Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: rujna 2019

 

Komisija predlaže da se u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027. uspostave Program potpore reformama i europska funkcija stabilizacije ulaganja.

Oba prijedloga dio su šireg programa za produbljivanje europske ekonomske i monetarne unije te upotrebu proračuna EU-a za jačanje učinkovitosti i otpornosti naših međusobno ovisnih gospodarstava.

U prijedlozima se kombiniraju ključna načela solidarnosti i odgovornosti na svim razinama i ispunjuju obveze koje je predsjednik Juncker preuzeo u svojem Govoru o stanju Unije 2017. Temelje se na viziji iznesenoj uIzvješću petorice predsjednika iz lipnja 2015., dokumentu za razmatranje iz svibnja 2017. te Komisijinu planu za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije predstavljenom prošlog prosinca, čiju osnovu čine tri načela: jedinstvo, učinkovitost i demokratska odgovornost. Današnjim će se prijedlozima učvrstiti položaj europodručja u dugoročnom proračunu Unije.

Programom potpore reformama, s ukupnim proračunom od 25 milijardi EUR, pružit će se potpora za prioritetne reforme u svim državama članicama EU-a. Navedeni Program sastoji se od tri komponente: instrumenta za provedbu reformi, kojim se pruža financijska potpora reformama; instrumenta za tehničku potporu, kojim se osigurava pružanje stručnog znanja i razmjena tog znanja; i instrumenta za konvergenciju kojim se pomaže državama članicama u postupku uvođenja eura.

Europskom funkcijom stabilizacije ulaganja pridonijet će se stabilizaciji razina javnih ulaganja i olakšati brz gospodarski oporavak u slučajevima znatnih gospodarskih šokova u državama članicama europodručja i onima koje sudjeluju u europskom tečajnom mehanizmu (ERM II). Tom funkcijom dopunit će se uloga postojećih nacionalnih automatskih stabilizatora. Pod uvjetom da se ispune strogi kriteriji dobre makroekonomske i fiskalne politike, bit će moguća brza mobilizacija zajmova u ukupnom iznosu do 30 milijardi EUR, uz subvenciju kamate za pokrivanje njihovih troškova.

Predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: „Ekonomska i monetarna unija najvažnija je karika u poboljšanju života svih Europljana. Dok gledamo u budućnost i obilježavamo dvadesetu obljetnicu naše jedinstvene valute, moramo u EU-u i europodručju uspostaviti instrumente potrebne za postizanje još većeg blagostanja i stabilnosti. Današnjim prijedlozima želi se postići da ekonomska i monetarna unija bude zaštitnička sila koja ujedinjuje, kako je otpočetka bila zamišljeno. Komisija nastoji mobilizirati proračun EU-a kako bi se povećala učinkovitost, otpornost i kapacitet za odgovor na krizu u svim državama članicama, bilo da su već članice europodručja ili se pripremaju za članstvo. Euro je valuta naše Unije, a jako i stabilno europodručje ključno je za njegove članove i EU u cjelini.”

Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge te uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis izjavio je: „Danas poduzimamo sljedeće korake prema dovršetku europske ekonomske i monetarne unije. Poticanjem reformi na nacionalnoj razini i stabiliziranjem javnih ulaganja tijekom razdoblja gospodarskog pada naši će prijedlozi pojačati otpornost pojedinačnih gospodarstava i europodručja u cjelini. Predlažemo i posebni instrument za potporu reformama u onim državama članicama koje su u postupku uvođenja eura. Naš je krajnji cilj da životni i društveni standard bude bolji za sve Europljane.”

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: „Današnja dva prijedloga čine jedinstvenu cjelinu te nam pružaju nove instrumente za jačanje kohezije europodručja i pripremu za njegovo buduće širenje. U njima se kombiniraju odgovornost i solidarnost jer se države članice potiču na provedbu reformi, a za taj često težak postupak istovremeno im se pruža financijska potpora. Takva mora biti Europska unija!”

Proteklih su godina poduzeti važni koraci za jačanje ekonomske i monetarne unije, no unatoč tome njezina struktura još nije dovršena. Današnjim prijedlozima odgovara se na neke od preostalih izazova i pokazuje način na koji se proračun EU-a može mobilizirati radi pružanja potpore stabilnosti, konvergenciji i koheziji u europodručju i EU-u u cjelini.

Danas predloženi instrumenti komplementarni su i u punoj sinergiji s prioritetima reformi koji su utvrđeni u kontekstu europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika te drugim instrumentima financiranja EU-a kojima se potiče zapošljavanje, rast i ulaganja, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, novi fond InvestEU i Instrument za povezivanje Europe.


Učinkovita i otporna gospodarstva: Program potpore reformama

U okviru predloženog Programa potpore reformama pružat će se financijska i tehnička potpora svim državama članicama kako bi nastavile s provedbom reformi usmjerenih na modernizaciju njihovih gospodarstava, što se posebno odnosi na prioritete reformi koji su utvrđeni u kontekstu europskog semestra. Pružit će se i ciljana potpora onim državama članicama koje žele uvesti euro. Program potpore reformama raspolagat ćeukupnim proračunom od 25 milijardi EUR i njime će se pružati potpora u provedbi reformi u područjima kao što su tržište proizvoda i rada, obrazovanje, porezni sustavi, tržišta kapitala, poslovno okruženje te ulaganja u ljudski kapital i reforme javne uprave. Program potpore reformama bit će dostupan svim državama članicama koje žele primiti potporu. Uključuje tri odvojena instrumenta koji se nadopunjuju:

  • instrument za provedbu reformi kojim se pruža financijska potpora ključnim reformama utvrđenima u kontekstu europskog semestra, za što će svim državama članicama biti na raspolaganju iznos od22 milijarde EUR. Posljednjih nekoliko mjeseci vodio se intenzivan dijalog s državama članicama o načinu izrade tog novog instrumenta u budućnosti, među ostalim pokrenut je pilot-projekt s Portugalom;
  • instrument za tehničku potporu kojim će se pomoći državama članicama u izradi i provedbi reformi te povećanju njihovih administrativnih kapaciteta. Temelji se na iskustvu Službe za potporu strukturnim reformama, u okviru koje se proteklih godina pružila potpora za više od 440 projekata reformi u 24 države članice. Instrument je na raspolaganju svim državama članicama i ima proračun u iznosu od0,84 milijarde EUR;
  • instrument za konvergenciju s proračunom od 2,16 milijardi EUR u okviru kojeg će se pružati namjenska financijska i tehnička potpora državama članicama koje su poduzele konkretne korake u postupku uvođenja eura. Tim se instrumentom ne mijenjaju kriteriji za pristupanje europodručju, nego će se pružiti praktična potpora kako bi se osiguralo uspješno uvođenje eura i sudjelovanje u europodručju za one države članice koje mu se žele pridružiti.

Jačanje stabilnosti: europska funkcija stabilizacije ulaganja

Prijedlogom o uspostavi europske funkcije stabilizacije ulaganja žele se zaštititi javna ulaganja u slučaju velikih asimetričnih šokova i pridonijeti brzom oporavku gospodarstava. Kao što se pokazalo tijekom kriznih godina, postojeći nacionalni mehanizmi stabilizacije možda nisu dostatni za apsorpciju određenih makroekonomskih šokova i često postoje rizici od negativnog prelijevanja na druge države članice, što ima posebno štetan utjecaj na razinu javnih ulaganja i realno gospodarstvo. Taj novi instrument usmjeren je na države članice europodručja i države članice koje sudjeluju u europskom tečajnom mehanizmu ERM II, koje više ne mogu primijeniti svoju monetarnu politiku kao odgovor za prilagodbu na šokove.

Novom funkcijom nadopunit će se instrumenti koji već postoje na nacionalnoj i europskoj razini za sprečavanje nastanka kriza, uključujući europski semestar i odgovarajuće financiranje EU-a, te za suočavanje s financijskim poteškoćama, kao što su Europski stabilizacijski mehanizam i programi pomoći za platnu bilancu.

U slučaju velikih asimetričnih šokova ta će funkcija:

  • osigurati naizmjenične zajmove u ukupnom iznosu do 30 milijardi EUR pokrivene jamstvima iz proračuna EU-a. Kako bi se umanjili rizici moralnog hazarda, države članice koje žele ostvariti pravo na potporu morat će poštovati stroge kriterije prihvatljivosti temeljene na dobrim financijskim i makroekonomskim politikama. Zajmovima će se osigurati dodatna financijska potpora u razdobljima preopterećenosti javnih financija i oni bi trebali biti usmjereni na održavanje razine javnih ulaganja koja pogoduju rastu, čime će se očuvati veći broj radnih mjesta i omogućiti brži oporavak gospodarstva.
  • uključivati komponentu bespovratnih sredstava kako bi se u potpunosti pokrili rashodi za kamate. Novi fond za potporu stabilizaciji bit će uspostavljen radi prikupljanja doprinosa država članica, čiji iznos odgovara udjelu njihovih monetarnih prihoda od imovine kojom raspolažu u zamjenu za novčanice koje izdaju (poznato kao „seigniorage”). Prihodi tog Fonda bit će raspoređeni u proračun EU-a kako bi se osigurale subvencije kamata za države članice koje na njih imaju pravo. Takva subvencija kamate važna je radi financijske opravdanosti instrumenta.

Kako je utvrđeno u prosincu 2017., ta se funkcija stabilizacije s vremenom može nadopuniti dodatnim izvorima financiranja izvan proračuna EU-a, što bi npr. mogla biti uloga Europskog stabilizacijskog mehanizma ili budućeg Europskog monetarnog fonda i mogućeg dobrovoljnog mehanizma osiguranja koji bi uspostavile države članice. Fond za potporu stabilizaciji također može poslužiti kao instrument u tom kontekstu.

Sljedeći koraci

Brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima neophodan je da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate na terenu. Kašnjenja bi podrazumijevala i dalje nedovršenu strukturu europske ekonomske i monetarne unije, sporiju provedbu potrebnih reformi te ograničeni kapacitet apsorpcije u slučaju šokova.

Ako se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigne 2019., primjena novog proračunskog okvira neometano će se naodvezati na postojeći okvir (2014.–2020.), čime će se zajamčiti predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.

Kontekst: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3972_hr.htm

Proračun EU-a: zajednička poljoprivredna politika nakon 2020.

Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021. – 2027.) predlaže modernizaciju i pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Tim prijedlozima, s proračunom od 365 milijardi EUR, osigurava se da ZPP ostane politika otporna na buduće izazove, da i dalje bude potpora poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama, da vodi održivom razvoju poljoprivrede EU-a i odražava ambicije EU-a u pogledu brige za okoliš i klimatske politike. Državama članicama današnjim se prijedlozima pruža veća fleksibilnost i odgovornost za odlučivanje o tome kako i gdje će ulagati financijska sredstva u okviru ZPP-a radi ispunjenja ambicioznih ciljeva postavljenih na razini EU-a za postizanje pametnog, otpornog, održivog i konkurentnog poljoprivrednog sektora uz istovremeno osiguravanje pravednije i bolje usmjerene potpore dohotku poljoprivrednika.

Potpredsjednik Komisije zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen izjavio je: „Zajednička poljoprivredna politika jedna je od naših ključnih politika i utječe na živote svih Europljana. Ovim solidnim prijedlozima želi se pridonijeti konkurentnosti poljoprivrednog sektora a istovremeno ojačati njegovu održivost. Novim modelom ostvarivanja politike državama članicama dajemo više supsidijarnosti kako bismo poboljšali učinkovitost politike i mogli bolje pratiti rezultate.”

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan izjavio je: „Današnjim prijedlogom Komisija ispunjava svoju obvezu modernizacije i pojednostavnjenja zajedničke poljoprivredne politike; postiže se istinska supsidijarnost za države članice; osigurava se otporniji poljoprivredni sektor u Europi; i povećavaju se ambicije politike u pogledu okoliša i klime.”

Glavne značajke prijedlogâ Komisije za osuvremenjenu i pojednostavnjenu zajedničku poljoprivrednu politiku opisane su u nastavku.

1. Nov način rada: Države članice moći će fleksibilnije koristiti sredstva koja su im dodijeljena, što će im omogućiti da izrade prilagođene programe koji na najučinkovitiji način odgovaraju na brige poljoprivrednika i širih ruralnih zajednica. Države članice imat će i mogućnost prijenosa do 15 % sredstava odobrenih za ZPP iz izravnih plaćanja u ruralni razvoj i obrnuto kako bi osigurale financiranje svojih prioriteta i mjera. Jednaki uvjeti za sve države članice osigurat će se s pomoću:

  • strateških planova za cijelo razdoblje u kojima će za svaku državu članicu biti utvrđeno kako namjerava ostvariti gospodarske, okolišne i socijalne ciljeve postavljene na razini EU-a koristeći izravna plaćanja i ruralni razvoj. Te planove odobravat će Komisija kako bi se osigurala usklađenost i zaštita jedinstvenog tržišta;
  • Komisija će pomno pratiti uspješnost svake države članice i napredak prema dogovorenim ciljevima.

2. Pravedniji uvjeti boljim usmjeravanjem potpore: izravna plaćanja ostaju ključni dio politike koji osigurava stabilnost i predvidivost za poljoprivrednike. Prioritet će se davati pružanju potpore malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, koja čine većinu poljoprivrednog sektora EU-a, i pomaganju mladim poljoprivrednicima. Komisija je i dalje predana postizanju pravednije raspodjele izravnih plaćanja među državama članicama putem vanjske konvergencije.

Osim prethodno navedenog:

  • izravna plaćanja poljoprivredniku smanjit će se. Iznos po gospodarstvu po hektaru, nakon što dosegne 60 000 EUR, postupno će se smanjivati dok ne dosegne 100 000 EUR, što će biti gornja granica. Troškovi za radnu snagu bit će u potpunosti uzeti u obzir. Time se želi osigurati pravednija raspodjela plaćanjâ;
  • mala i srednja gospodarstva dobivat će višu razinu potpore po hektaru;
  • za potporu mladim poljoprivrednicima za pokretanje poslovanja države članice morat će izdvojiti barem 2 % sredstava odobrenih za izravna plaćanja. To će se nadopuniti financijskom potporom za ruralni razvoj i raznim mjerama za olakšavanje prijenosâ zemljišta i pristupa poljoprivrednika zemljištu.

3. Veće ambicije u pogledu okoliša i klime: klimatske promjene, prirodni resursi, bioraznolikost, staništa i krajolik, sve je to obuhvaćeno zajedničkim ciljevima na razini EU-a koji su danas predloženi. Potpora dohotku poljoprivrednika već je povezana s primjenom praksi koje nisu štetne za okoliš i klimu, ali novi ZPP od poljoprivrednika će putem obveznih i dobrovoljnih mjera icajima zahtijevati višu razinu ambicija:

  • izravna plaćanja bit će uvjetovana većim zahtjevima u pogledu okoliša i klime;
  • svaka država članica morat će ponuditi ekološke programe kako bi poduprla poljoprivrednike u djelovanju koje nadilazi obvezne zahtjeve, što će se financirati dijelom nacionalnih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja;
  • barem 30 % nacionalnih dodijeljenih sredstava za ruralni razvoj bit će namijenjeno okolišnim i klimatskim mjerama;
  • očekuje se da će 40 % ukupnog proračuna ZPP-a doprinositi klimatskoj politici;
  • osim mogućnosti prijenosa 15 % između stupova, države članice imat će i mogućnost prijenosa dodatnih 15 % iz prvog u drugi stup za potrošnju na mjere za zaštitu klime i okoliša (bez nacionalnog sufinanciranja).

4. Veća upotreba znanja i inovacija: u osuvremenjenom ZPP-u iskorištavaju se prednosti svih najnovijih tehnologija i inovacija, čime se pomaže i poljoprivrednicima na terenu i javnim upravama, osobito na sljedeće načine:

  • proračunom od 10 milijardi EUR iz istraživačkog programa Obzor Europa izdvojenog za istraživačke i inovacijske projekte u područjima hrana, poljoprivreda, ruralni razvoj i biogospodarstvo;
  • poticanjem država članica na korištenje tzv. „velikih podataka” za potrebe kontrole i praćenja (npr. provjera veličine poljoprivrednih gospodarstava s pomoću satelitskih podataka za potrebe zahtjeva za izravna plaćanja), čime će se znatno smanjiti potreba za kontrolama na terenu;
  • ubrzavanjem digitalizacije života na selu, primjerice širenjem širokopojasne mreže u ruralnim područjima, čime će se poboljšati kvaliteta života u tim regijama i još više pridonijeti konkurentnosti europske poljoprivredne proizvodnje.

Sljedeći koraci

Da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate na terenu i da bi se poljoprivrednicima pružila neophodna sigurnost i predvidivost za njihovo poslovanje i odluke o ulaganjima neophodan je brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima.

Kašnjenja kakvih je bilo na početku tekućeg proračunskog razdoblja (2014. – 2020.) mogla bi imati za posljedicu da poljoprivrednici i nacionalne uprave ne bi ostvarili koristi od smanjene birokracije, veće fleksibilnosti i učinkovitijih rezultata koje će novi ZPP donijeti. Svako kašnjenje u odobravanju proračuna odgodilo bi i započinjanje tisuća potencijalnih novih projekata diljem EU-a osmišljenih u cilju potpore poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama i rješavanja niza pitanja, od jačanja zaštite okoliša do privlačenja novih poljoprivrednika.

Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014. – 2020.) na novi te bi se zajamčilo predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.

Dodatne informacije

Informativni članci i zakonodavni prijedlozi dostupni su ovdje

OBAVIJEST: Zajednička poljoprivredna politika nakon 2020.

Dodatne informacije o proračunu EU-a za budućnost dostupne su ovdje.

Objavljeno u Vijesti

Europska komisija i Europska investicijska banka danas su najavile dvije nove ulagačke operacije u Irskoj i Hrvatskoj kojima se podupire šumarstvo i očuvanje biološke raznolikosti. Operacije imaju potporu Instrumenta za financiranje prirodnog kapitala, financijskog instrumenta vrijednog 125 milijuna eura koji podupire projekte prilagođenim kreditima i ulaganjima s jamstvom EU-a. Na događanju za dionike u Bruxellesu povjerenikVella izjavio je: Ove dvije operacije pokazuju kako se pomoću dobro osmišljenog financijskog instrumenta mogu diljem Europe potaknuti nova, iznimno važna ulaganja u očuvanje prirode. Na taj se način financijska sredstva EU-a još bolje iskorištavaju na dobrobit prirode.“ U Irskoj je omogućeno ulaganje 12,5 milijuna eura za potporu šumarstvu trajne pokrivenosti, metodi održivog upravljanja šumama koja nudi alternativu goloj sječi zbog koje obronci ostaju ogoljeni. „Poljoprivreda i šumarstvo imaju ključnu ulogu u očuvanju prirodnog kapitala. Ovo novo ulaganje u šumarstvo u Irskoj, uz sudjelovanje programa EU-a LIFE i Europske investicijske banke, dokaz je da očuvanje prirode i komercijalno djelovanje nisu nespojivi“, izjavio je povjerenik Hogan. U Hrvatskoj je u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak pokrenut namjenski program tehničke pomoći kojim će se Banci omogućiti lakše prepoznavanje projekata prirodnog kapitala s najvećim ekološkim učinkom te bolja priprema pojedinačnih programa koje predlažu lokalna poduzeća i tijela javne uprave. Dodatne informacije dostupne su ovdje.

Objavljeno u Vijesti

 

Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021.–2027.) predlaže osuvremenjivanje kohezijske politike, glavne ulagačke politike EU-a i jednog od najkonkretnijih izraza europske solidarnosti.

Gospodarstvo EU-a oporavlja se, no potrebna su dodatna ulaganja kako bi se riješio problem dugotrajnih razlika među državama članicama i unutar njih. Budući da joj je za razdoblje od 2021. do 2027. namijenjen proračun od 373 milijarde eura[1], buduća kohezijska politika ima ulagačku snagu potrebnu za premošćivanje tih razlika. Sredstva će se i dalje usmjeravati u regije koje najviše zaostaju za ostatkom EU-a. Istodobno će kohezijska politika i dalje biti snažna, izravna poveznica između EU-a i njegovih regija i gradova.

Potpredsjednik nadležan radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen izjavio je: Tijekom idućeg će desetljeća kohezijska politika pomoći svim regijama da moderniziraju svoju industriju te da ulažu u inovacije i prijelaz na niskougljično, kružno gospodarstvo. Osim toga, naš će prijedlog dodatno pridonijeti uspostavi okruženja pogodnog za poslovanje u Europi, u kojem postoje pravi uvjeti za rast, otvaranje radnih mjesta i ulaganja.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je: Danas predlažemo kohezijsku politiku za sve regije, tako da nitko nije zapostavljen. Pobrinuli smo se da bude fleksibilnija kako bi se mogla prilagođavati novim prioritetima i bolje zaštititi naše građane. Osim toga, pojednostavnili smo pravila, što će biti korisno svima – od malih poduzeća i poduzetnika do škola i bolnica kojima će sada biti lakše doći do sredstava.

Glavne značajke prijedloga Komisije za osuvremenjenu kohezijsku politiku opisane su u nastavku.

1. Usmjerenost na ključne prioritete za ulaganja, s obzirom na koje EU može postići najbolje rezultate: Većina ulaganja iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda usmjerit će se na inovacije, potporu malim poduzećima, digitalne tehnologije i osuvremenjivanje industrije. Ulagat će se i u prelazak na niskougljično, kružno gospodarstvo te u borbu protiv klimatskih promjena, u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma.

2. Kohezijska politika za sve regije i prilagođeniji pristup regionalnom razvoju:

  • Ulaganje u sve regije: Regije koje još zaostaju s obzirom na stopu rasta ili visine prihoda – uglavnom se radi o regijama na jugu i istoku Europe – i dalje će primati znatnu potporu EU-a. U okviru kohezijske politike nastavit će se ulaganja u svim regijama jer se mnoge regije diljem Europe, uključujući one u bogatijim državama članicama, teško nose s ostvarivanjem industrijske tranzicije, s borbom protiv nezaposlenosti i sa suočavanjem s globaliziranim gospodarstvom.
  • Prilagođeni pristup: u okviru kohezijske politike zadržavaju se tri kategorije regija: slabije razvijene, tranzicijske i razvijenije regije. BDP po stanovniku i dalje je glavni kriterij u dodjeli sredstava u nastojanju da se smanje nejednakosti te da se regijama s niskim prihodima i niskom stopom rasta olakša sustizanje ostatka EU-a. Osim toga, novim se kriterijima nastoji bolje odraziti stvarno stanje na terenu – nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene te prihvat i integracija migranata.
  • Vodstvo na lokalnoj razini: Kohezijska politika za razdoblje od 2021. do 2027. odraz je Europe koja osnažuje podupiranjem lokalno pokrenutih strategija razvoja. Lokalna, gradska i regionalna tijela više će sudjelovati u upravljanju sredstvima iz fondova EU-a, a višim stopama sufinanciranja pojačat će se osjećaj odgovornosti za projekte financirane sredstvima EU-a u regijama i gradovima.

3. Manje pravila, jasnije i sažetije odredbe te fleksibilniji okvir:

  • Pojednostavnjenje pristupa fondovima: Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a predlaže pojednostavnjenje pravila, smanjenje administrativnog opterećenja te blaže provjere za poduzeća i poduzetnike koji primaju potporu EU-a.
  • Jedinstven pravilnik; Sedam fondova EU-a koji se provode u partnerstvu s državama članicama („podijeljeno upravljanje”) sada je obuhvaćeno jedinstvenim pravilnikom. Tako će se olakšati rad voditelja programa koji se financiraju sredstvima EU-a. Olakšat će se i sinergije, primjerice između fondova u okviru kohezijske politike i Fonda za azil i migracije kad je riječ o razvoju lokalnih strategija integracije migranata. Tim se okvirom omogućava i učinkovitije povezivanje s drugim fondovima dostupnima u okviru proračuna EU-a. Države članice, primjerice, mogu odlučiti prenijeti dio sredstava koja su primile na temelju kohezijske politike u programe InvestEU.
  • Prilagođavanje potrebama: Novi je okvir spoj stabilnosti neophodne za planiranje dugoročnih ulaganja i odgovarajuće razine fleksibilnosti potrebne za prilagodbu nepredviđenim događajima. Revizijom na sredini provedbenog razdoblja odredit će se jesu li tijekom zadnje dvije godine razdoblja financiranja potrebne promjene u programu, a moći će se provesti i ograničeni prijenosi sredstava među programima koji se financiraju iz fondova EU-a.

4. Snažnija povezanost s europskim semestrom radi poboljšanja ulagačkog okruženja u Europi: Komisija predlaže jačanje povezanosti kohezijske politike i europskog semestra kako bi se u Europi stvorilo okruženje pogodno za rast i poslovanje te ostvario potpuni potencijal ulaganja EU-a i nacionalnih ulaganja. Takvom snažnijom potporom kohezijske politike strukturnim reformama zajamčit će se potpuna komplementarnost i usklađenost s novim, poboljšanim Programom potpore strukturnim reformama.

Sljedeći koraci

S dosad neviđenom transparentnošću Europska komisija po prvi je puta 2. svibnja predstavila prijedlog novog, dugoročnog proračuna EU-a u tekućim i stalnim cijenama iz 2018. Isto tako, Komisija danas objavljuje raspodjelu sredstava u okviru kohezijske politike među državama članicama u tekućim i stalnim cijenama iz 2018. (vidjeti Prilog).

Brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima neophodan je da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate na terenu.

Kad bi došlo do kašnjenja sličnih onima do kojih je došlo početkom trenutačnog proračunskog razdoblja 2014. – 2020., 100 000 projekata koji se financiraju sredstvima EU-a ne bi moglo početi na vrijeme, mnoge škole kojima je potrebna renovacija morale bi čekati, medicinska oprema prekasno bi se dostavljala u bolnice, ili bi pak mala poduzeća morala planirati ulaganja bez potrebne sigurnosti.

Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014. – 2020.) na novi te bi se zajamčilo predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.

Dodatne informacije

Regionalni razvoj i kohezijska politika nakon 2020. Pitanja i odgovori

Zakonodavni tekstovi i informativni članci:

  • Regionalni razvoj i kohezija: novi okvir ukratko
  • Prilagođeniji pristup regionalnom razvoju
  • Jednostavniji i fleksibilniji okvir kohezijske politike
  • Snažnija povezanost s europskim semestrom i gospodarskim upravljanjem u Uniji
  • Dodatne prilike za sinergije u proračunu EU-a

Dodatne informacije o proračunu EU-a za budućnost dostupne su ovdje.

Objavljeno u Vijesti

 

S obzirom na sve veću količinu štetnog plastičnog otpada u oceanima i morima, Europska komisija predlaže nova pravila na razini EU-a usmjerena na deset plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji čine najveći dio otpada na europskim obalama i u morima te na izgubljen i odbačen ribolovni alat. Te dvije kategorije proizvoda zajedno čine 70 posto cjelokupnog morskog otpada. Nova su pravila razmjerna i prilagođena kako bi se postigli najbolji rezultati. To znači da će se na različite proizvode primjenjivati različite mjere. U slučajevima u kojima postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative, na tržištu će se zabraniti jednokratni plastični proizvodi.U slučaju proizvoda za koje ne postoje očite alternative, naglasak će biti na ograničavanju njihove upotrebe putem smanjenja potrošnje na nacionalnoj razini, zahtjevâ koji se odnose na dizajn i označavanje te uvođenja obveza za proizvođače povezanih s gospodarenjem otpadom i čišćenjem otpada. Zahvaljujući novim pravilima, Europa će biti korak ispred u rješavanju problema koji ima globalne implikacije.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans, zadužen za održivi razvoj, izjavio je: „Ova je Komisija obećala da će biti velika u velikim stvarima, a da će ostalo prepustiti državama članicama. Plastični otpad bez daljnjega je velik problem te EU mora zajedničkim snagama raditi na njegovu rješavanju. Plastični otpad dospijeva nam u zrak, tlo, more i hranu. Zahvaljujući današnjim prijedlozima nizom mjera smanjit će se količina jednokratne plastike na policama naših supermarketa. Neke ćemo proizvode zabraniti i zamijeniti ih čišćim alternativama kako bi građani mogli i dalje koristiti svoje omiljene proizvode.“

Potpredsjednik Jyrki Katainen, zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, dodao je: „Plastično zna biti fantastično, no plastične proizvode moramo koristiti odgovornije. Jednokratna plastika nije pametan odabir ni s gospodarskog ni s ekološkog gledišta, a današnjim prijedlozima poduzećima i potrošačima olakšat će se prelazak na održive alternative. Za Europu je ovo prilika da preuzme vodeću ulogu i stvori proizvode za kojima će još desetljećima postojati potražnja u cijelom svijetu te da iz naših dragocjenih i ograničenih resursa izvuče veću ekonomsku vrijednost. Osim toga, određivanjem cilja za prikupljanje plastičnih boca pridonijet ćemo prikupljanju potrebnih sirovina za iznimno razvijenu djelatnost recikliranja plastike.“

Na svjetskoj razini plastika čini 85 % morskog otpada. Plastika čak dospijeva ljudima u pluća i u hranu koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Rješavanje problema plastike nije fakultativno, a može donijeti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje radnih mjesta. Poduzeća će imati bolji položaj u odnosu na konkurenciju: ista pravila za čitavo tržište EU-a europskim će poduzećima biti odskočna daska za razvoj ekonomije razmjera i konkurentniji položaj na snažnom globalnom tržištu održivih proizvoda. Uspostavom djelotvornih sustava ponovne uporabe (npr. programa povratne naknade) poduzeća će osigurati stabilnu opskrbu visokokvalitetnim sirovinama. U drugim slučajevima, poticaji za traženje održivijih rješenja poduzećima će olakšati postizanje tehnološke prednosti pred globalnim konkurentima.

Različite mjere za različite proizvode: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3927_hr.htm

Ponovna uporaba vode: Komisija predlaže mjere kako bi ponovna uporaba vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina postala lakša i sigurnija

Komisija danas predlaže nova pravila za poticanje i olakšavanje ponovne uporabe vode u EU-u za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Novim će se pravilima pomoći poljoprivrednicima da na najbolji način iskoriste otpadnu vodu koja nije za piće te na taj način pridonesu ublažavanju nestašice vode uz istodobnu zaštitu okoliša i potrošača. Karmenu Vella, povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, izjavio je: „Ovim su Prijedlogom svi na dobitku – naši će poljoprivrednici imati pristup održivoj opskrbi vodom za navodnjavanje, naši će potrošači znati da jedu proizvode koji su sigurni, a našim će se poduzećima otvoriti nove mogućnosti. Najviše će od svih profitirati okoliš jer se prijedlogom pridonosi boljem upravljanju našim najdragocjenijim resursom – vodom.”

Što Komisija predlaže?

  • Minimalne zahtjeve za ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, koji obuhvaćaju mikrobiološke elemente (na primjer, razine bakterije E. coli) te zahtjeve za rutinsko i validacijsko praćenje. Utvrđivanjem minimalnih zahtjeva jamčit će se da je pročišćena voda proizvedena u skladu s novim pravilima sigurna za navodnjavanje.
  • Upravljanje rizicima na temelju kojeg se moraju ukloniti sve dodatne opasnosti kako bi ponovna uporaba vode bila sigurna.
  • Povećanu transparentnost. Javnost će na internetu imati pristup informacijama o praksi ponovne uporabe vode u svojoj državi članici.

Ponovna uporaba vode u EU-u trenutačno je daleko od ostvarivanja svojeg potencijala, unatoč činjenici da su utjecaj na okoliš i energija potrebna za zahvaćanje i distribuciju slatke vode puno veći. Štoviše, trećina područja EU-a suočava se s problemima u opskrbi vodom tijekom cijele godine, a nestašica vode i dalje je važno pitanje za mnoge države članice EU-a. Sve nepredvidljiviji meteorološki uvjeti, uključujući velike suše, također će vjerojatno imati negativne posljedice na količinu i kvalitetu slatkovodnih resursa. Novim se pravilima nastoji osigurati da na najbolji način iskoristimo pročišćenu vodu iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda te na taj način omogućimo pouzdan alternativni način opskrbe vodom. Iskorištavanjem otpadne vode koja nije za piće kao novog načina opskrbe vodom pridonijet će se i ostvarivanju financijskih ušteda i koristi za okoliš.

Konteksthttp://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3929_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Europska komisija danas je objavila popis 29 kulturnih projekata odabranih za dodjelu financijskih sredstava nakon poziva na podnošenje prijedloga objavljenog povodom Europske godine kulturne baštine 2018. U okviruprograma Kreativna Europa, glavnog programa EU-a za potporu kulturnom i kreativnom sektoru, projektima će se dodijeliti ukupno pet milijuna eura. Povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics izjavio je: „Ovim nadnacionalnim projektima prikazuje se i promiče kulturna baština u svim svojim oblicima. Oni će biti izvor nadahnuća suvremenom umjetničkom stvaralaštvu te pridonijeti povezivanju ljudi iz svih sredina. U duhu Europske godine kulturne baštine ti će nadahnuti projekti pridonijeti jačanju osjećaja pripadnosti zajedničkom europskom prostoru.“ Odabrani projekti protežu se od tradicionalne izrade narodnih nošnji iz raznih regija do istraživanja baroknog razdoblja putem glazbe. Kreativna Europa program je EU-a kojim se podupiru kulturni i kreativni sektor, a za razdoblje od 2014. do 2020. raspolaže proračunom od 1,46 milijardi eura. Objavljeno je i priopćenje za medije.

Objavljeno u Vijesti

Ekonomski i financijski dijalog između EU-a te zapadnog Balkana i Turske: produbljivanje gospodarskih i socijalnih reformi

U Bruxellesu je danas održan godišnji ekonomski i financijski dijalog između EU-a, zapadnog Balkana i Turske. EU, partneri sa zapadnog Balkana i Turska donijeli su zajedničke zaključke utemeljene na programima gospodarskih reformi za pojedine zemlje u kojima su se dogovorili da će produbiti gospodarske i socijalne reforme u cilju poboljšanja gospodarstva te jačanja konkurentnosti i uključivog rasta. Valdis Dombrovskis, potpredsjednik zadužen za euro i socijalni dijalog te za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: Programi gospodarskih reformi i današnji dijalog na visokoj razini postoje da bi našim partnerskim zemljama pomogli u pokretanju ambicioznijih reformi. Iako pozdravljamo postignuti napredak, potrebni su dodatni napori da bi se poboljšali fiskalni okviri i javne financije, produbila makroekonomska stabilnost te podržao prelazak na javnu potrošnju koja više pogoduje rastu.“ Johannes Hahn, povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, dodao je: „Svih sedam partnera danas se obvezalo na jačanje gospodarskih i socijalnih reformi, pri čemu je konačni cilj poticanje konkurentnosti i rasta. Naglasak sada moramo staviti na odlučnu provedbu tih reformi kako bi građani u regiji osjetili konkretne rezultate: više kvalitetnih radnih mjesta i uključiviji rast.“ Zajednički donesene smjernice za politike temelje se na programima gospodarskih reformi koje nadležna tijela pripremaju svake godine i šalju Europskoj komisiji – slično europskom semestru u državama članicama EU-a. Programi gospodarskih reformi imaju ključnu ulogu u poboljšanju planiranja gospodarskih politika te usmjeravanju reformi na jačanje konkurentnosti i poboljšanje uvjeta za uključivi rast i otvaranje radnih mjesta. Dodatne informacije dostupne su ovdje.

Objavljeno u Vijesti

 

Komisija je danas predložila nova pravila kako bi malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) omogućila bolji pristup financiranju na javnim tržištima. Današnja inicijativa, koja je dio EU-ova programa unije tržišta kapitala, trebala bi pomoći poduzećima iz EU-a da lakše i povoljnije dođu do tržišnog financiranja kako bi se mogla širiti. Unatoč prednostima uvrštenja na burzi, javna tržišta za mala i srednja poduzeća u EU-u imaju poteškoće u privlačenju novih izdavatelja. Zbog toga Komisija želi prilagoditi postojeća pravila EU-a o pristupu javnim tržištima, kako je najavljeno u reviziji na sredini razdoblja akcijskog plana za izgradnju unije tržišta kapitala u lipnju 2017. Time se dopunjuje sveobuhvatan niz mjera koje je Komisija već donijela od pokretanja unije tržišta kapitala kako bi poboljšala pristup tržišnom financiranju za MSP-ove.

Cilj je smanjiti birokratsko opterećenje za mala i srednja poduzeća koja žele uvrstiti i izdati vrijednosne papire na „rastućim tržištima MSP-ova”, novoj kategoriji mjesta trgovanja namijenjenoj malim izdavateljima, te omogućiti bolju likvidnost javno uvrštenih dionica MSP-ova. Novim će se pravilima uvesti razmjerniji pristup kako bi se poduprlo uvrštenje MSP-ova, uz istodobno osiguravanje zaštite ulagača i cjelovitosti tržišta.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: „Širi pristup tržišnom financiranju za mala i srednja poduzeća u središtu je projekta unije tržišta kapitala. Od ukupno 20 milijuna MSP-ova u Europi danas ih je samo 3 000 uvršteno na burzama. Želimo da se to promijeni. Predlažemo pravila koja će malim i srednjim poduzećima olakšati pristup širokoj lepezi financiranja u svim fazama njihova razvoja i prikupljanje financijskih sredstava na javnim tržištima.”

Jyrki Katainen, potpredsjednik Komisije zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: „S obzirom na ključnu ulogu proširivanja malih i srednjih poduzeća u ostvarivanju gospodarskog rasta i otvaranju radnih mjesta, ključno je osigurati uspostavljanje svih optimalnih poticaja za rast tih poduzeća. Nakon ključnih prijedloga usmjerenih na MSP-ove, uključujući one koje se odnose na skupno financiranje i financiranje rizičnim kapitalom, ovime dodatno olakšavamo pristup MSP-ova javnim tržištima.”

Današnja inicijativa trebala bi omogućiti povećanje broja inicijalnih javnih ponuda (IPO) malih i srednjih poduzeća i omogućiti poduzećima uvrštenima na ta tržišta da privuku raznolikiji skup ulagača. Likvidnije tržište olakšat će trgovanje dionicama MSP-ova zahvaljujući velikom broju kupaca i prodavatelja, što će MSP-ovima olakšati pribavljanje financijskih sredstava. Istodobno bi ulagači u MSP-ove mogli lakše unovčiti svoje ulaganje, što će u konačnici doprinijeti otvaranju radnih mjesta i rastu u EU-u.

Glavne predložene izmjene pravila za uvrštenje MSP-ova

  • Prilagođavaju se sadašnje obveze vođenja registra osoba koje imaju pristup cjenovno osjetljivim informacijama kako bi se izbjeglo pretjerano administrativno opterećenje za MSP-ove i istodobno osiguralo da nadležna tijela i dalje mogu istraživati slučajeve trgovanja na temelju povlaštenih informacija.
  • Omogućuje se izdavateljima koji su na rastućim tržištima MSP-ova uvršteni barem tri godine da sastave manje zahtjevan prospekt pri prelasku na uređeno tržište. Prospekt je pravni dokument s informacijama koje su ulagaču potrebne prije no što donese odluku o ulaganju u poduzeće. Današnjim se prijedlogom dodatno unaprjeđuju već poboljšana i pojednostavnjena pravila o prospektu kako bi se poduzećima olakšalo pribavljanje sredstava na europskim tržištima kapitala.
  • Olakšava se mjestima trgovanja specijaliziranima za izdavanje obveznica da se registriraju kao rastuća tržišta MSP-ova. To će se postići utvrđivanjem nove definicije izdavatelja isključivo dužničkih instrumenata. To bi bila poduzeća koja u dvanaestomjesečnom razdoblju izdaju obveznice u iznosu manjem od 50 milijuna EUR.
  • Stvara se zajednički skup pravila za ugovore o likvidnosti za rastuća tržišta MSP-ova u svim državama članicama, usporedno s nacionalnim pravilima. To su sporazumi izdavatelja i financijskog posrednika (banke ili investicijskog poduzeća) na temelju kojih financijski posrednici kupuju i prodaju dionice izdavatelja u njegovo ime. Na taj način financijski posrednici povećavaju likvidnost dionica.

Ova inicijativa obuhvaća zakonodavni prijedlog o tehničkim izmjenama Uredbe o zlouporabi tržišta i Uredbe o prospektu te dodatne tehničke izmjene delegiranih akata donesenih na temelju Direktive o tržištima financijskih instrumenata (MiFID II). Predloženim bi se izmjenama trebalo potaknuti uvrštenja poduzeća na rastućim tržištima MSP-ova na način kojim se ne narušavaju temeljna pravila EU-a uspostavljena kako bi se obnovilo povjerenje u financijska tržišta nakon financijske krize.

O prijedlogu uredbe o izmjeni pravila o zlouporabi tržišta i o prospektu sad će raspraviti Europski parlament i Vijeće. Izmjene delegiranog akta na temelju MiFID-a II bit će objavljene na internetu radi četverotjednog savjetovanja, nakon kojeg će ih Komisija donijeti te uputiti na razmatranje Europskom parlamentu i Vijeću.

Objavljeno u Vijesti
Srijeda, 23 svibnja 2018 17:13

Novi propisi za digitalno doba

Zahvaljujući novim propisima Europske unije o zaštiti podataka, građani Europske unije imaju veću kontrolu nad time kako se prikupljaju i koriste njihovi osobni podaci.

Novi propisi za digitalno doba:

GDPR zamjenjuje europsku direktivu o zaštiti podataka iz 1995. koja je donesena puno prije nego što su internet i računalstvo u oblaku uveli nove načine obrade osobnih podataka. Budući da se način na koji dijelimo i koristimo podatke od tada promijenio, europske propise o zaštiti podataka bilo je potrebno modernizirati.

Više od 250 milijuna Europljana i oko 2,5 milijuna Hrvata svakodnevno koristi internet kako bi se povezalo s obitelji ili kupovalo online. Na taj način istovremeno dijele puno osobnih podataka, uključujući svoje ime, adresu, broj osobne iskaznice i informacije o svom zdravlju. To otvara vrata brojnim potencijalnim rizicima, npr. neovlaštenom otkrivanju podataka, krađi identiteta ili zlostavljanju na internetu.

Cjeloviti tekst objave nalazi se u privitku.

Sedam od 10 Hrvata smatra da nema potpunu kontrolu nad svojim osobnim podacima, dok njih gotovo šest od 10 izjavljuje da ne vjeruje poslovanju putem interneta. Štoviše, osam od 10 zabrinuto je zbog mobilnih aplikacija koje prikupljaju podatke bez njihova pristanka, a sedam od 10 brine što bi poduzeća mogla učiniti s informacijama koje su od njih prikupila.

U Hrvatskoj 24 posto ispitanika koji daju osobne podatke putem interneta vjeruje da ima potpunu kontrolu nad tim podacima, u usporedbi s prosjekom EU-a od 15 posto ili čak samo 4 posto u Njemačkoj. I dok 31 posto Europljana zabrinjava činjenica da nemaju nikakvu kontrolu nad svojim osobnim podacima na internetu, isto vrijedi za samo 19 posto Hrvata, po čemu smo jedna od najoptimističnijih zemalja EU-a kada se radi o sigurnosti na internetu.

Zaštita osobnih podataka nije samo glavna briga mnogih Europljana, ona je također temeljno pravo i stoga je nešto što treba zaštititi. Opća uredba o zaštiti podataka odgovor je na tu potrebu

Objavljeno u Vijesti

 

Komisija nastavlja rad na uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025., jačanju kulturne dimenzije Europske unije i poticanju sudjelovanja mladih s novim skupom mjera, uključujući novu Strategiju za mlade te novu Agendu za kulturu.

Novim se inicijativama želi poboljšati mobilnost u svrhu učenja i prilike za obrazovanje u EU-u, osnažiti mlade, osobito poticanjem na sudjelovanje u građanskom i demokratskom životu, te iskoristiti potencijal kulture u promicanju društvenog napretka i gospodarskog rasta u Europi.

Potpredsjednik Komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen izjavio je: Poduzimamo daljnje korake za jačanje politika za mlade, kulture i obrazovanja u EU-u. Nakon prošlogodišnjeg sastanka čelnika o obrazovanju i kulturi na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu te nakon sastanka Europskog vijeća u prosincu Komisija je promptno predstavila prvi niz inicijativa usmjerenih na ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne vještine te poticanje zajedničkih vrijednosti i uključivog obrazovanja. Drugi niz inicijativa koji danas predstavljamo korak su dalje u tom smjeru, s naglaskom na jačanje mobilnosti u svrhu učenja, rani i predškolski odgoj i obrazovanje, učenje stranih jezika te kulturu – a sve su to važne sastavnice za izgradnju budućnosti Europe.

Povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics izjavio je: „Politike povezane s obrazovanjem, kulturom i mladima imaju središnju ulogu u izgradnji čvrste, konkurentne i povezane Europe budućnosti. Uz prvi paket donesen u siječnju, danas izneseni prijedlozi dokaz su da Komisija intenzivno radi kako bi s državama članicama ostvarila niz ambicioznih ciljeva. Time će se pridonijeti uspostavi europskog prostora obrazovanja te istodobno ojačati europski identitet i osnažiti građane, a osobito mlade.”

Kako bi se mladima omogućilo da ostvare svoj puni potencijal, potrebno je na razini EU-a posvetiti više pozornosti obrazovanju, osposobljavanju, mladima i kulturi. Ulaganjem u vještine, kompetencije i znanje potiču se inovativnost, konkurentnost i otpornost. Zahvaljujući danas predstavljenim inicijativama mladi iz svih društvenih slojeva na raspolaganju će imati bolje perspektive za budućnost te će moći lakše preuzeti aktivnu ulogu u društvu.

Komisija danas predstavlja paket koji uključuje:

  • krovnu komunikaciju „Izgradnja snažnije Europe: uloga politika vezanih uz mlade, obrazovanje i kulturu”, u kojoj se objašnjava kako Komisija provodi i razvija program iz Göteburga i mandat Europskog vijeća
  • Strategiju za mlade za razdoblje od 2019. do 2027., kojom se želi osnažiti mlade Europljane i dati im istaknutiju ulogu u oblikovanju politika EU-a, čime se potvrđuje važnost koju Komisija pridaje ulaganju u mlade i njihovu budućnost
  • prijedloge za preporuku Vijeća o visokokvalitetnom ranom i predškolskom obrazovanju i skrbi radi postavljanja temelja za kasniji uspjeh u životu, preporuku Vijeća o automatskom uzajamnom priznavanju diploma i razdoblja školovanja u inozemstvu radi olakšavanja mobilnosti u svrhu učenja u Europi te preporuku Vijeća o boljem poučavanju i učenju jezika radi povećanja broja mladih koji tečno govore strane jezike
  • Novu agendu za kulturu za podizanje razine osviještenosti o zajedničkoj i raznovrsnoj europskoj baštini. Agendom se želi u potpunosti iskoristiti potencijal kulture u izgradnji uključivije i pravednije Unije, potpori inovacijama, kreativnosti, održivom zapošljavanju i rastu te jačanju odnosa EU-a s trećim zemljama. 

U okviru danas predstavljenih inicijativa nastavlja se i rad na drugim aspektima razvoja europskog prostora obrazovanja do 2025. U krovnoj se komunikaciji pod nazivom „Izgradnja snažnije Europe” iznose planovi za uvođenjeeuropske studentske iskaznice kojom se želi potaknuti mobilnost u svrhu učenja smanjenjem administrativnih opterećenja i troškova za studente i ustanove za obrazovanje i osposobljavanje. Komisija iskaznicu planira uvesti do 2021. kao vidljiv simbol europskog studentskog identiteta.

U Komunikaciji se ističu i dosadašnja postignuća u razvoju Europskih sveučilišta ostvarena u suradnji s državama članicama i obrazovnim sektorom. Ta Europska sveučilišta, sastavljena od mreža postojećih sveučilišta koje se temelje na pristupu odozdo prema gore, dugoročnim će institucijskim strategijama potaknuti prekograničnu suradnju. Promicat će inovacije i izvrsnost, intenzivirati mobilnost studenata i nastavnika te poticati učenje jezika. Očekuje se da će se tako pridonijeti i konkurentnosti europskog visokoškolskog obrazovanja. Komisija planira tijekom 2019. i 2020. pokrenuti pilot-projekte u okviru programa Erasmus+, a potpuna provedba inicijative trebala bi uslijediti 2021.

Razvit će se i druge mjere kojima se podupire pristup obrazovanju i osposobljavanju utemeljen na cjeloživotnom učenju i inovacijama. Na primjer, Komisija će predložiti da se podrži osnivanje centara izvrsnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u okviru kojih bi se promicala aktivna uloga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u lokalnom i regionalnom gospodarskom razvoju.

Danas su objavljeni i prvi rezultati istraživanja Eurobarometra o stajalištima Europljana o glavnim inicijativama osmišljenima za izgradnju europskog prostora obrazovanja. Iz njega se vidi da više od devedeset posto ispitanika u svim zemljama smatra da bi bilo korisno studentima pružiti priliku za suradnju s osobama iz drugih zemalja na inovativnim projektima u okviru mreža Europskih sveučilišta. Istraživanje je pokazalo i da bi 84 posto mladih obuhvaćenih istraživanjem voljelo poboljšati znanje jezika koji su već učili, dok bi ih 77 posto voljelo naučiti novi jezik.

Za dodatne informaijce: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3704_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

Tijekom svog boravka povjerenik Andriukaitis sastat će se s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem, a teme razgovora obuhvaćat će i zaključke s nedavnog sastanka Vijeća EPSCO u Sofiji. Sastat će se i s predsjednicima i članovima saborskih odbora za europske integracije, zatim odbora za poljoprivredu i šumarstvo te odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo.

Drugi dan posjeta17. svibnja u 10 sati, održat će dijalog s građanima u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, na Trgu Stjepana Radića 4. U dijalogu će kao gost sudjelovati i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Rasprava će se dotaknuti specifičnih tema, npr. cijepljenja i prevencije bolesti te sustava e-zdravlja. Potonji je online sustav u pripremi kojim se želi pokrenuti digitalna transformacija zdravstva i skrbi na jedinstvenom digitalnom tržištu s ciljem poboljšanja zdravlja i informiranosti građana o dostupnim mogućnostima. Dijalog će otvoriti i niz općih tema, poput višegodišnjeg financijskog okvira EU-a nakon 2020. i budućnosti Europe. Nakon dijaloga s građanima u planu je i službeni sastanak povjerenika s ministrom.

Nakon dijaloga s građanima, oko 11.30, povjerenik Andriukaitis i ministar Tolušić obratit će se medijima.

Dijalozi s građanima neposredna su forma razgovora građana s Europskom komisijom o širokom rasponu europskih tema i dio su stalnog procesa dvosmjerne komunikacije kojim se Komisija obraća građanima u svim državama članicama EU-a. Dijalozi s građanima održavaju se od 2013. godine diljem Europe, pobuđuju veliko zanimanje građana i vrlo su posjećeni. Isto tako, iskustvo je pokazalo da su ti razgovori zanimljivi i medijima, s obzirom na to da iz prve ruke imaju priliku doznati što građane zanima. Slični dijalozi odvijaju se diljem Europske unije i omogućuju građanima izravnu komunikaciju s Komisijom o svim temama koje ih zanimaju.

Samo prošle godine održano je 316 dijaloga s građanima u kojima su diljem Europske unije sudjelovali glavni direktori, voditelji predstavništava Komisije, povjerenici, potpredsjednici te predsjednik Komisije.

Dijalog s građanima s povjerenikom Andriukaitisom dvanaesti je takav susret s građanima u Hrvatskoj od njezina pristupanja Europskoj uniji.

Nakon dijaloga te sastanka s ministrom Tolušićem europski povjerenik Andriukaitis će se u pratnji voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branka Baričevića zaputiti u Dubrovnik radi sudjelovanja na 60. godišnjoj generalnoj skupštini CLITRAVI-ja.

Pozivamo predstavnike medija da poprate dijalog s građanima i izvijeste javnost o radnom posjetu europskog povjerenika Andriukaitisa Hrvatskoj.

Objavljeno u Vijesti
Stranica 33 od 126

Kalendar događanja

« Rujan 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas