Predstavljen „Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2018.“

 

Danas je u Kući Europe u Zagrebu predstavljena publikacija Europske komisije „Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2018.“ u nazočnosti Blaženke Divjak, ministrice obrazovanja Republike Hrvatske, i StefaanaHermansa, ravnatelja u Glavnoj upravi Europske komisije za obrazovanje, mlade, sport i kulturu.

Europska komisija podupire Hrvatsku kao i sve države članice u osiguravanju učinkovitosti njihovih obrazovnih sustava. Kao glavna godišnja publikacija EU-a o obrazovanju i osposobljavanju, Pregled je važan dio tog rada. Glavni je naglasak ovogodišnjeg izvješća stavljen na građanski odgoj i obrazovanje te odražava ulogu obrazovanja u poticanju angažmana, uključenosti i razumijevanja prava građana. U Pregledu se na temelju niza primjera dolazi do zaključka kako države članice rade na tome da mladi usvoje znanja o načinu funkcioniranja našeg demokratskog sustava i institucija te o vrijednostima na kojima se temelji Europska unija. Iz najnovijeg izdanja vidljivo je i da su države članice ostvarile daljnji napredak u postizanju ciljevau pogledu reforme i modernizacije obrazovnih sustava koje je EU sam postavio za 2020.: neki od ciljeva već su postignuti, a neki su nadohvat.

"Rasprave o obrazovnim procesima su složene u svim državama članicama. Međutim, znatan je napor potreban u Hrvatskoj u tom području - to je proces i zato ostanite ustrajni" izjavio je Hermans.

"Zahvaljujemo Europskoj komisije na sustavnoj podršci u području obrazovanja. Veliki nam je poticaj da nastavimo u ovom smjeru, ali i da dobro analiziramo sve što piše i što još možemo unaprijediti" izjavila je ministrica Divjak.

Iz Pregleda obrazovanja i osposobljavanja za 2018., u kojem se analizira razdoblje od rujna 2017. do rujna 2018. godine, vidljivo je da su države članice ponovno ostvarile napredak u postizanju glavnih ciljeva. Međutim, razlike među zemljama i unutar zemalja i dalje su prisutne, što znači da su potrebne dodatne reforme. To naročito dolazi do izražaja kod osnovnih vještina, u koje je potrebno više uložiti kako bi mladi naučili dobro čitati, pisati i računati, što je preduvjet da bi postali angažirani i odgovorni građani.

U analizi reformi u Hrvatskoj glavni zaključci Pregleda obrazovanja i osposobljavanja za 2018. godinu su sljedeći:

§  Započete su ambiciozne reforme u obrazovanju i osposobljavanju nakon razdoblja u kojem nije bilo napretka zbog političkog neslaganja.

§  Kao pilot-projekt 2018./2019. uvedena je kurikularna reforma – Škola za život – s ciljem povećanja kvalitete i relevantnosti primarnog i sekundarnog obrazovanja. Hrvatska je i dalje na prvome mjestu u EU-u kad je riječ o sprečavanju ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja, ali ispodprosječni rezultati hrvatskih učenika umeđunarodnim ispitivanjima kompetencija, poput OECD-ova Programa za međunarodnu procjenu vještina (PISA), upućuju na nužnost reforme usmjerene na povećanje kvalitete obrazovanja.

§  Iako se malo vremena posvećuje građanskom odgoju i obrazovanju te pripremi nastavnika, građanske kompetencije hrvatskih učenika na solidnoj su razini. Hrvatski su učenici pokazali višu razinu znanja od prosjeka drugih zemalja u istraživanju Međunarodnog udruženja za vrednovanje obrazovnih postignuća 2017. godine. Međutim, kad je riječ o volontiranju u zajednici ili angažiranju za određeni cilj, hrvatski su učenici bili ispod prosjeka.

§  Novim zakonodavstvom o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju otvara se put reformama u sektoru čija su relevantnost za tržište rada i kvaliteta prethodno dovođeni u pitanje.Izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju omogućile su uvođenje novog nacionalnog okvirnog kurikuluma za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Ipak, Zakonom nije obuhvaćen sustav praćenja zapošljivosti osoba koje su završile SOO te ti podaci ovise o dobrovoljnom prikupljanju koje provode škole.

§  Sa sudjelovanjem u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i dalje ima dosta poteškoća. Od svih zemalja EU-a Hrvatska ima najmanju stopu sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (75,1 %, dok je prosječna stopa EU-a 2016. bila 95,3 %). U posljednje četiri godine stopa sudjelovanja povećala se za samo 4 %, što upućuje na potrebu za znatnom reformom sustava.

§  Hrvatska je znatno napredovala u ravnopravnosti pristupa za studente u nepovoljnom položaju, ali treću se godinu zaredom smanjuje udio diplomiranih među osobama od 30 do 34 godine, najvjerojatnije zbog iseljavanja osoba koje su nedavno diplomirale. Hrvatski sustav upisa na studije dovodi do neučinkovitosti sustava visokog obrazovanja i smanjuje njegovu relevantnost za tržište rada. Programskim ugovorima, o kojima predstoje pregovori između ministarstva i sveučilišta, nastoji se riješiti te izazove.

Pregled obrazovanja i osposobljavanja Europske komisije za 2018. sedmo je izdanje tog godišnjeg izvješća, u kojemu se na temelju brojnih podataka prikazuje razvoj sustava obrazovanja i osposobljavanja u Europi. U njemu se mjeri napredak EU-a u šest ciljeva u području obrazovanja i osposobljavanja za 2020. Analiza poteškoća i kretanja u području obrazovanja zabilježenih u Pregledu pomoći će pri razmatranju pitanja obrazovanja u okviru godišnjeg procesa europskog semestra. Na taj će se način lakše odrediti u koja će područja obrazovanja, osposobljavanja i vještina biti potrebno usmjeriti ulaganja u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a.

U Pregledu se analiziraju glavne poteškoće europskih obrazovnih sustava te predstavljaju politike za njihovu prilagodbu društvenim potrebama i potrebama tržišta rada. Izvješće sadržava usporedbu po državama, 28 detaljnih izvješća za svaku državu te posebnu internetsku stranicu s dodatnim podacima i informacijama.

Obrazovanje se nalazi pri vrhu ljestvice prioriteta političkog programa EU-a. Komisija, zajedno s državama članicama, intenzivno radi na izgradnjiEuropskog prostora obrazovanja do 2025., čime se želi unaprijediti učenje, suradnja i izvrsnost. Pritom je važno i ostvariti jednake mogućnosti za sve, osnažiti europske vrijednosti te mladima omogućiti razvoj europskog identiteta. Reforme koje se potiču u okviru Pregleda obrazovanja i osposobljavanja u tome imaju ključnu ulogu. Uz Europski prostor obrazovanja, program Erasmus+europski strukturni i investicijski fondovi, uključujući Inicijativu za zapošljavanje mladihEuropske snage solidarnostikao i Obzor 2020. te Europski institut za inovacije i tehnologiju pridonose poticanju ulaganja te podupiru ostvarenje prioriteta obrazovne politike.

Komisija je kao dodatnu potporu težnjama u tom području predložila znatno povećanje sredstava za mlade i učenje u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a.

 

 
 
 
 
 

Kalendar događanja

« Kolovoz 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas