Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: prosinca 2013

Ministri pomorstva EU-a danas će potpisati Deklaraciju o plavom rastu u kojoj će potvrditi političku odlučnost glede daljnjeg razvoja održivog plavog gospodarstva u EU-u. Deklaracija će se donijeti na neformalnoj ministarskoj konferenciji o plavom rastu, upravljanju oceanima u EU-u te Sredozemlju, inovacijama i nautičkom turizmu, kojom će danas na Malti predsjedavati povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella. Time će se dodatno potaknuti održivi razvoj ključnih sektora, uključujući turizam, akvakulturu, energiju oceana i biotehnologiju. Plavi rast mogao bi postati prava europska priča o uspjehu te gospodarstvu EU-a pridonijeti s 500 milijardi eura godišnje i 5,4 milijuna radnih mjesta. Na neformalnoj ministarskoj konferenciji raspravljat će se i o Komisijinoj nedavno pokrenutoj inicijativi za plavi rast na zapadnom Sredozemlju. Konferencija se održava mjesec dana nakon uspješnedeklaracije MEDFISH4EVER. Održivi razvoj plavog gospodarstva bit će i glavna temakonferencije Naš ocean koja će se održati 5. i 6. listopada 2017. te kojom će supredsjedavati visoka predstavnica/potpredsjednica Federica Mogherini i povjerenik Vella. Povjerenikov uvodni govor na neformalnoj ministarskoj konferenciji o plavom rastu dostupan je ovdje.

Objavljeno u Vijesti

 

Glavna uprava za mobilnost i promet (DG MOVE) pokrenula je u veljači 2017. otvoreno javno savjetovanje o pravima putnika u kontekstu multimodalnih putovanja. Ta je tema osobito važna za javnost jer sve više putnika za svoja međugradska i daleka putovanja koristi kombinaciju raznih načina prijevoza, a sve više prijevoznika nudi multimodalne proizvode (zrakoplov/vlak, zrakoplov/autobus, vlak/autobus, vlak/trajekt). Javno savjetovanje dostupno je ovdje. Građani upitnik mogu pročitati i na njega odgovoriti na 23 službena jezika. Savjetovanje je otvoreno do 25. svibnja 2017.

Objavljeno u Vijesti
Utorak, 18 travnja 2017 18:02

Projekt EU-a za nuklearnu sigurnost u Iranu

 

Europska komisija prvi je put u povijesti potpisala projekt suradnje u području nuklearne sigurnosti s Iranom, i to u okviru Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (ZSAP). Projekt vrijedan 2,5 milijuna eura usmjeren je na poboljšanje kapaciteta Iranske regulatorne agencije za nuklearna pitanja (INRA). To će se postići izradom studije izvedivosti za centar za nuklearnu sigurnost predviđen ZSAP-om. Projektom će se INRA-i pružiti podrška u izradi regulatornog okvira za nuklearna pitanja, radu na pristupanju Irana određenim međunarodnim nuklearnim konvencijama, uključujući Konvenciju o nuklearnoj sigurnosti, te reviziji rezultata testiranja otpornosti koje će se provesti u nuklearnoj elektrani Bushehr. Projekt je prvo u nizu djelovanja vrijednih pet milijuna eura koje je Europska unija odobrila 2016. u okviru Instrumenta za suradnju u području nuklearne sigurnosti. Drugi projekt, za testiranje otpornosti u nuklearnoj elektrani Bushehr, potpisat će se tijekom sljedećih tjedana. Dodatne informacije o suradnji s trećim zemljama u području nuklearne sigurnosti dostupne su ovdje, a informacije o suradnji konkretno s Iranom ovdje.

Objavljeno u Vijesti

 

Prema najnovijim podacima EU i njegove države članice 2016. zadržali su titulu vodećeg svjetskog donatora pomoći. Ona je 2016. iznosila 75,5 milijardi eura, što je rast od 11 % u usporedbi s 2015. Pomoć EU-a rasla je četvrtu godinu zaredom i dostigla dosad najvišu razinu. Ukupna službena razvojna pomoć EU-a povećala se s 0,47 % bruto nacionalnog dohotka (BND) 2015. na 0,51 % BND-a 2016. Povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica rekao je: Ponosan sam da je EU i dalje vodeći donator službene razvojne pomoći jer time jasno pokazujemo predanost ciljevima održivog razvoja UN-a. Pozivamo sve dionike u području razvoja da udvostruče svoja nastojanja i slijede naš primjer. No, to nije sve. Privlačenjem ulaganja privatnog sektora, mobilizacijom domaćih resursa i intenziviranjem zajedničkih napora s državama članicama EU-a nastojimo maksimalno iskoristiti sve financijske izvore za razvoj. Pročitajte priopćenje za medije i informativni članak.

Objavljeno u Vijesti

 

Prema najnovijim podacima EU i njegove države članice 2016. zadržali su titulu vodećeg svjetskog donatora pomoći. Ona je 2016. iznosila 75,5 milijardi eura, što je rast od 11 % u usporedbi s 2015. Pomoć EU-a rasla je četvrtu godinu zaredom i dostigla dosad najvišu razinu. Ukupna službena razvojna pomoć EU-a povećala se s 0,47 % bruto nacionalnog dohotka (BND) 2015. na 0,51 % BND-a 2016. Povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica rekao je: Ponosan sam da je EU i dalje vodeći donator službene razvojne pomoći jer time jasno pokazujemo predanost ciljevima održivog razvoja UN-a. Pozivamo sve dionike u području razvoja da udvostruče svoja nastojanja i slijede naš primjer. No, to nije sve. Privlačenjem ulaganja privatnog sektora, mobilizacijom domaćih resursa i intenziviranjem zajedničkih napora s državama članicama EU-a nastojimo maksimalno iskoristiti sve financijske izvore za razvoj. Pročitajte priopćenje za medije i informativni članak.

Objavljeno u Vijesti

 

Komisija je danas donijela jedanaesto izvješće o napretku u provedbi programa EU-a za hitno premještanje i preseljenje, u kojem se ocjenjuju mjere provedene od 2. ožujka 2017.

Napredak država članica u premještanju osoba postojan je te je u jednom mjesecu premješteno 2465 osoba, što je najviše do sada. Dosad je ukupno premješteno 16 340 osoba. Međutim, države članice trebaju uložiti dodatne napore kako bi osigurale da se sljedećih mjeseci premjeste sve osobe koje ispunjavaju uvjete. Države članice i dalje znatno napreduju u području preseljenja te su do sada omogućile sigurne i zakonite putove za 15 492 osobe. Današnje izvješće sadržava ciljane preporuke za države članice kako bi se unaprijedio postupak premještanja i preseljenja.

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: U ožujku smo postigli novi rekord u pogledu broja premještenih osoba. To je solidarnost na djelu i dokaz odgovornosti. Sada je vrijeme da sve države članice ispune svoje obveze i dodatno pojačaju svoje napore. To je njihova politička, moralna i zakonska odgovornost. Pozivam sve zemlje koje se još nisu pridružile tim zajedničkim naporima da to učine. Premještanje svih osoba koje ispunjavaju uvjete iz Grčke i Italije potpuno je izvedivo sljedećih mjeseci. Istodobno, preselili smo više od dvije trećine od 22 500 osoba kojima smo u srpnju 2015. odlučili ponuditi siguran i zakonit put. Pozdravljamo tu vijest. Ispunjavamo svoje obveze kako bismo podijelili odgovornost s trećim zemljama kao što su Turska, Jordan i Libanon.

Za dodatne informacje: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-908_en.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Komisija je danas donijela jedanaesto izvješće o napretku u provedbi programa EU-a za hitno premještanje i preseljenje, u kojem se ocjenjuju mjere provedene od 2. ožujka 2017.

Napredak država članica u premještanju osoba postojan je te je u jednom mjesecu premješteno 2465 osoba, što je najviše do sada. Dosad je ukupno premješteno 16 340 osoba. Međutim, države članice trebaju uložiti dodatne napore kako bi osigurale da se sljedećih mjeseci premjeste sve osobe koje ispunjavaju uvjete. Države članice i dalje znatno napreduju u području preseljenja te su do sada omogućile sigurne i zakonite putove za 15 492 osobe. Današnje izvješće sadržava ciljane preporuke za države članice kako bi se unaprijedio postupak premještanja i preseljenja.

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: U ožujku smo postigli novi rekord u pogledu broja premještenih osoba. To je solidarnost na djelu i dokaz odgovornosti. Sada je vrijeme da sve države članice ispune svoje obveze i dodatno pojačaju svoje napore. To je njihova politička, moralna i zakonska odgovornost. Pozivam sve zemlje koje se još nisu pridružile tim zajedničkim naporima da to učine. Premještanje svih osoba koje ispunjavaju uvjete iz Grčke i Italije potpuno je izvedivo sljedećih mjeseci. Istodobno, preselili smo više od dvije trećine od 22 500 osoba kojima smo u srpnju 2015. odlučili ponuditi siguran i zakonit put. Pozdravljamo tu vijest. Ispunjavamo svoje obveze kako bismo podijelili odgovornost s trećim zemljama kao što su Turska, Jordan i Libanon.

Za dodatne informacje: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-908_en.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Europska komisija i Europska investicijska banka (EIB) danas su najavile prvi ugovor o zajmu u okviru Instrumenta za financiranje prirodnog kapitala (NCFF). Riječ je o financijskom partnerstvu Komisije i EIB-a kojim se podupiru projekti zaštite prirode i prilagodbe klimatskim promjenama s pomoću pojedinačnih zajmova i ulaganja iza kojih stoji jamstvo EU-a. Na temelju današnjeg ugovora Rewilding Europe Capital dobit će zajam od šest milijuna eura kako bi se poduprlo više od 30 poduzeća diljem Europe koja se bave obnovom i zaštitom prirodnih područja. To je u skladu s budućim akcijskim planom Komisije za bolju provedbu EU-ove Direktive o staništima i Direktive o pticama, a očekuje se i otvaranje stotina radnih mjesta. Karmenu Vella, povjerenik EU-a za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, izjavio je: Priroda je važan dio naših života i našega gospodarstva. To nam je pokazala nedavna uspješna evaluacija direktiva o prirodi EU-a. Projekt „Rewilding Europe” bit će prvi u nizu u okviru inicijative „Bank on Nature” koja se nadovezuje na NCFF i pomoći će nam u zapošljavanju u ruralnim područjima i zaštiti prirode. Područja koja treba ponovno pretvoriti u prirodna staništa su: zapadna Iberija (Portugal), Velebit (Hrvatska), središnji Apenini (Italija), južni Karpati (Rumunjska), delta Dunava (Rumunjska), Rodopsko gorje (Bulgarska), delta Odre (Njemačka/Poljska) i Laponija (Švedska). Svečano potpisivanje kojem će nazočiti potpredsjednik Katainen, povjerenik Vella i potpredsjednik EIB-a Taylor održat će se danas u 15 sati i može se pratiti uživo naEbS+. Priopćenje za medije bit će objavljeno ovdje.

Objavljeno u Vijesti
Subota, 08 travnja 2017 14:16

NOVE VJEŠTINE ZA NOVA RADNA MJESTA

 

Današnje vrijeme ubrzanog razvoja i tehnologije, pred djecu stavlja sve više izazova. Tako je potrebno i pomno razmisliti i odabrati u kojem će se smjeru kretati njihovo obrazovanje i koja su zanimanja tražena,  koji će poslovi izvjesno jačati kao i područja u kojima će napredak u karijeri biti znatno lakši, a posao sigurniji. Dobro je znati kojim vještinama trebaju ovladati.

I roditelji trebaju sudjelovati u usmjeravanje djece kad su poslovi budućnosti u pitanju.

Stoga su 7. travnja, u poslijepodnevnim satima, predstavnici EDIC-a Slavonski Brod održali predavanje za roditelje učenika 8. razreda slavonskobrodske Osnovne škole "Đuro Pilar" o kompetencija 21. stoljeća sa svrhom boljeg razumijevanja novih potreba rastućeg i promjenljivog tržišta rada te potrebe adekvatnih odgovora svih sudionika odgojnoobrazovnog sustava u smislu razvoja novih znanja, kompetencija i vještina.

Sudionicima predavanja predstavljen je portal Europska panorama vještina  (https://goo.gl/kvgwfM)

Uz predstavnike EDIC-a Slavonski Brod na predavanju su sudjelovali predavači Obrtniče škole, Industrijsko-obrtniče škole Slavonski Brod koji su upoznali roditelje sa zanimanjima za koje njihov institucije pripremaju učenike, a trenutno su vrlo tražena na tržištu rada, i Magdalena Vukasović iz Tehničke škole Slavonski Brod koja je predstavila svoje iskustvo mobilnosti; čak šesnaestero njezinih kolega iz razreda je imalo prilike obaviti dvotjednu stručnu praksu u Irskoj.

U raspravi koja je slijedila nakon predavanja razgovaralo se obrazovnim sustavima u Europi pa tako i u Hrvatskoj. „Iako obrazovni sustav u Hrvatskoj možda nema sve uvjete za stvaranje stručnjaka iz područja poslova budućnosti, to ne znači da roditelji svojim odgojnim metodama djecu ne mogu pripremiti na iste. Za koje god zanimanje da se jednog dana odluče, i dalje će im trebati neke od osnovnih vještina“, rekla je B. Sedlić.

Roditeljima je savjetovano da za početak, usađuju svojoj djeci želju za učenjem novih stvari i svakodnevno potiču njegovu znatiželju. Da ih uče kvalitetnom komuniciranju s ljudima u njegovoj sredini jer dijete koje je od malih naučeno na pristojnost i lijepo obraćanje drugima, taj obrazac će gotovo sigurno „preslikati“ i na razgovoru za posao jednog dana. Otvorenost za nova iskustva isto je veliki plus - upravo će ova osobina potaknuti istraživanja i na poslovnom planu.

„Zapamtite, koliko god novi poslovi i tehnologija „uzeli maha“ tijekom idućih godina, jedna se stvar nikada neće promijeniti, a to su upravo socijalne vještine. Tko god uspješno ovlada njima, zasigurno će imati i više prilika u budućem obrazovanju i na poslovnom planu“, rekla je na kraju jedna od prisutnih nastavnica OŠ Đuro Pilar.

Objavljeno u Vijesti

Drugi dan bruxelleske konferencije za podršku budućnosti Sirije i regije (#SyriaConf2017) počeo je  ministarskim sastankom nakon kojeg je uslijedila rasprava „Podrška budućnosti Sirije“, kojom je u ime Europske unije predsjedavala visoka predstavnica/potpredsjednica Federica Mogherini (izjave po dolaskuovdje i ovdje, uvodna izjava ovdje). Visoka predstavnica Mogherini po dolasku je istaknula: „Sirijci žele mir. Sirijci žele ponovno izgraditi svoju zemlju u demokraciji i slobodi. Smatram da je danas naše djelovanje još relevantnije, još važnije, još hitnije. Jučerašnje slike iz Sirije podsjećaju nas da imamo odgovornost zaista udružiti snage radi ozbiljnog angažmana – međunarodne zajednice, regionalnih aktera, ali i sirijskih stranaka – kako bismo postigli mir.“ Tijekom uvodne rasprave sudionicima konferencije obratili su se i glavni tajnik UN-a António Guterres, njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel, kuvajtski ministar vanjskih poslova šeik Sabah Khalid Al Hamad Al Sabah, norveški ministar vanjskih poslova Børge Brende, katarski ministar vanjskih poslova šeik Mohammed bin Abdulrahman Al-Thani, britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson, jordanski premijer Hani Al-Mulki, libanonski premijer Saad Al-Hariri te irački ministar vanjskih poslova Ibrahim Al-Jaafari (ovdje). Konferencija za medije, koja će se prenositi uživo, planira se za približno 13.30. U poslijepodnevnom dijelu konferencije, povjerenikHahn otvorit će raspravu „Podrška regiji i izbjeglicama – provedba londonskih obaveza i daljnji koraci“ (uživo u 14.30), kojom će supredsjedati Njemačka, Katar i Ujedinjena Kraljevina. Povjerenik Stylianidessupredsjedat će s Norveškom i Kuvajtom raspravom „Sirija – humanitarna pomoć i otpornost“ te će dati završnu izjavu, u kojoj će objaviti i ukupan iznos novčane pomoći koji su sudionici konferencije namijenili Siriji i regiji (uživo u 18 sati). Uoči današnjeg ministarskog sastanka visoka predstavnica/potpredsjednicaMogherini održala je niz dvostranih sastanaka, uz ostale i s UN-om, Katarom, Kuvajtom, Norveškom i Libanonom. Jučer su se visoka predstavnica/potpredsjednica Mogherini i poseban izaslanik UN-a za Siriju de Mistura sastali s predstavnicima civilnog društva i održali zajedničko obraćanje medijima.PovjerenikStylianides i povjerenik Hahn predstavljali su Europsku uniju na dvjema tematskim raspravama – ohumanitarnoj situaciji unutar Sirije te o podršci otpornosti zemalja domaćina i sirijskih izbjeglica. Na marginama konferencije i danas se održava niz dvostranih sastanaka. Dodatne informacije o jučerašnjim i jutrošnjim raspravama dostupne su ovdje i na servisu EbS. Dodatne informacije o konferenciji dostupne su na službenom web-mjestu. Dodatne informacije o odgovoru EU-a na krizu u Siriji dostupne su ovdje

Objavljeno u Vijesti
Stranica 35 od 104

Kalendar događanja

« Veljača 2018 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas