Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: prosinca 2016

 

Gotovo 96 milijuna eura iz Kohezijskog fonda ulaže se u radove za poboljšanje vodoopskrbne mreže i sustava za pročišćavanje otpadnih voda u Hrvatskoj, točnije u Slavoniji, Baranji i Istri i na otoku Krku. Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je: Svaki euro koji EU ulaže u ove projekte doprinos je boljem pristupu čistoj vodi za piće i očuvanju okoliša u Hrvatskoj. 1. Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i sustava za filtriranje u gradskom području Osijeka te u mjestima Bilju i Dardi u Osječko-baranjskoj županiji financirat će se s 19,3 milijuna eura kako bi se podzemne vode zaštitile od onečišćenja. Zahvaljujući tom projektu, koji bi trebao biti dovršen do kraja 2018., 125 000 ljudi imat će bolji pristup vodi za piće. 2. Gotovo 28 milijuna eura ulaže se u poboljšanje četiriju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Istri, u gradskim područjima Poreču Sjever, Poreču Jug i Lanterni te u Vrsaru. Taj bi projekt trebao biti dovršen 2018. 3. S 48,5 milijuna eura omogućit će se bolji pristup čistoj vodi za piće na Krku, otoku na kojem živi gotovo 14 500 stanovnika i na kojem se godišnje ostvari više od pet milijuna turističkih noćenja. Obnovit će se gotovo 40 km vodoopskrbne mreže, izgraditi šest uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i 80 km kanalizacijske mreže. Nakon dovršetka projekta 2020. najveći dio otoka imat će pristup vodi za piće iz vodovoda i bit će spojen na modernu kanalizacijsku mrežu. Dodatne informacije o ulaganjima iz europskih fondova u Hrvatskoj možete pronaći na otvorenoj podatkovnoj platformi o kohezijskoj politici.

Objavljeno u Vijesti
Četvrtak, 31 kolovoza 2017 07:14

Europski tjedan mobilnosti 2017.

Europski tjedan mobilnosti se od 2002. godine održava od 16. do 22. rujna u organizaciji Europske komisije i nekoliko europskih organizacija. U tom tjednu gradovi promoviraju postojeće strategije i primjere najbolje prakse povezane s održivim prometom i mobilnosti.

Ove se godine Europski tjedan mobilnosti promovira temom “Čista, zajednička i inteligentna mobilnost” (engl. Clean, shared and intelligent mobility) i poziva na uključivanje u akciju “Dijeljenje te vodi dalje” (engl. Sharing gets you further), kojom se promiče zajednička mobilnost koja može imati pozitivan utjecaj na gradove i naselja, jer svaki automobil koji se koristi za zajedničku vožnju pomaže u smanjivanju ukupnog broja osobnih automobila na cesti. Dijeljenjem se utječe i na lakše prometovanje različitih prijevoznih sredstava – automobila, bicikala, javnog prometa.

***

Europski tjedan mobilnosti (engl. European Mobility Week) se od 2002. godine održava od 16. do 22. rujna u organizaciji Europske komisije (Glavne uprave za okoliš i Glavne uprave za mobilnost i promet Europske komisije) i nekoliko europskih organizacija (EUROCITIES, ICLEI – Local Governments for Sustainability, Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe). U tom tjednu gradovi promoviraju postojeće strategije i primjere najbolje prakse povezane s održivim prometom i mobilnosti, razmjenjuju iskustva i promišljaju nove dugoročne mjere usmjerene podizanju kvalitete života građana u vezi održivog kretanja i mobilnosti, uz poticanje javne svijesti o potrebi akcije protiv zagađenja u urbanim sredinama, promociju prava na zdravi život, te edukaciju građana u cilju poboljšanja kvalitete života u gradu.

Obilježavanje „Europskog tjedna mobilnosti“ započelo je projektom „U grad bez mog automobila!“. Margot Wallström, bivša članica Europske komisije za okoliš, ustanovila je 2000. godine europsku inicijativu pod nazivom „Dan bez automobila” (engl. Car Free Day) radi poticanja gradova na brigu za okoliš. Na taj su dan gradovi trebali ograničiti kretanje motornih vozila u pojedinim dijelovima, poticati korištenje održivih modela kretanja, naglašavajući važnost i podižući svijest o tome koliko odabir vrste i modela kretanja utječe na očuvanje okoliša.

Ove se godine Europski tjedan mobilnosti promovira temom “Čista, zajednička i inteligentna mobilnost” (engl. Clean, shared and intelligent mobility) i poziva na uključivanje u akciju “Dijeljenje te vodi dalje” (engl. Sharing gets you further), kojom se promiče zajednička mobilnost koja može imati pozitivan utjecaj na gradove i naselja, jer svaki automobil koji se koristi za zajedničku vožnju pomaže u smanjivanju ukupnog broja osobnih automobila na cesti. Dijeljenjem se utječe i na lakše prometovanje različitih prijevoznih sredstava – automobila, bicikala, javnog prometa.

Danas se ova manifestacija aktivno obilježava u čak više od 2000 europskih gradova, što dovoljno govori o njenom značaju.

Objavljeno u Vijesti

 

Komisija je danas objavila rezultate procjene o provedbi nacionalnih strategija za integraciju Roma u državama članicama.U procjeni je prikazano kako se položaj Roma promijenio od 2011. Situacija se općenito polako popravlja. Primjerice, veći broj Roma sada sudjeluje u ranom i predškolskom obrazovanju te se smanjuje broj onih koji rano napuštaju obrazovanje. S druge strane, procjena je pokazala da je čak 80 % Roma još uvijek izloženo opasnosti od siromaštva, iako je taj postotak niži nego 2011.

Zbog Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma pitanje integracije Roma zauzelo je važnije mjesto u nacionalnim političkim programima. Okvir je pomogao utvrditi potrebne ciljeve, strukture, financiranje i praćenje u cilju poboljšanja integracije u cijeloj Europi.

Međutim, procjena je pokazala da su poboljšanja u područjima obrazovanjazapošljavanjazdravstva i stanovanja nejednaka i neznatna.

  • ·Obrazovanje: više romske djece sudjeluje u ranom i predškolskom obrazovanju i odgoju (53 % 2016., porast u odnosu na 47 % 2011.), pri čemu su najveća poboljšanja zabilježena u Španjolskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj, te ih manje rano napušta obrazovanje (68 % 2016., smanjenje u odnosu na 87 % 2011.). Međutim, te su brojke još uvijek prevelike, a segregacija u obrazovanju i dalje je problem u nekim zemljama: više od 60 % romske djece odvaja se od druge djece u Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj.
  • ·Zapošljavanje: sve je veći udio mladih Roma koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (63 % 2016., porast u odnosu na 56 % 2011.), što je ozbiljan pokazatelj da prijelaz iz obrazovanja u zapošljavanje i druga područja nije učinkovit. Taj je postotak porastao u Španjolskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Češkoj i Mađarskoj.
  • ·Zdravstvo: u nekoliko država članica nedostatak osnovnog zdravstvenog osiguranja i dalje predstavlja ozbiljan problem. Primjerice, u Bugarskoj i Rumunjskoj polovina romskog stanovništva nema pristup osnovnom zdravstvenom osiguranju.
  • ·Stanovanje: romska kućanstva imaju sve bolji pristup osnovnim uslugama (vodi i električnoj energiji), posebice u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Češkoj, ali Romi u Portugalu, Češkoj i Španjolskoj sve se više suočavaju s diskriminacijom u pogledu pristupa stanovanju, uključujući socijalno stanovanje.

Komisija poziva na daljnje i usklađenije djelovanje na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. To uključuje, primjerice, uspostavljanje nacionalnih platformi za Rome na kojima bi se uz sudjelovanje svih aktera usustavio rad s romskim zajednicama. Države članice moraju kao prioritet odrediti suzbijanje diskriminacije i netrpeljivosti prema Romima te se usredotočiti na integraciju Romkinja, mladih Roma i romske djece. Tekst cjelovitog priopćenja:http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-2961_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Deset gradova – Aarhus, Berlin, Kopenhagen, Helsinki, Nica, Pariz, Tallinn, Tampere, Tel Aviv i Toulouse – u užem je izboru za naslov Europske prijestolnice inovacija. Među 32 valjane prijave finaliste je odabrao žiri nezavisnih stručnjaka, a kriterij su bile inovativne zamisli za poboljšanje kvalitete života u gradu te za poticanje građana na veći angažman u zajednici. Carlos Moedas, povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije, izjavio je: Svaki izbor Europske prijestolnice inovacija vrelo je inspirativnih i inovativnih ideja iz cijele Europe. Živost naših lokalnih ekosustava inovacija učinila je ovogodišnji izbor veoma teškim. Odabir je i dosad bio veoma uzbudljiv, a najbolje tek dolazi. Već se radujem studenomu jer ćemo tada proglasiti pobjednike s kojima ćemo dalje surađivati. Grad pobjednik bit će proglašen 7. studenoga na Lisabonskom web sastanku na vrhu, a dobit će milijun eura za poticaj inovativnim aktivnostima. Drugo i trećeplasirani grad dobit će po stotinu tisuća eura. Dosadašnji su pobjednici Barcelona 2014. i Amsterdam 2016.  Više informacija o gradovima finalistima dostupno je u ovom članku i na web-mjestu iCapital

Objavljeno u Vijesti

 

Nakon još jednog talijanskog poziva u pomoć u borbi protiv šumskih požara, Komisija je s pomoću Mehanizma EU-a za civilnu zaštituomogućila da u Italiju ode još vatrogasnih zrakoplova. Francuska je odmah odgovorila na poziv i ponudila tri aviona (dva kanadera i jednu letjelicu za izviđanje). Italija već treći put ovog ljeta prima EU-ovu pomoć za borbu protiv požara. Dobila je i pomoć EU-ova satelita Copernicus: satelitsko kartiranje za potrebe nacionalne službe civilne zaštite. Povjerenik EU-a za humanitarnu pomoć i upravljanje u kriznim situacijama Christos Stylianides rekao je: EU je solidaran s Italijom. Cijelo ovo teško ljeto dajemo sve od sebe da pomognemo zemljama koje se bore sa šumskim požarima. Naš Mehanizam za civilnu zaštituponovno je aktiviran i zahvaljujem Francuskoj na brzoj ponudi pomoći Italiji. Zahvalni smo hrabrim vatrogascima i suosjećamo sa svima kojima su požari naštetili. Bude li trebalo, spremni smo im i dalje pomagati. Više europskih zemalja aktiviralo je ovoga ljeta Mehanizam EU-a za civilnu zaštitua i Komisijin Centar za odgovor na krizne situacijekoji non-stop prati opasnost od požara po Europi već je ovoga ljeta pomogao Portugalu, Francuskoj, Italiji, Crnoj Gori i Albaniji. Budući da su nacionalni kapaciteti u mnogim zemljama na rubu iscrpljenosti, u ovom teškom trenutku za zemlje sredozemnog bazena Komisija onim zemljama koje nude pomoć sufinancira 85 % troškova prijevoza te pomoći. Ovdje su dostupne fotografije i arhivske video snimke Centra za krizne situacije, kao i brošura„Kako se borimo protiv šumskih požara u Europi?”

Objavljeno u Vijesti

 

Nakon još jednog talijanskog poziva u pomoć u borbi protiv šumskih požara, Komisija je s pomoću Mehanizma EU-a za civilnu zaštituomogućila da u Italiju ode još vatrogasnih zrakoplova. Francuska je odmah odgovorila na poziv i ponudila tri aviona (dva kanadera i jednu letjelicu za izviđanje). Italija već treći put ovog ljeta prima EU-ovu pomoć za borbu protiv požara. Dobila je i pomoć EU-ova satelita Copernicus: satelitsko kartiranje za potrebe nacionalne službe civilne zaštite. Povjerenik EU-a za humanitarnu pomoć i upravljanje u kriznim situacijama Christos Stylianides rekao je: EU je solidaran s Italijom. Cijelo ovo teško ljeto dajemo sve od sebe da pomognemo zemljama koje se bore sa šumskim požarima. Naš Mehanizam za civilnu zaštituponovno je aktiviran i zahvaljujem Francuskoj na brzoj ponudi pomoći Italiji. Zahvalni smo hrabrim vatrogascima i suosjećamo sa svima kojima su požari naštetili. Bude li trebalo, spremni smo im i dalje pomagati. Više europskih zemalja aktiviralo je ovoga ljeta Mehanizam EU-a za civilnu zaštitua i Komisijin Centar za odgovor na krizne situacijekoji non-stop prati opasnost od požara po Europi već je ovoga ljeta pomogao Portugalu, Francuskoj, Italiji, Crnoj Gori i Albaniji. Budući da su nacionalni kapaciteti u mnogim zemljama na rubu iscrpljenosti, u ovom teškom trenutku za zemlje sredozemnog bazena Komisija onim zemljama koje nude pomoć sufinancira 85 % troškova prijevoza te pomoći. Ovdje su dostupne fotografije i arhivske video snimke Centra za krizne situacije, kao i brošura„Kako se borimo protiv šumskih požara u Europi?”

Objavljeno u Vijesti

 

Više od 65,5 milijuna eura iz Kohezijskog fonda uloženo je u razvoj tramvajske infrastrukture u glavnome gradu Latvije, što je u skladu s ciljevima strategije za mobilnost s niskim razinama emisija u okviru energetske unije. Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețuizjavila je: EU ulaže u poboljšanje kvalitete života u Rigi – u moderan i čist sustav javnog prijevoza. Promet će teći glatko, popravit će se kvaliteta zraka, a turisti i stanovnici uživat će u brzoj vožnji gradom. Ta će tramvajska linija izravno povezati sve veću četvrt Skanste u blizini središta grada s glavnim željezničkim i autobusnim kolodvorom te s lukom. Uz obnovu i nabavu nove tramvajske infrastrukture EU će financirati i kupnju 12 tramvaja kako bi se osiguralo prometovanje barem svakih deset minuta. Dodatne informacije o fondovima EU-a u Latviji dostupne su na platformi otvorenih podataka

Objavljeno u Vijesti

 

Danas, 23. kolovoza, obilježavamo Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Prisjećamo se žrtava tih režima i iznova odbacujemo ideologije na kojima su izgrađeni.

Nacistička Njemačka i Sovjetski Savez potpisali su 23. kolovoza 1939. pakt Molotov-Ribbentrop, što je obilježilo početak jednog od najmračnijih razdoblja u novijoj povijesti kontinenta. Totalitarni režimi diljem Europe ograničavali su osobne slobode građana i kršili njihova prava, a milijuni su postali žrtve tih ideologija. Moramo se prisjetiti užasa iz prošlosti kako bismo znali i mogli odbaciti one koji žele obnoviti te ideologije. Europska unija izgrađena je na vrijednostima ljudskog dostojanstva, temeljnih prava, vladavine prava i demokracije te odbacivanja ekstremnog nacionalizma. Ta prava i slobode nikada ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Obvezujemo se da ćemo se za njih boriti svakog dana. Ekstremizam, nacionalizam, ksenofobija i mržnja i danas se čuju u javnom govoru u Europi. Očuvanjem ovih uspomena odaje se počast žrtvama, a ujedno se osigurava odlučno odbacivanje totalitarnih ideologija kako se takvi užasi nikada ne bi ponovili.

Čvrsto branimo demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava u Europi i diljem svijeta. U Europskoj uniji nema mjesta ekstremizmu, netoleranciji i ugnjetavanju.

Kontekst

Nakon potpisivanja pakta Molotov-Ribbentrop 23. kolovoza 1939. deseci milijuna ljudi deportirani su, mučeni i ubijeni pod totalitarnim režimima.

Kraj Drugog svjetskog rata označio je poraz nacističkog režima, no i nakon toga mnogi su Europljani desetljećima stradavali pod totalitarnim režimima.

Videozapis: Prvi potpredsjednik Frans Timmermans o našim zajedničkim vrijednostima :First Vice-President Frans Timmermans on our common values

Objavljeno u Vijesti
Utorak, 22 kolovoza 2017 09:41

Potres u Italiji: EU pomaže

 

Nakon potresa na talijanskom otoku Ischiji povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides izdao je danas sljedeće priopćenje: Svi danas suosjećamo s Italijom, s talijanskim građanima i vlastima. Tu je zemlju nažalost opet pogodio smrtonosan potres, ovaj put otok Ischiju. Prema prvim vijestima ima žrtava, a oštećena je i infrastruktura, od bolnica do crkvi.Izražavamo sućut obiteljima i prijateljima stradalih. EU je spreman pomoći. Naš Centar za koordiniranje odgovora na krizne situacije koji radi 24 sata na dan odmah je stupio u kontakt s predstavnicima talijanske civilne zaštite. Spremni smo pružiti hitnu pomoć koju nadležna tijela zatraže. I EU-ov satelitski kartografski sustav Copernicus za hitne situacije na raspolaganju je talijanskoj civilnoj zaštiti. Želio bih izraziti zahvalnost hrabrim spasiocima koji neumorno rade na terenu. Oni su uzor svakomu od nas. Cijela izjava dostupna je na engleskom i talijanskom. Informativni članak o tome kako EU može pomoći državama u slučaju prirodne katastrofe naći ćete ovdje.Ovdje su fotografije i video s arhivskim snimkama EU-ova Centra za krizne situacije.

Objavljeno u Vijesti

 

S velikom sam zabrinutošću primio vijest o nasilju u Finskoj, u gradu Turkuu. Iako se još ne znaju detalji, oštro osuđujemo taj ničim izazvan napad, samo 24 sata nakon strahote koja se dogodila u Španjolskoj. Suosjećam sa žrtvama i njihovim bližnjima. Izražavam punu solidarnost i potporu snagama sigurnosti koje štite građane te stanovnicima Finske i premijeru Juhi Sipilä. Europska komisija stoji im na raspolaganju. Cjeloviti tekst priopćenja dostupan je na internetu na engleskomfinskom i švedskom.

Objavljeno u Vijesti
Stranica 34 od 112

Poštovani korisnici usluga Europe Direct centara Slavonski Brod. U nastavku se nalazi poveznica na kojoj se nalazi kratka online anketa namijenjena korisnicima EDIC centara te Vas molimo da ju ispunite kako bismo imali povratnu informaciju o Vašem zadovoljstvu.

Online anketa o zadovoljstvu korisnika centara EDIC

Kalendar događanja

« Veljača 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28      

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas