bi se znanstvenicima pomoglo da dođu do otkrića u mnogim područjima, od zdravstvene skrbi i obnovljivih izvora energije do sigurnosti automobila i kibersigurnosti. Zajednički pothvat EuroHPC, koji bi trebao započeti s radom do kraja ove godine, obuhvatit će čitav vrijednosni lanac, od tehnoloških komponenti, sustava i strojeva do aplikacija i vještina.

Nudit će stručno znanje i osposobljavanje, a posebno će se usredotočiti na pomoć malim i srednjim poduzećima. EU će za ovaj projekt suradnje iz aktualnog proračuna izdvojiti oko 486 milijuna EUR, a jednak bi iznos trebale osigurati i države članice i pridružene zemlje. Dodatne pojedinosti dostupne su ovdje.

Daljnje informacije o pojačanoj suradnji u EU-u dostupne su ovdje.

Objavljeno u Vijesti

Svake godine na današnji dan odajemo počast žrtvama svih totalitarnih režima i s tugom se prisjećamo stravičnih posljedica pakta Molotov-Ribbentrop, koji su 23. kolovoza 1939. potpisali nacistička Njemačka i Sovjetski Savez. Taj je pakt Europu još dublje gurnuo u jedno od njezinih najmračnijih razdoblja. Milijuni su ubijeni, a generacije njihovih europskih sugrađana nose ožiljke. Naša je dužnost da ne zaboravimo imena milijunâ progonjenih i da ih zadržimo u vječnom sjećanju, posebno zato što se danas, 79 godina posije, naše zajedničke vrijednosti ljudskog dostojanstva, temeljnih prava, vladavine prava i demokracije ponovno suočavaju s ekstremističkom i nacionalističkom retorikom koja unosi podjele. Čuvajući i prenoseći sjećanja na zlodjela iz prošlosti novoj generaciji Europljana lakše ćemo spriječiti da se ona ponove te se prisjećamo važnosti zaštite ljudskih prava svakog građanina Europe. Moramo nastaviti prepričavati događaje iz prošlosti Europe kako ne bismo ponovili iste pogreške u budućnosti.” Cijela izjava dostupna je  ovdje(Dodatne informacije: Christian Wigand – tel.: +32 229 62253; Sara Soumillion – tel.: + 32 229 6

Objavljeno u Vijesti

Komisija je jučer Italiji dodijelila 9 milijuna EUR kao pomoć za krizne situacije radi boljeg pristupa zdravstvenoj skrbi za azilante i korisnike međunarodne zaštite. Financijska je pomoć namijenjena za više od 42 000 osoba u regijama Emiliji-Romagni, Laciju, Liguriji, Toskani i Siciliji. Posebna će se pozornost posvetiti potrebama ranjivih osoba, uključujući žene i djecu. Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: Italija je posljednjih godina pod velikim pritiskom i Komisija će bez zadrške poduprijeti talijanske napore u upravljanju migracijama i pružanju utočišta za one kojima je potrebna zaštita. Financijska sredstva usmjerena su na temeljnu zdravstvenu zaštitu, a to je osiguravanje odgovarajućeg pristupa zdravstvenim uslugama. Komisija će i dalje podupirati države članice koje su pod pritiskom te istovremeno tražiti dugoročna i održiva europska rješenja krize.” Komisija je ovim povodom mobilizirala više od 200 milijuna EUR pomoći za krizne situacije, kojom će se poduprijeti upravljanje migracijama u Italiji. Osim ove pomoći Italiji je već u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) te iz nacionalnog programa Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) za razdoblje od 2014. do 2020. dodijeljeno 653,7 milijuna EUR. (Dodatne informacije: Tove Ernst – tel.: +32 229 86764; Markus Lammert – tel.: +32 229 80423)

Objavljeno u Vijesti
Stranica 27 od 126

Kalendar događanja

« Rujan 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas