Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: prosinca 2014

 

Globalna financijska kriza koja je izbila prije deset godina uzrokovala je najgoru recesiju u Europskoj uniji u šest desetljeća njezine povijesti. Kriza nije počela u Europi, međutim institucije EU-a i države članice morale su odlučno djelovati kako bi je zaustavile i uklonile nedostatke u izvorno zamišljenoj ekonomskoj i monetarnoj uniji. Odlučnost se isplatila  i gospodarstvo EU-a raste već petu godinu zaredom. Nedavna gospodarska kretanja ohrabrujuća su, ali potrebno je još mnogo truda kako bi se prevladale posljedice godina krize. Europska komisija ulaže sve napore u ostvarenje svojeg programa za zapošljavanje, rast i socijalnu pravednost. Potpredsjednik Valdis Dombrovskis, nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: Zahvaljujući odlučnom političkom odgovoru na krizu gospodarstvo EU-a danas se snažno oporavlja, a ekonomska i monetarna unija jača je nego ikad prije. Trebamo nastaviti s tim napretkom te dovršiti uspostavu financijske unije, reformirati naša gospodarstva radi poticanja približavanja, uključivosti i otpornosti te osigurati održive javne financije. Pritom bismo trebali zauzeti uravnoteženi pristup u kojem smanjenje rizika i podjela rizika idu ruku pod ruku te se štiti jedinstveno tržište. Povjerenik Pierre Moscovici, zadužen za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: Deset godina nakon početka globalne krize oporavak europskoga gospodarstva jača i širi se. Moramo iskoristiti ovaj pozitivni zamah za dovršetak reforme ekonomske i monetarne unije. Sve posljedice iz prošlosti ne mogu automatski nestati. Vidimo da se u državama članicama te među njima povećavaju društvene i ekonomske razlike. Ključno je da naš rad na napretku pridonosi stvarnom i održivom približavanju naših gospodarstava. Puno priopćenje za medije te informativni članak i infografika s prikazom EU-ovih napora za suzbijanjue krize dostupni su ovdje.

Objavljeno u Vijesti
Petak, 04 kolovoza 2017 07:56

Inicijativa za razvoj superračunala

Komisija pokrenula savjetovanje o inicijativi EU-a za razvoj europskih superračunala

U cilju pokretanja europske inicijative za računalstvo visokih performansi, Komisija je jučer pokrenula savjetovanje kako bi prikupila mišljenja o budućem razvoju superračunalstva. Rezultati savjetovanja pomoći će u razvoju sljedeće generacije računalne i podatkovne infrastrukture u Europi. Računalstvo visokih performansi ima velik potencijal za znanost, društvo i ulaganja u Europskoj uniji zbog sposobnosti analize ogromnih količina podataka u stvarnom vremenu. Omogućit će učinkovito rješavanje društvenih i znanstvenih izazova u područjima kao što su razvoj personaliziranog liječenja, dekodiranje ljudskog mozga, predviđanje klimatskih promjena i ublažavanje posljedica velikih industrijskih i prirodnih katastrofa. Komisija je u reviziji na sredini razdoblja strategije jedinstvenog digitalnog tržišta iz 2017. te u inicijativi Europski oblak iz 2016. najavila prijedloge za inicijativu Europsko računalstvo visokih performansi, ističući da je riječ o ključnom elementu za budućnost istraživanja i industrije u Europi. Za razvoj sljedeće generacije superračunala potrebna su velika ulaganja. Stoga je ključno da države članice EU-a te javni i privatni sektor udruže snage u europskoj inicijativi. Potpora razvoju prvoklasnog integriranog računalstva visokih performansi u Europi ove je godine ojačana izjavom „EuroHPC” koju je dosad potpisalo devet država članica EU-a: Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Slovenija i Španjolska. Svim drugim državama članicama upućen je poziv da potpišu izjavu. Savjetovanja traju do 5. rujna 2017. Na temelju rezultata pripremit će se inicijativa Europsko računalstvo visokih performansi. Komisija namjerava prihvatiti inicijativu 2018. Svi zainteresirani predstavnici akademske i istraživačke zajednice te javnog i privatnog sektora mogu sudjelovati u savjetovanju ovdje. Dodatne informacije dostupne su ovdje.

Objavljeno u Vijesti

Predsjednik Europske komisije Juncker: nove sankcije SAD-a Rusiji tek nakon savjetovanja sa saveznicima

Nakon što je Donald Trump potpisao strože sankcije SAD-a Rusiji, predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izrazio je načelno zadovoljstvo ublažavanjem nakon što je EU izrazio zabrinutost. Prilikom sastanka na vrhu skupine G7 u Taormini u Italiji i sastanka na vrhu skupine G20 u Hamburgu izjavio sam da ćemo biti spremni primjereno reagirati u roku od nekoliko dana ako Amerikanci nastave [s donošenjem novih sankcija]. Nakon toga odbačen je velik dio planiranih sankcija Rusiji. Osim toga, Kongres SAD-a obvezao se da će sankcije primijeniti tek nakon savjetovanja sa saveznicima te zemlje. Uvjeren sam da smo i dalje saveznici SAD-a, rekao je predsjednik Juncker. S obzirom na to europski interesi trebali bi se uzeti u obzir pri provedbi bilo kojih sankcija. Ako to ne bi bio slučaj, predsjednik Europske komisije pridržava pravo na poduzimanje primjerenih mjera. Budu li sankcije SAD-a posebno išle na štetu poduzeća EU-a koja trguju s Rusijom u energetskom sektoru, EU je spreman poduzeti primjerene koraku u roku od nekoliko dana. Spremni smo, kazao je predsjednik Juncker u radijskom intervjuu s europskim studijem ARD-a u Bruxellesu koji je emitiran 2. kolovoza na postaji NDR Info. Moramo braniti svoje gospodarske interese u odnosu na SAD, a to ćemo i učiniti. Cijela izjava dostupna je na internetu na engleskomfrancuskom i njemačkom.

Objavljeno u Vijesti
Srijeda, 02 kolovoza 2017 14:46

Optimizam u pogledu budućnosti EU-a raste

Najnovije istraživanje Eurobarometra: optimizam u pogledu budućnosti EU-a raste

Godinu dana nakon referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini o izlasku iz Europske unije optimizam u pogledu budućnosti EU-a raste, a povjerenje u EU na najvišoj je razini od 2010. Osim toga, gotovo polovina Europljana sada je optimistična i u pogledu stanja svojeg nacionalnoga gospodarstva. Ispitanici su iznijeli i mišljenja o trenutačnim izazovima s kojima se suočava EU: najviše zabrinutosti izaziva terorizam, koji je na prvome mjestu zamijenio imigraciju, a slijede gospodarska situacija, stanje javnih financija država članica, nezaposlenost i kriminal. Prvi put istraživanjem je obuhvaćeno i 11 zemalja izvan EU-a u kojima je većina ispitanika imala pozitivnu predodžbu o EU-u. Provedena su dva istraživanja, „Standardno proljetno istraživanje Eurobarometra 2017.” i Flash Eurobarometar „Budućnost Europe – stavovi izvan EU-a”. Prvo je istraživanje provedeno putem pojedinačnih intervjua i u njemu je sudjelovalo ukupno 33 180 ljudi iz država članica EU-a i država kandidatkinja. U drugom je istraživanju putem telefonskih intervjua ukupno 11 035 ljudi iz 11 zemalja izvan EU-a dalo svoje mišljenje o Europskoj uniji. Dodatne informacije dostupne su u priopćenju za medije.

Objavljeno u Vijesti
Utorak, 01 kolovoza 2017 14:34

EU vijesti

Europska komisija započinje ocjenjivati prijave država članica radi odabira sjedišta Europske agencije za lijekove i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo

U ponoć 31. srpnja 2017. istekao je rok za prijavu u okviru odabira novog sjedišta Europske agencije za lijekove (EMA) i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), čija su sjedišta trenutačno u Ujedinjenoj Kraljevini. Europska komisija sada će pregledati sve prijave, objektivno i u skladu s kriterijima koje su usuglasili predsjednik Jean-Claude Juncker i predsjednik Donald Tusk, a šefovi država i vlada EU27 podržali na sastanku Europskog vijeća (u formatu predviđenom člankom 50.) održanom 22. lipnja 2017. Komisija će predstaviti svoju ocjenu 30. rujna 2017. Sve ponude bit će dostupne na internetskoj stranici Vijeća. Objavljeno je i priopćenje za medije.

U okviru Fonda europske pomoći za najpotrebitije 2015. pomoć primilo 14 milijuna ljudi

Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) pomaže društvenim skupinama u najnepovoljnijem položaju pružanjem potpore u hrani, osnovnim potrepštinama kao što su odjeća, obuća i higijenski proizvodi ili organizacijom aktivnosti socijalne uključenosti.

Komisija je donijela sažeto izvješće o provedbi FEAD-a 2015., na temelju izvješća koja su poslale države članice. FEAD je financirao podjelu više od 400 000 tona hrane. Prema procjenama FEAD je 2015. djelomično ili u potpunosti pridonioosiguravanju 47 milijuna obroka. U tri zemlje podijeljeni su školski pribor i higijenske potrepštine.

Procjenjuje se da je pomoć FEAD-a u hrani 2015. iskoristilo više od 14 milijuna ljudi, od kojih je 47,2 % (6,7 milijuna) žena.

Dodatne informacije dostupne suovdje.

Eurostat: Preliminarna prva procjena za drugo tromjesečje 2017. – BDP u europodručju i području EU28 povećan za 0,6 posto; promjena od +2,1 posto odnosno +2,2 posto u usporedbi s drugim tromjesečjem 2016.

U drugom tromjesečju 2017. godine desezonirani BDP u europodručju (EA19) i području EU28 povećao se za 0,6 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, pokazuje preliminarna procjena koju je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije. U prvom tromjesečju 2017. BDP se povećao za 0,5 posto u oba područja.

Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.

Objavljeno u Vijesti

Novi EU-ov program za distribuciju mlijeka, voća i povrća u školama uvodi se 1. kolovoza uoči početka nove školske godine. Cilj mu je promicanje zdravih prehrambenih navika među djecom, a osim toga uključivat će posebne obrazovne programe o zdravoj prehrani. Tim se novim programom objedinjuju i optimiziraju postojeći projekti, u koje je prošle godine uključeno više od 20 milijuna djece. Svih 28 država članica potvrdilo je da će 2017./2018. sudjelovati u inicijativi. Države same mogu odlučiti kako će se točno odvijati program u njihovim školama te mogu uložiti dodatna namjenska nacionalna sredstva uz 250 milijuna eura koje je odobrio EU.  

Objavljeno u Vijesti

Komisija je danas pokrenula javno savjetovanje o tome kako najbolje zaštititi žrtve prometnih nesreća. Komisija će osobito razmotriti ulogu i funkcioniranje fondova osiguranja za motorna vozila, naročito u slučajevima u kojima osiguratelj odgovorne strane postane nesolventan. Nadalje, želi pojačati ulogu podataka o dosadašnjim zahtjevima za isplatu osiguranja osoba koje se sele iz jedne u drugu državu članicu EU-a. Ti se podaci koriste prilikom izračuna popusta koji se odobravaju na temelju nepostojanja prethodnih zahtjeva za isplatu obeštećenja iz osiguranja. Inicijativa je uslijedila nakon objave Akcijskog plana za financijske usluge namijenjene potrošačima u ožujku 2017. Potpredsjednik Valdis Dombrovskis, zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: „Direktiva o osiguranju motornih vozila utječe na sve nas. Mnogi imaju automobil, a svaki građanin EU-a može postati žrtva prometne nesreće. Ako se nesreća dogodi u EU-u, bez obzira na to je li se dogodila u vašoj matičnoj zemlji ili u inozemstvu, moraju postojati odgovarajući mehanizmi naknade štete. Zbog razvoja tržišta automobila i osiguranja te nedavne sudske prakse vrijeme je da revidiramo postojeće zakonodavstvo u tom području.“ Zakonodavstvo EU-a o osiguranju motornih vozila razvija se od 1972. te se njime kontinuirano jača zaštita oštećenih strana u nesrećama koje se dogode u inozemstvu. Direktiva o osiguranju motornih vozila zadnji je put dopunjena 2009. Iz podataka o sudskim postupcima, pritužbi građana i upita vidljivo je da države članice različito primjenjuju Direktivu. Podaci prikupljeni ovim savjetovanjem olakšat će Komisiji reviziju svih elemenata Direktive. Upitnici za sudjelovanje u savjetovanju, jedan namijenjen potrošačima, a jedan stručnjacima i zainteresiranim organizacijama, dostupni su ovdje. Savjetovanje je otvoreno do 20. listopada 2017.

Komisija je danas pokrenula javno savjetovanje o tome kako najbolje zaštititi žrtve prometnih nesreća. Komisija će osobito razmotriti ulogu i funkcioniranje fondova osiguranja za motorna vozila, naročito u slučajevima u kojima osiguratelj odgovorne strane postane nesolventan. Nadalje, želi pojačati ulogu podataka o dosadašnjim zahtjevima za isplatu osiguranja osoba koje se sele iz jedne u drugu državu članicu EU-a. Ti se podaci koriste prilikom izračuna popusta koji se odobravaju na temelju nepostojanja prethodnih zahtjeva za isplatu obeštećenja iz osiguranja. Inicijativa je uslijedila nakon objave Akcijskog plana za financijske usluge namijenjene potrošačima u ožujku 2017. Potpredsjednik Valdis Dombrovskis, zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: „Direktiva o osiguranju motornih vozila utječe na sve nas. Mnogi imaju automobil, a svaki građanin EU-a može postati žrtva prometne nesreće. Ako se nesreća dogodi u EU-u, bez obzira na to je li se dogodila u vašoj matičnoj zemlji ili u inozemstvu, moraju postojati odgovarajući mehanizmi naknade štete. Zbog razvoja tržišta automobila i osiguranja te nedavne sudske prakse vrijeme je da revidiramo postojeće zakonodavstvo u tom području.“ Zakonodavstvo EU-a o osiguranju motornih vozila razvija se od 1972. te se njime kontinuirano jača zaštita oštećenih strana u nesrećama koje se dogode u inozemstvu. Direktiva o osiguranju motornih vozila zadnji je put dopunjena 2009. Iz podataka o sudskim postupcima, pritužbi građana i upita vidljivo je da države članice različito primjenjuju Direktivu. Podaci prikupljeni ovim savjetovanjem olakšat će Komisiji reviziju svih elemenata Direktive. Upitnici za sudjelovanje u savjetovanju, jedan namijenjen potrošačima, a jedan stručnjacima i zainteresiranim organizacijama, dostupni su ovdje. Savjetovanje je otvoreno do 20. listopada 2017.
Objavljeno u Vijesti

Od danas će države članice pogođene prirodnom katastrofom moći aktivirati poseban EU-ov mehanizam financiranja te u okviru programa kohezijske politike financirati obnovu uz iznimnu stopu sufinanciranja EU-a od 95 posto umjesto redovite stope sufinanciranja. Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je: „Ova posebna podrška EU-a konkretan je znak solidarnosti u EU-u; to je primjer Europe koja pomaže svojim državama članicama u teškim trenucima. Mehanizam se može aktivirati bilo gdje u EU-u, od prvog dana, kako bi se dopunila pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a. Komisija je tu dopunu Uredbe o kohezijskoj politici predložila nakon potresa koji su 2016. pogodili četiri regije u središnjoj Italiji. Predsjednik Juncker izjavio je da će EU podržati Italiju i njezine građane te pomoći u potpunosti obnoviti pogođena područja, uključujući baziliku sv. Benedikta u Norci. Taj oblik podrške EU-a sada može aktivirati svaka država članica bez utjecaja na iznos nacionalnih omotnica u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj. To znači da regija pogođena katastrofom u čijem je programu kohezijske politike predviđena stopa sufinanciranja od 50 posto, što je, primjerice, slučaj s većinom regija u Francuskoj i Njemačkoj, može dobiti gotovo dvostruki iznos pomoći EU-a za financiranje poslova obnove. Programi sa stopom sufinanciranja EU-a od 85 posto, npr. portugalska regija Madeira, mogu dobiti izniman dodatak kojim bi se u teškim trenucima dodatno poštedjeli javni resursi. Države članice pogođene potresima, poplavama, teškim sušama i šumskim požarima tu posebnu podršku EU-a mogu aktivirati već prvog dana katastrofe, i to za katastrofe koje su se dogodile od početka aktualnog programskog razdoblja, tj. 1. siječnja 2014.

Objavljeno u Vijesti

Izdanje Pregleda potrošačkih uvjeta za 2017. pokazuje da sve više potrošača u EU-u kupuje na internetu i da je njihovo povjerenje u e-trgovinu poraslo, posebno pri kupnji putem interneta iz drugih zemalja EU-a. Međutim, trgovci na malo još uvijek nevoljko proširuju svoju djelatnost na internetu te i dalje imaju zadrške u pogledu prodaje na internetu potrošačima u drugim zemljama EU-a. Te su zadrške uglavnom povezane s povećanim rizikom od prijevare i neplaćanja u prekograničnoj prodaji, različitim poreznim propisima, razlikama u nacionalnom ugovornom pravu i propisima o zaštiti potrošača. Povjerenica Jourová izjavila je: Na prvom mi je mjestu bio rast povjerenja građana i manjih trgovaca na malo u jedinstveno digitalno tržište. Potrošači danas imaju više povjerenja u kupnju na internetu. Uz to smo im omogućili brz postupak za povrat novca u slučaju da nešto krene po zlu, čak i kada kupuju iz druge zemlje. Trenutačni je izazov kako potaknuti još više poduzeća da udovolje tom porastu potražnje. Iako su se, općenito gledajući, uvjeti za potrošače popravili od zadnjeg Pregleda, razina povjerenja, znanja i zaštite u EU-u još se uvijek uvelike razlikuje od zemlje do zemlje. Pregled pokazuje da je povjerenje potrošača u e‑trgovinu znatno poraslo. Udio Europljana koji kupuju na internetu u deset se godina gotovo udvostručio (s 29,7 posto 2007. na 55 posto 2017.). Od zadnjeg se Pregleda razina povjerenja potrošača povećala za 12 postotnih bodova pri kupnji kod trgovaca na malo u vlastitoj zemlji te za 21 postotni bod pri kupnji iz drugih država članica EU-a. Objavljeni su priopćenje za medije, cijelo izvješće i informativni članak.

Objavljeno u Vijesti

Nakon sastanka upravnog odbora Europske investicijske banke održanog prošli tjedan, očekuje se da će zahvaljujućiJunkerovu planu za ulaganja biti spremno više od 225 milijardi EUR. To je postignuto nešto više od dvije godine nakon što je Junckerova Komisija osnovala Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), koji je u središtu Plana, a riječ je o znatno više od dvije trećine prvotno utvrđenog iznosa od 315 milijardi EUR namijenjenog za ulaganja. Za aktivnosti odobrene u okviru EFSU-a predviđena su financijska sredstva u ukupnom iznosu od 43 milijarde EUR u svih 28 država članca.Komisija s Parlamentom i državama članicama radi na konačnom donošenju prijedloga za proširenje i osnaživanje EFSU-a.

Objavljeno u Vijesti
Stranica 40 od 117

Poštovani korisnici usluga Europe Direct centara Slavonski Brod. U nastavku se nalazi poveznica na kojoj se nalazi kratka online anketa namijenjena korisnicima EDIC centara te Vas molimo da ju ispunite kako bismo imali povratnu informaciju o Vašem zadovoljstvu.

Online anketa o zadovoljstvu korisnika centara EDIC

Kalendar događanja

« Svibanj 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas