Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: prosinca 2013

 

Povjerenica Jourová jučer je u ime Europske unije u Strasbourgu potpisala Konvenciju o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, čemu je nazočio i glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland. Istanbulska konvencija Vijeća Europe najopsežniji je međunarodni sporazum o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U njoj se nasilje nad ženama prepoznaje kao kršenje njihovih ljudskih prava te se predviđaju mjere za sprečavanje nasilja, zaštitu žrtava i kazneni progon počinitelja. Vijeće je na prijedlog Komisije u svibnju odobrilo pristupanje EU-a Konvenciji. Borba protiv nasilja jedan je od prioriteta Europske komisije za 2017., pa je Komisija pokrenula i kampanju kojom se podržavaju djelovanja za podizanje svijesti o tom problemu na nacionalnoj razini i organizacije civilnog društva koje rade na njegovu rješavanju. Kampanja se na društvenim medijima može pratiti pod oznakom #SayNoStopVAWIzjava prvog potpredsjednika Timmermansa i povjerenice Jourove o odluci Vijeća te informativni članci o Istanbulskoj konvenciji i djelovanju EU-a u borbi protiv nasilja nad ženama dostupni su na internetu.

Objavljeno u Vijesti

t

Stvarna pojedinačna potrošnja mjera je materijalnog blagostanja kućanstava. Prema prvim preliminarnim procjenama za 2016., stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika izražena u standardima kupovne moći u državama članicama varirala je od 53 posto do 132 posto prosjeka Europske unije. U deset država članica 2016. zabilježena je stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika iznad prosjeka EU-a. Najviša razina zabilježena je u Luksemburgu, 32 posto iznad prosjeka EU-a. Njemačka i Austrija bile su otprilike 20 posto iznad prosjeka, a zatim slijede Ujedinjena Kraljevina, Danska, Finska, Belgija, Francuska, Nizozemska i Švedska, u kojima je zabilježena potrošnja 10 posto do 15 posto iznad prosjeka EU-a. U dvanaest država članica stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika bila je između prosjeka EU-a i 25 posto ispod prosjeka. U Irskoj, Italiji i na Cipru potrošnja je bila do 10 posto ispod prosjeka EU-a, dok su Španjolska, Litva, Portugal i Malta bili 10 posto do 20 posto ispod prosjeka. Češka, Grčka, Slovačka, Poljska i Slovenija bile su 20 posto do 25 posto ispod prosjeka. U šest država članica zabilježena je stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika za više od 30 posto manja od prosjeka EU-a. Estonija, Latvija, Mađarska i Rumunjska bile su 30 posto do 40 posto ispod prosjeka, u Hrvatskoj je stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika bila neznatno više od 40 posto ispod prosjeka EU-a, dok je u Bugarskoj iznosila 53 posto ispod prosjeka. Navedene podatke o stvarnoj pojedinačnoj potrošnji po glavi stanovnika, izražene u standardima kupovne moći, objavio je Eurostat, statistički ured Europske unije.

Objavljeno u Vijesti

 

Danas je u Vijeću za pravosuđe 20 država članica postiglo politički dogovor o osnivanju novog Ureda europskog javnog tužitelja u okviru pojačane suradnje.

Svake godine proračuni svih država članica gube najmanje 50 milijardi eura prihoda od PDV-a zbog prekograničnih prijevara. Profit od međudržavnog organiziranoga kriminala koji zaobilazi nacionalne propise i izbjegava kazneni progon svake se godine mjeri u milijardama eura. Izvan područja PDV-a, države članice 2015. otkrile su i Komisiji prijavile nepravilnosti koje se smatraju prijevarama u ukupnom iznosu od približno 638 milijuna eura. Nacionalni tužitelji raspolažu ograničenim sredstvima za borbu protiv prekograničnog financijskog kriminala većih razmjera. Novi tužitelj EU-a provodit će brze istrage u cijeloj Europi i razmjenu informacija u stvarnom vremenu. To će biti prekretnica. Ured europskog javnog tužitelja djelovat će kao jedinstveni ured za sve države članice sudionice. Radit će se o visokospecijaliziranom i neovisnom uredu izvan okvira postojećih institucija i službi EU-a. Ured europskog javnog tužitelja djelovat će u interesu EU-a i neće tražiti ni primati naputke institucija EU-a ni nacionalnih tijela. Ured europskog javnog tužitelja moći će djelotvorno istraživati kaznena djela na štetu proračuna EU-a i prijevare povezane s PDV-om kao što su prijevare s fondovima EU-a u iznosu većem od 10 000 eura i prekogranične prijevare u području PDV-a u iznosu većem od 10 milijuna eura. Moći će brzo djelovati u više država bez potrebe za dugim postupcima pravosudne suradnje. Pokretat će postupke protiv kriminalaca izravno na nacionalnim sudovima. To bi trebalo rezultirati uspješnijim progonima i većom stopom povrata otuđenog novca.

Više informacija o funkcioniranju Ureda europskog javnog tužitelja na : http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1550_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Nakon što je Komisija jučer predstavila dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane te pokrenula Europski fond za obranu, predsjednik Juncker danas putuje u Prag kako bi nastavio raspravu o obrani. Karlovo sveučilište u Pragu danas će predsjedniku Junckeru dodijeliti zlatnu komemorativnu kolajnu, a predsjednik će na prigodnoj svečanosti održati govor o budućnosti Europe. Zatim će se sastati s predsjednikom češkog Senata Milanom Štěchom i predsjednikom Zastupničkog doma Janom Hamáčekom. U petak će predsjednik Juncker na visokoj konferenciji o obrani i sigurnosti održati uvodni govor pod naslovom „U obranu Europe“, u kojem će se založiti da Europa svoju obranu preuzme u vlastite ruke. Uz predsjednika Junckera, na konferenciji će sudjelovati i češki premijer Bohuslav Sobotka te zamjenica glavnog tajnika NATO-a Rose Gottemoeller. U petak u 11.45 po srednjoeuropskom vremenu to će troje visokih dužnosnika održati zajedničku konferenciju za medije. Na konferenciji o obrani i sigurnosti govorit će i visoka predstavnica/potpredsjednicaMogherini te potpredsjednik Katainen, pri čemu će visoka predstavnica/potpredsjednica Mogherini govoriti o provedbi globalne strategije EU-a u području sigurnosti i obrane. Povjerenica Bieńkowska sudjelovat će u panel-raspravi o europskim obrambenim kapacitetima. Spomenuti dužnosnici održat će i niz dvostranih sastanaka sa svojim kolegama iz država članica. Potpredsjednik Katainen sudjelovat će i u razmjeni stajališta s članovima češkog Senata. Svi govori i konferencija za medije s predsjednikom Junckerom prenosit će se putem servisa EbS

Objavljeno u Vijesti

 

Komisija danas pokreće javnu raspravu o tome u kojem će se smjeru u budućnosti  kretati obrana  EU-a s 27 država članica.

Nakon Komisijine Bijele knjige o budućnosti Europe, u današnjem dokumentu za razmatranje navode se različiti scenariji o tome kako riješiti problem sve većih sigurnosnih i obrambenih prijetnji s kojima se Europa suočava te kako poboljšati vlastite obrambene sposobnosti do 2025. Rasprava će dati važan doprinos u donošenju odluke o tome kako će Unija pojačati zaštitu i sigurnost europskih građana, što je jedan od ključnih prioriteta JunckeroveKomisije. Dokument za razmatranje nadopunjuju danas predstavljeni konkretni prijedlozi za pokretanje Europskog fonda za obranu, kojim će se podržati učinkovitija potrošnja država članica za zajedničke obrambene kapacitete.Visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini izjavila je: „Ostvarujemo brz napredak u pogledu sigurnosti u Europskoj uniji, pri čemu Komisija prati i podržava odlučnost država članica. Današnji dokument za razmatranje doprinos je Komisije raspravi o budućnosti Unije u tom području i proizlazi iz zahtjeva naših građana za integriraniju i učinkovitiju obranu. U okviru Europske unije možemo podržati države članice u razvoju vojnih kapaciteta i učinkovitijem ulaganju u obranu. U manje od godinu dana postigli smo velik napredak i odlučni smo u namjeri da tako i nastavimo.”Potpredsjednik za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost JyrkiKatainen dodao je: „U današnjem su svijetu snažan NATO i snažan EU važniji nego ikad prije. Europa mora svoju sigurnost i obranu uzeti u svoje ruke kako bi mogla biti snažniji partner svojim saveznicima, a da pritom ne udvostručavamo ono što već postoji. Znamo koji nam je cilj i države članice pritom imaju glavnu ulogu, ali vrijeme je da odlučimo koliko brzo želimo postići taj cilj.”

Dodatne informacije: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1516_hr.htm;

Objavljeno u Vijesti

 

Europska komisija utvrdila je da je plan Hrvatske za širokopojasnu mrežu nove generacije (NGN) u vrijednosti od 101,4 milijuna EUR u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Cilj je tog programa pružiti brzi internetski pristup ondje gdje trenutačno nije dostupan, osobito u ruralnim područjima.Povjerenica za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: „Program širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj omogućit će brži internet privatnim i poslovnim korisnicima koji ga trenutačno nemaju. To će Hrvatskoj pomoći da uspostavi infrastrukturu potrebnu za informatičko društvo i pridonese stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta u EU-u.”Sadašnje tržište širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj karakteriziraju visoke cijene i mali broj korisnika u odnosu na prosjek EU-a. Cilj je tog programa znatno poboljšati trenutačno stanje i pomoći Hrvatskoj da poveća svoju povezivost i ispuni ciljeve koje je u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta postavila Komisija.Posredničke mreže, kao što je mreža nove generacije (NGN) u Hrvatskoj, čine okosnicu internetskih mreža i mogu se smatrati informacijskim autocestama. Mreže pristupa sljedeće generacije (NGA), koje se više mogu smatrati lokalnim cestama, spajaju se u NGN.

Prethodnim hrvatskim programom širokopojasnog pristupa, koji je Komisija odobrila u siječnju 2016., podupiralo se uvođenje mreža NGA u područja slabe ili nikakve pokrivenosti. Cilj je nove mjere osigurati brzinu prijenosa u uzlaznom smjeru (upstream) koji će biti dovoljan za održivost već prije odobrenog programa u ruralnim područjima.Hrvatski NGN bit će uveden dijelom u područjima u kojima ne postoji posrednička mreža NGN ili u područjima u kojima je infrastruktura posredničkih mreža nedostatna za ispunjenje predviđenih potreba. Nijedan operator nije iskazao interes za komercijalno ulaganje u ciljana područja programa koja je Hrvatska utvrdila detaljnim kartiranjem i dvjema javnim raspravama.Cilj je programa povećati pokrivenost širokopojasnom mrežom velike brzine i pružiti brzine od 100 Mbit/s simetrično (tj. učitavanje i preuzimanje). Program će završiti 31. prosinca 2023. Nova infrastruktura većim će se dijelom financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj te dijelom iz nacionalnih fondova, a mreža će ostati u javnom vlasništvu.

Upravljanje programom povjereno je javnom poduzeću Odašiljači i veze (OiV) koje će svim zainteresiranim operatorima ponuditi dugoročne ugovore o zakupu infrastrukture. Ti će operatori potom moći ponuditi usluge povezivanja lokalnim pružateljima pristupa koji pružaju usluge krajnjim korisnicima. Na taj će način nova posrednička mreža NGN podržavati mreže NGA koje su već odobrene u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.Komisija je tu mjeru ocijenila u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, prije svega s njegovimSmjernicama o širokopojasnom pristupu iz 2013. Cilj je tih smjernica, među ostalim, osigurati da javno financiranje ne zauzme mjesto privatnih ulaganja. Njima se osigurava i da ostali pružatelji usluga mogu pod jednakim uvjetima upotrebljavati javno financiranu infrastrukturu. Time se štiti učinkovito tržišno natjecanje koje je ključni pokretač ulaganja, boljih cijena i kvalitete za privatne i poslovne korisnike.Komisija je zaključila da pozitivni učinci na tržišno natjecanje na hrvatskom tržištu širokopojasnog pristupa nadmašuju moguće negativne učinke na već etablirane operatore. Stoga je utvrdila da je hrvatski program NGN-a u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.

Više informacija: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1545_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Planom ulaganja za Europu, tzv. Junckerovim planom, podržan je sporazum Europskog investicijskog fonda (EIF) te Epiqusa, finskog upravitelja fondova specijaliziranog za socijalna ulaganja, i finskog Ministarstva gospodarskih poslova. Sporazumom je osigurano 10 milijuna eura za organizaciju edukacije i pomoći s pronalaženjem odgovarajućih radnih mjesta radi podrške integraciji od 2500 do 3700 migranata i izbjeglica u finsko tržište rada. Sporazum je ostvaren zahvaljujući podršci Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), središnjeg elementa Junckerova plana. Potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen, zadužen za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, sudjelovao je u svečanosti potpisivanja kojom je obilježena transakcija. Pritom je izjavio: Današnji ugovor dokaz je sve snažnije uloge EFSU-a u promicanju društveno važnih projekata, u ovom slučaju integracije i zapošljavanja imigranata. To je prvi projekt te vrste u Europi te ćemo pozorno pratiti njegov učinak jer se nadamo da bi mogao poslužiti kao model za druge slične projekte. Trenutno se procjenjuje da će Junckerov plan potaknuti ulaganja u vrijednosti većoj od 4,4 milijarde eura u Finskoj te 194 milijarde eura u Europi. Prema podacima iz svibnja 2017., za financiranje u okviru EFSU-a u socijalnom sektoru odobreno je 1,3 milijardi eura, a očekuje se da će se tim iznosom mobilizirati ulaganja u vrijednosti od 7,8 milijardi eura. Najnoviji podaci po zemljama dostupni su ovdje. Objavljeno je i priopćenje za medije.

Objavljeno u Vijesti

 

Predsjednik Juncker i povjerenica Malmström jutros su govorili na dvanaestom poslovnom sastanku na vrhu EU-a i Kine, događanju koje čelnicima EU-a i Kine omogućuje da s predstavnicima poslovne zajednice razmijene stajališta o gospodarskim odnosima Europske unije i Kine te o preostalim izazovima. U svom uvodnom govoru predsjednik Juncker izjavio je: „Naš se odnos temelji na obostranom poštovanju otvorenosti i suradnje u okviru međunarodnog sustava utemeljenog na pravilima. Drago mi je što danas imamo priliku sastati se i jasno izraziti te vrijednosti. Svjesni smo da zajedno možemo promicati prosperitet i održivost kod kuće i u inozemstvu. Pozdravljamo ambicioznost reformi pokrenutih u Kini. Znamo da su provedene reforme i uspostavljeni planovi. No bilo bi nam drago da se ubrza implementacija – kako bi se vaše politike uskladile s vašim pogledom na svijet.“ Poslovni sastanak na vrhu održan je na marginama devetnaestog sastanka na vrhuizmeđu Europske unije i Narodne Republike Kine, koji je još uvijek u tijeku. Svečanost potpisivanja održana je u 12.30, a nakon nje uslijedila je konferencija za medije. Priopćenje za medije sa sažetkom ishoda sastanka na vrhu bit će objavljeno ovdje tijekom poslijepodneva. Prijenos je dostupan na servisu EbS. Dodatne informacije o odnosima EU-a i Kine dostupne su u informativnom članku i u memorandumu.

Objavljeno u Vijesti
 

Prije godinu dana Europska komisija i četiri velike platforme društvenih medija objavile su kodeks postupanja radi suzbijanja nezakonitoga govora mržnje na internetu. U okviru tog kodeksa poduzeća Facebook, Twitter, YouTube i Microsoft preuzela su niz obveza kako bi se spriječilo širenje takvih sadržaja u Europi. U ocjeni koju su provele nevladine organizacije i javna tijela u 24 države članice objavljenoj povodom prve obljetnice kodeksa postupanja pokazalo se da su ta poduzeća ostvarila znatan napredak u ispunjavanju svojih obveza.

Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije za jedinstveno digitalno tržište zadovoljan je napretkom: „Bliska suradnja s privatnim sektorom i civilnim društvom u borbi protiv nezakonitog govora mržnje daje rezultate i udvostručit ćemo zajednička nastojanja. Sada radimo na osiguravanju bolje koordinacije različitih inicijativa i foruma koji su pokrenuti na internetskim platformama. Pojednostavit ćemo i postupke za prijavu i djelovanje u cillju učinkovitog uklanjanja nezakonitog sadržaja, a da pritom ne bude ugrožena ključna sloboda govora.”

Vĕra Jourová, povjerenica EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova rekla je: „Rezultati druge evaluacije kodeksa postupanja obećavajući su.Uključena poduzeća sada uklanjaju dvostruko više slučajeva nezakonitoga govora mržnje i to mnogo brže nego prije šest mjeseci. To je važan korak u pravom smjeru te dokaz da samoregulacija djeluje uz doprinos svih uključenih strana. Istovremeno poduzeća imaju veliku odgovornost i moraju dalje raditi kako bi ispunila sve obveze. Za mene je važno i da poduzeća koja djeluju na internetu pruže povratne informacije osobama koje su prijavile sadržaje koji sadržavaju nezakoniti govor mržnje.”

Europska unija utemeljena je na vrijednostima poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i temeljnih prava. EU i njegove države članice imaju zajedno sa socijalnim medijima i drugim platformama odgovornost djelovati kako internet ne bi postao utočište za nezakoniti govor mržnje i nasilje. Potpisivanjem kodeksa postupanja poduzeća su se obvezala preispitati većinu valjanih prijava nezakonitog govora mržnje u roku od 24 sata te ukloniti ili onemogućiti pristup takvom sadržaju, prema potrebi, na temelju nacionalnih zakona kojima se prenosi europsko zakonodavstvo. U kodeksu je naglašena i potreba za daljnjim raspravama o tome kako promicati transparentnost i poticati pozitivne i alternativne sadržaje. Godinu dana nakon donošenja kodeksa postupanja ostvaren je značajan napredak u borbi protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu, no određeni su problemi i dalje prisutni:

  • ·U prosjeku, u 59% slučajeva IT poduzeća su na prijave nezakonitog govora mržnje odgovorila uklanjanjem spornog sadržaja. To je više nego dvostruko više od 28%, koliko je bilo zabilježeno šest mjeseci ranije.
  • ·U istom šestomjesečnom razdoblju broj prijava ispitanih u roku od 24 sata porastao je s 40% na 51%. Facebook je međutim jedino poduzeće koje je u potpunosti ispunilo cilj ispitivanja većine prijava unutar jednog dana.
  • ·U usporedbi sa situacijom prije šest mjeseci, uključena IT poduzeća postala su bolja u rješavanju prijava građana te ih rješavaju na isti način kao što rješavaju prijave organizacija koje su njihovi provjereni dojavljivači. Međutim, i dalje postoje razlike te je ukupni udio uklanjanja manji kad prijave vrše građani.
  • ·Naposljetku, praćenjem se pokazalo da se, iako Facebook sustavno korisnicima šalje povratne informacije o tome kako su ocijenjene njhove prijave, ta praksa uvelike razlikuje među IT poduzećima. Dodatni napredak može se ostvariti kad je riječ o kvaliteti povratnih informacija u kojima se objašnjava odluka.

Poboljšanja u odgovaranju na pritužbe korisnika i suradnji sa civilnim društvom

Tijekom protekle godine IT poduzeća poboljšala su svoje sustave dojavljivanja i olakšala prijavljivanje govora mržnje. Organizirala su obuku za zaposlenike i pojačala suradnju sa civilnim društvom. Provedbom kodeksa postupanja ojačana je i proširena mreža provjerenih dojavljivača koje IT poduzeća imaju diljem Europe.

Zahvaljujući poboljšanoj suradnji s organizacijama civilnog društva povećala se kvaliteta prijava, smanjeno je vrijeme obrade čime se pomoglo učinkovitijem rješavanju problema, te su ostvareni bolji rezultati u smislu reagiranja na prijave.

Sljedeći koraci

Komisija će, uz pomoć organizacija civilnog društva, i dalje pratiti provedbu kodeksa postupanja. Očekuju se poboljšanja u radu IT poduzeća, posebno u pogledu transparentnosti kriterija za analizu označenog sadržaja i povratnih informacija korisnicima. Komisija će rezultate ove evaluacije uzeti u obzir u okviru pregleda Provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini programskog razdoblja. Nastavit će i rad na promicanju učinkovitije suradnje IT poduzeća i nacionalnih tijela.

Dodatne informacije: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1471_hr.htm

 

Objavljeno u Vijesti
 

Komisija je danas postavila čvrste temelje za Europske snage solidarnosti prijedlogom proračuna za sljedeće tri godine te posebne pravne osnove.Time će se pridonijeti konsolidaciji inicijative i stvaranju više mogućnosti za mlade. Uz ponude za volontiranje, pripravništvo i zapošljavanje, Europske snage solidarnosti odsad će sudionicima pružati mogućnost uspostavljanja vlastitih projekata solidarnosti ili volontiranja u skupinama.Tijekom prve faze započete u prosincu 2016. pokrenuto je osam različitih programa u kojima se nudi volontiranje, pripravništvo ili zapošljavanje u okviru Europskih snaga solidarnosti. Već se prijavilo više od 30 000 mladih, a prvi su sudionici započeli sa svojim angažmanom. Pod vodstvom povjerenika OettingeraNavracsicsa i Thyssen Komisija danas predlaže jedinstvenu pravnu osnovu, vlastiti mehanizam financiranja te širi skup aktivnosti solidarnosti za Europske snage solidarnosti. Time će se pridonijeti daljnjem povećanju njihove usklađenosti, utjecaja i troškovne učinkovitosti. Komisija predlaže dodjelu 341,5 milijuna EUR Europskim snagama solidarnosti u razdoblju od 2018. do 2020. kako bi se omogućilo sudjelovanje u programu za 100 000 mladih Europljana do kraja 2020.

Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: „Solidarnost je nešto više od pukog načela, ona je stanje duha koje dotiče samu srž Europske unije. Snage solidarnosti utjelovljenje su tog načela. Ponosan sam na ono što Snage predstavljaju i zahvalan svima koji su se prijavili te organizacijama koje našim mladima nude mjesta za angažman. Snage danas, uz proračun za njihovo održavanje, poprimaju odgovarajući pravni oblik. Sudionici na terenu su ti koji Snagama – i europskoj solidarnosti – udahnjuju život.”

Svako javno ili privatno tijelo koje poštuje stroge zahtjeve u pogledu kvalitete može predlagati projekte za Europske snage solidarnosti. Provodit će ih Europska komisija, nacionalne agencije za program Erasmus+ u državama članicama te Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA). Kako bi se poboljšala integracija sudionika Europskih snaga solidarnosti u tržište rada, poticat će se aktivno uključivanje javnih službi za zapošljavanje, privatnih službi za zapošljavanje te gospodarskih komora.

Komisija današnjim prijedlogom ostvaruje svoje obećanje o predstavljanju pravnog prijedloga do proljeća 2017. dano prilikom pokretanja Europskih snaga solidarnosti. Europski parlament i Vijeće trebaju donijeti nacrt Uredbe prije nego što ona može stupiti na snagu. Institucije EU-a u svojoj su se zajedničkoj izjavi obvezale da će dostaviti prijedlog do kraja ove godine.

Tekst priopćenja za medije dostupan je na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1383_hr.htm

Objavljeno u Vijesti
Stranica 35 od 108

Kalendar događanja

« Lipanj 2017 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas