Istraživanjem se otkriva trend smanjenja pušenja diljem Europe. Sveukupno smanjenje u odnosu na 2012. iznosi dva postotna boda (26 posto u usporedbi s 28 posto). Dobna skupina u kojoj je zabilježeno najveće smanjenje (četiri postotna boda) jesu mladi u dobi od 15 godina do 24 godine (25 posto u usporedbi s 29 posto). Još uvijek postoje znatne razlike u konzumaciji duhana, pa je tako najniža stopa zabilježena u Švedskoj (11 posto) i Finskoj (19 posto), a najviša u Grčkoj (38 posto) i Bugarskoj (35 posto). Kada je riječ o pokušaju prestanka pušenja, većina je pušača pokušala prestati (59 posto), a od toga je 19 posto pokušalo u zadnjih 12 mjeseci. E-cigarete dosad je probalo 12 posto Europljana, dok je 2012. taj postotak iznosio 7 posto. 67 posto ispitanika izjavilo je da su ih probali kako bi smanjili pušenje ili prestali pušiti. No samo 14 posto korisnika e-cigareta uspjelo je prestati pušiti, što upućuje na zaključak da nije riječ o osobito učinkovitom alatu za prestanak pušenja. Vytenis Andriukaitis, europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane, istaknuo je da u prosjeku Europljani i dalje počinju pušiti sa 17,6 godina. „Brojke pokazuju da borba protiv pušenja nije dobivena, osobito ne među mladima. Neprihvatljivo je da pušenje i dalje privlači Europljane u tinejdžerskoj dobi. Glavni cilj Direktive o duhanskim proizvodima jest osigurati da ti opasni proizvodi ne budu neopravdano privlačni za mlade. Zato se njome zabranjuju arome kojima se prikriva oštar okus duhana, pakiranja tankih cigareta i pakiranja s manje od 20 cigareta te uvodi obveza da slikovna i tekstualna zdravstvena upozorenja pokrivaju 65 posto pakiranja", izjavio je povjerenik. Objavljeno je ipriopćenje za medije.

Potpredsjednik Dombrovskis predstavio je najvažnije rezultate orijentacijske rasprave o poštenijem oporezivanju koju je danas održao Kolegij povjerenika. Njegova izjava dostupna je na servisu EbS. Kolegij je raspravljao o mjerama za poštenije, transparentnije i za rast povoljnije oporezivanje dobiti. Dogovoreno je da je potreban novi pristup oporezivanju dobiti na razini EU-a kako bi se uspješno spriječila zlouporaba poreza te osigurali održivi prihodi i potaknulo bolje poslovno okruženje na unutarnjem tržištu. Potpredsjednik Valdis Dombrovskis, nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: „Želimo da oporezivanje dobiti bude pošteno i povoljno za rast. Svako poduzeće, bilo ono veliko ili malo, mora platiti svoj dio poreza ondje gdje ostvaruje dobit. Za oporezivanje dobiti odgovorne su države članice, ali EU mora uspostaviti jasan i obnovljen okvir za pošteno i konkurentno oporezivanje dobiti." Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: „Naš trenutačni pristup oporezivanju dobiti više ne odgovara aktualnoj stvarnosti. Upotrebljavamo zastarjele alate i jednostrane mjere kako bismo odgovorili na izazove digitaliziranog, globaliziranog gospodarstva. Kako bi se postiglo poštenije oporezivanje i manja fragmentiranost jedinstvenog tržišta, potrebno je iz temelja revidirati okvir oporezivanja dobiti u EU-u. Velika, mala i srednja poduzeća morala bi imati jednake koristi od unutarnjeg tržišta." Danas se Kolegij dogovorio da će koristiti sveobuhvatniji pristup kako bi poboljšao oporezivanje dobiti u EU-u, uzimajući pritom u obzir međunarodne reforme koje su u tijeku u tom području. Dodatne informacije dostupne su u priopćenju za medije na svim službenim jezicima EU-a.

Komisija je predložila proračun EU-a za 2016. sa sredstvima za plaćanje u iznosu od 143,5 milijardi eura, što će se upotrijebiti za oporavak europskoga gospodarstva i za poboljšanje životnih uvjeta u Europi i izvan nje. Sredstva će se uložiti u poticanje inovacija, otvaranje radnih mjesta, pomoć pri uklanjanju razlika među državama članicama i regijama, učinkovitije upravljanje migracijama i daljnje jačanje uloge EU-a na svjetskoj sceni. Prijedlog uključuje i doprinose Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU), središnjem elementu Plana ulaganja za Europu. Današnji nacrt bit će proslijeđen Europskom parlamentu i državama članicama EU-a, koji će zajednički odlučiti o konačnom proračunu. Dodatne informacije dostupne su u priopćenju za medije, u pitanjima i odgovorima te u informativnom članku s osnovnim podacima o proračunu EU-a.

Od danas će regije EU-a lakše dijeliti stručna znanja o ulaganju u održivu energiju. Platforma za pametnu energetsku specijalizaciju, predstavljena danas u Zajedničkom istraživačkom centru u Bruxellesu, olakšat će europskim regijama korištenje financijskih sredstava iz kohezijske politike namijenjenih ulaganjima u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, pametne mreže i druge projekte vezane uz obnovljivu energiju. Regije sudionice moći će dijeliti stručna znanja o najboljem korištenju inovativnih tehnologija za održivu energiju te usklađivati inovacijska djelovanja u području energetike. Povjerenica EU-a Corina Crețu izjavila je: „Od 2014. do 2020. u ostvarenje strategije za energetsku unijui brži prijelaz na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima uložit će se više od 38 milijardi eura." O novoj je platformi dodala: „Zato pozdravljam novu energetsku platformu kojom će se udružiti praktično znanje o održivoj energiji i pomoći regijama da učinkovito iskoriste sredstva dostupna za ulaganje u inovativna rješenja u području energetike. To je neizostavna sastavnica energetske unije i ciljeva vezanih uz djelovanje na zaštiti klime." Povjerenik Tibor Navracsics, zadužen za Zajednički istraživački centar, obratio se nazočnima i izjavio: „Za izgradnju prave energetske unijepotrebni su čvrsti znanstveni temelji i drago mi je što Komisijina znanstvena služba, Zajednički istraživački centar, ima ključnu ulogu u njihovu osiguranju.U platformi za pametnu specijalizaciju objedinjeni su znanstvena stručnost i inovativni alati za umrežavanje. Uz pomoć nje regije će lakše pristupati informacijama i razmjenjivati ideje i najbolje prakse te tako stvarati nova stručna znanja i pretvarati ih u osnovne elemente energetske unije." Objavljeno je i priopćenje za medije.

Europska komisija odobrila je danas dodatna 24 programa ruralnog razvoja koji su usmjereni na poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede EU-a, brigu o seoskim krajevima i klimi te na jačanje gospodarske i društvene strukture ruralnih zajednica u razdoblju do 2020. Očekuje se da će se tim programima otvoriti više od 40 000 radnih mjesta u ruralnim područjima i oko 700 000 mjesta osposobljavanja i tako potaknuti inovacije, prijenos znanja, održivija poljoprivredna praksa i jačanje ruralnih poduzeća. Za programe su na raspolaganje stavljena sredstva iz proračuna EU-a u vrijednosti od 27 milijardi EUR, a sufinancirat će se javnim sredstvima na nacionalnoj i regionalnoj razini i/ili privatnim sredstvima.

Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava, potpora mladim poljoprivrednicima, održivo upravljanje zemljištem i poboljšanje širokopojasnih infrastruktura neke su od prioritetnih mjera donesenih regionalnih i nacionalnih programa. Osim Hrvatske, uključene su Bugarska, Češka, Irska, Italija, Njemačka, Rumunjska, Španjolska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina.

Više informacija: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (+ 32 2 295 61 85), Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (+32 2 29 52509)

Desezonirani vanjski tekući račun platne bilance područja EU28 u ožujku 2015. zabilježio je suficit od 15,1 milijardu eura, dok je suficit u veljači 2015. iznosio 18,0 milijardi eura, a u ožujku 2014. 7,6 milijardi eura, pokazuju prve procjene koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije. Desezonirani podaci pokazuju da se, u usporedbi s veljačom 2015., u ožujku 2015. smanjio suficit robne razmjene (+4,0 milijardi eura u usporedbi s +7,2 milijarde eura) i usluga (+14,2 milijarde eura u usporedbi s +14,8 milijardi eura), dok se deficit računa sekundarnog dohotka povećao (-7,8 milijardi eura u usporedbi s -7,2 milijarde eura). Suficit računa primarnog dohotka povećao se (+4,7 milijardi eura u usporedbi s +3,4 milijarde eura). Ukupni tekući račun platne bilance za dvanaestomjesečno razdoblje koje je završilo u ožujku 2015. zabilježio je suficit od 122,2 milijarde eura, dok je suficit za prethodno dvanaestomjesečno razdoblje (do ožujka 2014.) iznosio 121,3 milijarde eura. Suficit robne razmjene se povećao (+49,5 milijardi eura u usporedbi s 41,4 milijarde eura), dok se suficit računa primarnog dohotka (+0,4 milijarde eura u usporedbi s +3,4 milijarde eura) i usluga (+150,7 milijardi eura u usporedbi s +151,9 milijardi eura) smanjio, a deficit računa sekundarnog dohotka povećao (-78,4 milijarde eura u usporedbi s -75,3 milijarde eura). Navedeni podaci podliježu reviziji. Priopćenje za medije dostupno je ovdje.

„Europska komisija danas će mladim nezaposlenim osobama na raspolaganje staviti gotovo milijardu eura. Odluka o izvanrednom povećanju pretfinanciranja tijekom 2015. za projekte kojima se putem Inicijative za zapošljavanje mladih pomaže mladima u Europi nema presedana. Odraz je to hitnosti potrebe za rješavanjem situacije s kojom smo suočeni te odlučnosti EU-a da pomogne mladima u pronalaženju zaposlenja. Države članice sada će moći brzo financirati projekte jer će se iznos pretfinanciranja trideseterostruko povećati. Na taj će način države članice moći pomoći do 650 000 mladih da pronađu posao, pripravničko mjesto, priliku za stažiranje ili pak da nastave obrazovanje. Sigurna sam da ćemo u tome uspjeti jer iz brojnih država članica već dobivamo pozitivne rezultate. Ta nova sredstva ponudit će potreban financijski poticaj kako bi se zajamčila brza provedba djelovanja koja se financiraju putem Inicijative za zapošljavanje mladih. Mladima diljem Europe dugujemo daljnju provedbu reformi i pokretanje mjera potpore usklađenih s njihovim potrebama. Danas smo napravili važan korak na tom putu." Izjava je dostupna na internetu, a objavljen je i ažurirani informativni članak o Inicijativi za zapošljavanje mladih te karta na kojoj se prikazuje raspodjela financiranja po državama članicama EU-a.

Europska komisija objavila je danas upitnik o Uredbi o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR), temeljnom zakonodavnom aktu uvedenom nakon početka gospodarske krize u cilju povećanja sigurnosti i stabilnosti financijskih tržišta. Uredbom se propisuje da se standardne izvedenice moraju poravnavati posredstvom središnje druge ugovorne strane (CCP) te se uvodi obvezna prijava izvedenica trgovinskim repozitorijima. Današnja revizija Komisiji će omogućiti uvid u dosadašnje iskustvo sudionika na tržištu s provedbom Uredbe. Jonathan Hill, povjerenik EU-a za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: „EMIR je zakonodavni akt od ključne važnosti koji je pridonio obnovi stabilnosti financijskih tržišta Europske unije i povjerenja u njih. Iako je na snazi tek kratko vrijeme, revizija će nam omogućiti da vidimo krećemo li se u pravom smjeru i treba li što mijenjati. Tako ćemo lakše postići najbolje moguće rezultate." Priopćenje za medije dostupno je ovdje.

Komisija je donijela novo izvješće s dosad najiscrpnijim prikazom stanja prirode u EU-u. Iz rezultata je vidljivo da većina ptica nije ugrožena, dok se neke vrste i staništa oporavljaju. Povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vellaizjavio je: „Ovo je izvješće važno i dolazi u pravom trenutku. Iako je iz njega vidljivo neujednačeno sveukupno stanje, ono sadržava jasne pokazatelje da napori koji su poduzeti s ciljem poboljšanja stanja osjetljivih ekosustava mogu biti vrlo učinkoviti. Iz izvješća je vidljiv i opseg izazova koji su još pred nama. Moramo odgovoriti na te izazove jer je zdravlje naše prirode povezano sa zdravljem europskih građana, kao i našeg gospodarstva." Rezultati izvješća bit će uvršteni u tekućuprocjenu primjerenosti zakonodavstva o staništima i pticama, koja je dio šireg postupka procjene zakonodavstva EU-a s ciljem osiguravanja njegove svrsishodnosti. Priopćenje za medije dostupno je ovdje.

EUROSTAT: u europodručju ostvaren suficit od 23,4 milijarde eura u međunarodnoj trgovini robom

Prva procjena vrijednosti robe izvezene iz europodručja (EA19) u ostatak svijeta u ožujku 2015. iznosila je 182,4 milijarde eura, što je povećanje od 11 posto u odnosu na ožujak 2014. (164,4 milijarde eura). Uvoz iz ostatka svijeta iznosio je 159,1 milijardu eura, što je povećanje od sedam posto u odnosu na ožujak 2014. (148,3 milijarde eura). Zbog svega navedenog, u ožujku 2015. u europodručju je zabilježen suficit od 23,4 milijarde eura u trgovini robom s ostatkom svijeta, dok je u ožujku 2014. suficit iznosio 16,1 milijardu eura. U ožujku 2015. trgovina unutar europodručja povećala se na 150,0 milijardi eura, što je povećanje od pet posto u odnosu na ožujak 2014. Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je ovdje.

EUROSTAT: godišnja stopa inflacije u europodručju 0,0 posto

U travnju 2015. godišnja stopa inflacije u europodručju iznosila je 0,0 posto, što je povećanje u odnosu na -0,1 posto u ožujku. U travnju 2014. stopa inflacije iznosila je 0,7 posto. U travnju 2015. godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji također je iznosila 0,0 posto, što je povećanje u odnosu na -0,1 posto u ožujku. Prošle godine stopa inflacije iznosila je 0,8 posto. Podaci su dobiveni od Eurostata, statističkog ureda Europske unije. U travnju 2015. u dvanaest država članica zabilježena je negativna godišnja stopa inflacije. Najmanja godišnja stopa inflacije zabilježena je u Grčkoj (-1,8 posto), Cipru (-1,7 posto) te Bugarskoj i Poljskoj (obje -0,9 posto). Najveća godišnja stopa inflacije zabilježena je na Malti (1,4 posto) i u Austriji (0,9 posto). Stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je -0,1 posto. U usporedbi s ožujkom 2015. godišnja stopa inflacije smanjila se u devet država članica, u jednoj se nije mijenjala, a u sedamnaest se povećala. Najveći utjecaj na povećanje godišnje stope inflacije u europodručju imali su restorani i kafići (+0,10 postotnih bodova), najamnine (+0,08 postotnih bodova) i povrće (+0,07 postotnih bodova), dok su goriva za vozila (-0,42 postotna boda), loživo ulje (-0,17 postotnih bodova) i plin (-0,07 postotnih bodova) imali najveći učinak na njezino smanjenje. Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je ovdje.