Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: prosinca 2013

 

Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Komisije, Frederica Mogherini, visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te potpredsjednica Komisije,Johannes Hahn, povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Neven Mimica, povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj, Dimitris Avramopoulos, povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo, Christos Stylianides, povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Věra Jourová, povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, Tibor Navracsics, povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport i Julian King, povjerenik za sigurnosnu uniju, izjavili su: Na današnji Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama kažemo: sada je dosta.

Žene i djevojke u i izvan EU-a i dalje proživljavaju nasilje. Žene i djevojke iz cijelog svijeta izložene su fizičkom nasilju u vlastitom domu, seksualnom i gospodarskom iskorištavanju, zlostavljanju na ulici ili radnom mjestu, zlostavljanju putem interneta ili tijekom sportskih aktivnosti, silovanju, sakaćenju ili prisiljavanju na brak. Svaka je treća žena u EU-u doživjela neki oblik rodno uvjetovanog nasilja. Ne možemo negirati velike posljedice koje to nasilje ima za obitelji, zajednice, društva te gospodarstvo. Trebalo bi više učiniti u EU-u po tom pitanju, kako bi se iskorijenio svaki oblik nasilja nad ženama. Skoro 25% žena iz EU-a doživjela je od svoje 15. godine fizičko i/ili seksualno nasilje od svoga partnera. Više od 25 % Europljana opravdava spolni odnos bez pristanka. Više od 20 % Europljana smatra da žene često izmišljaju ili preuveličavaju priče o zlostavljanju ili silovanju. Žrtve nasilja često ne podnose prijavu za kazneno djelo. Prolaznici ponekad nisu spremni priskočiti upomoć. Zajedno se moramo boriti protiv toga kao i protiv stereotipova zbog kojih se ne vjeruje pričama žena te pokazati da je nasilje nad ženama neprihvatljivo i neće se tolerirati ni u kom slučaju….

…Na današnji dan Europska komisija pokreće niz mjera za 2017. za borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojkama. Dodijelili smo €10 milijuna eura za podršku naporima koji se ulažu na lokalnoj razini za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i za podršku njegovim žrtvama u Europskoj uniji. , cjelovit tekst izjave na: http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-16-3945_hr.htm

Dodatne informacije: Pitanja i odgovoriinformativni članak o osnovnim rezultatima Eurobarometra o rodno uvjetovanom nasilju; Rodno uvjetovano nasilje 2016.Eurobarometar; Reci ne! Zaustavimo nasilje nad ženama mjereAkcijski plan EU-a za rodnu jednakost za razdoblje 2016. – 2020. Istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju u području sporta

Objavljeno u Vijesti

Svake godine Europska komisija donosi program rada u kojem utvrđuje svoje ključne inicijative za sljedeću godinu. Programom rada Komisija informira građane te partnerske institucije i osoblje Komisije o tome kako će raditi na svojim političkim prioritetima i pretvoriti ih u konkretno djelovanje. Ovaj program rada treći je program Junckerove Komisije.

Komisijin program rada do kraja 2017. zasnovan je na govoru predsjednika Komisije o stanju Unije od 14. rujna 2016., koji odražava očekivanja europskih građana, Europskog parlamenta i Vijeća te Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija.

U ovom programu rada predložena je 21 ključna inicijativa kao i 18 novih prijedloga u okviru programa REFIT u cilju poboljšanja kvalitete postojećeg zakonodavstva EU-a i osiguravanja svrsishodnosti propisa.

Komisija i dalje nastavlja s radom u 10 prioritetnih područja:

  1. za poticanje otvaranja novih radnih mjesta, rasta i ulaganja predložit ćemo inicijativu za mlade, akcijski plan za kružno gospodarstvo i novi višegodišnji financijski okvir;
  2. preispitat ćemo provedbu jedinstvenog digitalnog tržišta;
  3. provest ćemo energetsku strategiju Unije u pogledu vozila s niskom emisijom ispušnih plinova i mobilnosti;
  4. gradit ćemo bolje povezano i pravedno unutarnje tržište s pomoću strategije jedinstvenog tržišta, svemirske strategije i akcijskog plana za uniju tržišta kapitala te predlaganjem pravednijeg oporezivanja trgovačkih društava;
  5. predstavit ćemo ideje za reformu EU-a na razini 27 država članica, za jačanje ekonomske i monetarne unije te ćemo predložiti europski stup socijalnih prava;
  6. provodit ćemo strategiju „Trgovina za sve” i voditi trgovinske pregovore s našim partnerima, jačajući istodobno instrumente za zaštitu trgovine;
  7. nastavit ćemo rad na sigurnosnoj uniji u cilju borbe protiv terorizma i uskladit ćemo pravila za zaštitu osobnih podataka i privatnosti;
  8. ispunit ćemo ciljeve u okviru europskog migracijskog programa;
  9. da bismo ojačali ulogu Europe kao globalnog činitelja, predstavit ćemo europski akcijski plan obrane, uključujući Europski fond za obranu, a Komisija i Visoka predstavnica donijet će strategiju EU-a za Siriju te raditi na provedbi globalne strategije EU-a i afričko-europskog partnerstva;
  10. prilagodit ćemo postojeće propise odredbama osnivačkih ugovora u području delegiranih i provedbenih akata i analizirati demokratski legitimitet postojećih postupaka za donošenje određenih akata sekundarnog zakonodavstva EU-a. Na kraju, povećat ćemo napore koje ulažemo u primjenu prava EU-a.

Prilog 1. – Ključne inicijative

Prilog 2. – Nove mjere u okviru REFIT-a

Prilog 3. – Prioriteti za suzakonodavce

Prilog 4. – Prijedlozi koji će se povući ili izmijeniti

Prilog 5. – Popis zakonodavstva koje će se staviti izvan snage

Objavljeno u Vijesti
Petak, 25 studenog 2016 07:24

Mliječni paket

Europski mliječni paket za jačanje položaja proizvođača mliječnih proizvoda u opskrbnom lancu

Europska komisija danas je objavila drugo izvješće o funkcioniranju takozvanog mliječnog paketa, tj. niza mjera pokrenutih 2012. u cilju jačanja položaja europskih proizvođača mliječnih proizvoda u opskrbnom lancu. Izvješće pokazuje da se nakon tri godine provedbe tih mjera europski poljoprivrednici sve više koriste alatima stavljenima na raspolaganje u okviru mliječnog paketa, kao što su kolektivno pregovaranje o uvjetima ugovora preko proizvođačkih organizacija ili upotreba pisanih ugovora. Mjera kolektivnog pregovaranja namijenjena je jačanju pregovaračke moći proizvođača mlijeka, dok pisani ugovori poljoprivrednicima nude veću transparentnost i sljedivost. Dodatne informacije: Web-stranice o mliječnom paketu; cjelovit tekst priopćenja: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-3922_hr.htm

Objavljeno u Vijesti
Četvrtak, 24 studenog 2016 07:22

„Juvenes Translatores“ slavi rođendan!

 

Jutros je u srednjim školama diljem Europske unije održano jubilarno deseto izdanje natjecanja mladih prevoditelja „Juvenes Translatores“. Riječ je o natjecanju za sedamnaestogodišnje srednjoškolce koji svake godine imaju priliku okušati se u prevođenju u bilo kojoj kombinaciji službenih jezika Europske unije. Ove godine u natjecanju je sudjelovala 751 srednja škola i više od 3700 učenika, a među je bilo i jedanaest škola iz Hrvatske. Zanimljivo je da se, osim u Hrvatskoj, s hrvatskog ili na hrvatski prevodilo još i u Austriji, Njemačkoj, Irskoj, Sloveniji, Bugarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Natjecanje, kojemu je cilj popularizirati strane jezike i prevođenje među mladima, završilo je točno u podne, nakon čega su učenički prijevodi poslani u Glavnu upravu za pismeno prevođenje u Bruxellesu i Luxembourgu, gdje će ih pregledati i ocijeniti prevoditelji Europske komisije. Pobjednici za svaku zemlju bit će proglašeni početkom veljače, a u travnju će otputovati na svečanu dodjelu nagrada u Bruxelles. Pogledajte što o svom doživljaju natjecanja kažu dosadašnji hrvatski pobjednici Ivana, Luka i Katarina. Dodatne informacije o „Juvenes Translatoresu“ dostupne su na službenim web-stranicama natjecanja i na web-stranici Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoja vijesti o tijeku natjecanja te fotografije i videozapisi objavljivat će se tijekom dana na Facebooku i Twitteru (#translatores).

Objavljeno u Vijesti

 

Kao što je najavio u govoru o stanju u Uniji 2016., predsjednik Jean-Claude Juncker poslao je danas predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Schulzu dopis u kojem od Parlamenta traži stajalište o dvama važnim pitanjima – prijedlogu ažuriranja Okvirnog sporazuma iz 2010. o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije te prijedlogu postroživanja Kodeksa ponašanja povjerenika. Predsjednik Juncker izjavio je: Želio bih da se u budućnosti, kao što je to uobičajeno u svim državama članicama, članovima Komisije omogući da se kandidiraju na europskim izborima bez obveze odstupanja s dužnosti, što je trenutačno propisano Okvirnim sporazumom. Izbori za Europski parlament jesu i trebali bi biti nužno očitovanje demokracije, a to vrijedi i za Komisiju. Istodobno, u svjetlu nedavnih iskustava s članovima prethodne Komisije, smatram da bi trebalo postrožiti naš Kodeks ponašanja kako bi se postavio najviši mogući etički standard za moguće slučajeve sukoba interesa. Kao što je najavio u govoru o stanju u Uniji, predsjednik Juncker predlaže ukidanje pravila navedenog u Okvirnom sporazumu kojim se povjerenicima nalaže da odstupe s dužnosti ako se žele natjecati na izborima za Europski parlament te uvođenje odgovarajućih zaštitnih mjera kako bi se spriječilo da se osoblje ili resursi Komisije upotrebljavaju u svrhu kampanje. Kada je riječ o Kodeksu ponašanja povjerenika, predsjednik Juncker predlaže da se razdoblje mirovanja tijekom kojeg bivši povjerenici moraju Komisiju obavijestiti o svojoj namjeri o zaposlenju nakon napuštanja dužnosti produlji s trenutnih 18 mjeseci na dvije godine za članove Komisije te na tri godine za predsjednika Komisije. Objavljeno je i priopćenje za medije. 

Komisija objavila rezultate poziva na dostavu očitovanja o financijskim uslugama EU-a

Poziv na dostavu očitovanja javno je savjetovanje kojim se razmatra kumulativan učinak novih pravila u financijskom sektoru uvedenih nakon krize. Na poziv su pristigle stotine odgovora dionika, što potvrđuje da opći okvir dobro funkcionira i da se njime podupiru financijska stabilnost, veća transparentnost te zaštita ulagača i potrošača. Rezultati poziva na dostavu očitovanja pridonijet će razvoju tog okvira radi poticanja rasta i boljeg funkcioniranja zakonodavstva. Povratne su informacije bile temelj za potporu ključnim reformama za poboljšanje pristupa MSP-ova financiranju i investicijskim projektima. Kao odgovor na financijsku krizu EU je u potpunosti reorganizirao svoja pravila u području financijskih usluga te je od 2009. doneseno 40 zakonodavnih akata. Tim su reformama stabilizirana tržišta, omogućena je bolja kapitalizacija banaka, vraćeno je povjerenje, a financijski je sustav u EU-u postao jači i otporniji. Današnja Komunikacija popraćena je i zasebnim izvješćem o Uredbi o infrastrukturi europskog tržišta(EMIR) u kojem se razmatra kako poboljšati pravila o OTC izvedenicama, središnjim drugim ugovornim stranama i trgovinskom repozitoriju. Dodatne informacije dostupne su ovdje. 

Europljani žive dulje, ali dodatne godine života ne znače i zdravu starost

Prema danas objavljenom zajedničkom izvješću Europske komisije i OECD-a o zdravlju u Europi, „Health at a Glance: Europe 2016”, očekivani životni vijek u većini država EU-a prelazi 80 godina. Međutim, takav rekordno visok očekivani životni vijek ne znači uvijek i zdrave godine života. Oko 50 milijuna stanovnika EU-a boluje od kroničnih bolesti od kojih svake godine umre više od pola milijuna radno sposobnih osoba, što gospodarstva EU-a godišnje stoji oko 115 milijardi eura. Objavljeni su priopćenje za medijegovor povjerenika Andriukaitisa, cijelo izvješće, sažeci, videozapis i informativni članci. 

Bankarska reforma u EU-u: Snažne banke poduprijet će rast i ponovno uspostaviti povjerenje

Komisija predstavlja sveobuhvatan paket reformi za daljnje povećanje otpornosti banaka u EU-u.

Taj se prijedlog temelji na postojećim bankarskim propisima u EU-u te se njime nastoji dopuniti regulatorni program za razdoblje nakon krize tako što će osigurati da se regulatornim okvirom rješavaju preostali problemi u pogledu financijske sigurnosti te da se istovremeno osigura da banke i dalje mogu podupirati realno gospodarstvo. Banke imaju središnju ulogu u financiranju gospodarstva te promicanju rasta i otvaranja novih radnih mjesta. One su ključan izvor financiranja za kućanstva i poduzeća. Nakon financijske krize EU je provodio ambicioznu reformu financijskog regulatornog sustava kako bi ponovno uspostavio financijsku stabilnost i povjerenje na tržištu. Cilj je današnjeg prijedloga da se taj program reforme dovrši provedbom preostalih elemenata nužnih za daljnje jačanje sposobnosti banaka da podnesu moguće šokove. Prijedlozima se i po potrebi detaljnije uređuju određeni aspekti novog regulatornog okvira kako bi bio povoljniji za rast i proporcionalniji složenosti, veličini i poslovnom profilu banaka. Uključuje i mjere kojima će se poduprijeti MSP-ovi i ulaganja u infrastrukturu. Potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: „Europi je potreban snažan i raznolik bankarski sektor za financiranje gospodarstva. Zajmovi banaka potrebni su poduzećima kako bi mogla ulagati, ostati konkurentna i prodavati na većim tržištima, a kućanstvima kako bi mogla planirati unaprijed. Danas smo iznijeli nove prijedloge za smanjenje rizika koji se temelje na dogovorenim globalnim standardima, a istovremeno uzimaju u obzir posebnosti europskog bankarskog sektora.” Danas predložene mjere dio su i trenutačnih nastojanja Komisije da smanji rizik u bankarskom sektoru, kako je navedeno u Komunikaciji „Ususret dovršetku bankarske unije” (studeni 2015.). U skladu su i sa zaključcima Vijeća ECOFIN-a iz lipnja, na kojemu je Komisija bila pozvana da najkasnije do kraja 2016. iznese relevantne prijedloge.

Prijedlozima se mijenjaju sljedeći zakonodavni akti: Uredba o kapitalnim zahtjevima (CRR) iDirektiva o kapitalnim zahtjevima (CRD), koje su donesene 2013. i kojima se utvrđuju bonitetni zahtjevi za kreditne institucije (tj. banke) i investicijska poduzeća te pravila o upravljanju i nadzoru te Direktiva o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) i Uredba o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (SRMR), koje su donesene 2014. i u kojima se utvrđuju pravila o oporavku i sanaciji propadajućih institucija te o uspostavljanju jedinstvenog sanacijskog mehanizma.Današnjim se mjerama međunarodne norme ugrađuju u pravo EU-a i istovremeno se u obzir uzimaju europske posebnosti i izbjegava se nepotreban utjecaj na financiranje realnog gospodarstva. Uzimaju se u obzir i rezultati Poziva na dostavu očitovanja. Prijedlozi obuhvaćaju sljedeće ključne elemente:

1. Mjere za povećanje otpornosti institucija u EU-u i jačanje financijske stabilnosti.

U prijedloge su uključeni preostali elementi regulatornog okvira koji je nedavno prihvaćen u Bazelskom odboru za nadzor banaka (BCBS) i Odboru za financijsku stabilnost (FSB).Obuhvaćaju:

  • ·kapitalne zahtjeve usmjerenije na moguće rizike, posebice u području tržišnog rizika, kreditnog rizika druge ugovorne strane te izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama (CCP-ovima),
  • ·provedbu metodologija kojima se točnije mogu odraziti stvarni rizici kojima su banke izložene,
  • ·
  • ·
  • ·zahtjev prema kojem globalne sistemski važne institucije (G-SII) moraju zadržati minimalne razine kapitala i druge instrumente za podnošenje gubitaka. Taj zahtjev, poznat kao „ukupna sposobnost pokrivanja gubitaka” – TLAC, ugradit će se u postojeći sustav MREL (minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze), koji je primjenjiv na sve banke, te će poboljšati sposobnost EU-a da sanira propadajuće G-SII-e uz istovremenu zaštitu financijske stabilnosti i svođenje rizika za porezne obveznike na najmanju moguću mjeru. Predlaže se usklađeno nacionalno rangiranje nesolventnosti za neosigurane dužničke instrumente kako bi se bankama olakšalo izdavanje takvih dužničkih instrumenata za pokrivanje gubitaka.

2. Mjere za poboljšanje sposobnosti banaka za davanje zajmova radi potpore gospodarstvu EU-a

Posebice se predlažu posebne mjere za:

  • ·poboljšanje sposobnosti banaka za davanje zajmova malim i srednjim poduzećima te za financiranje infrastrukturnih projekata,
  • ·za jednostavne, male banke smanjenje administrativnog opterećenja povezanog s određenim pravilima u području primanja (posebice onima u pogledu odgode plaćanja i primanja primjenom instrumenata kao što su dionice) koja se za te banke čine neproporcionalnima,
  • ·povećanje proporcionalnosti pravila iz CRD-a/CRR-a i smanjenje opterećenja koje stvaraju manjim i jednostavnijim institucijama kad se čini da neki od trenutačnih zahtjeva u pogledu objavljivanja i izvješćivanja te knjige trgovanja nisu opravdani prema načelima stabilnog i sigurnog poslovanja. Poziv na dostavu očitovanja i analiza koju je provela Komisija pokazali su da se postojeći okvir može primijeniti na proporcionalniji način uzimajući u obzir njihovu posebnu situaciju.

3. Mjere za daljnje olakšavanje uloge banaka u postizanju dubljih i likvidnijih tržišta kapitala u EU-u kako bi se poduprlo stvaranje Unije tržišta kapitala

Predviđene su posebne prilagodbe predloženim mjerama kako bi se:

  • ·izbjegli neproporcionalni kapitalni zahtjevi za pozicije u knjizi trgovanja, uključujući one povezane s aktivnostima održavanja tržišta,
  • ·smanjili troškovi izdavanja/zadržavanja određenih instrumenata (pokrivenih obveznica, visoko kvalitetnih sekuritizacijskih instrumenata, državnih dužničkih instrumenata, izvedenih instrumenata za zaštitu od rizika),
  • ·izbjegla eventualna destimulacija tih institucija koje djeluju kao posrednici za klijente u odnosu na transakcije koje odobre CCP-ovi.

Ti će se zakonodavni prijedlozi sada podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću na savjetovanje i donošenje.U svojoj Komunikaciji od 24. studenoga 2015.[1] Europska komisija obvezala se iznijeti zakonodavne prijedloge na temelju međunarodnih sporazuma kako bi se riješile utvrđene slabe točke u postojećem bonitetnom okviru. Posebna je obveza bila dio paketa mjera za smanjenje rizika namijenjenog postizanju daljnjeg napretka u dovršetku bankarske unije.

Objavljeno u Vijesti

Krajem prošlog tjedna održan je godišnji sastanku predstavnika Informacijskih centara Europe Direct (EDIC) i drugih EU mreža u Hrvatskoj u Poreču u organizaciji Predstavništva Europske komisije u RH.

Godišnji sastanak započeo je pozdravnom riječju voditelja Predstavništva EK-a u Hrvatskoj, Branka Baričevića. Slijedila prezentacija Plana ulaganja za Europu savjetnice za gospodarska pitanja i europski semestar Predstavništva EK-a u Hrvatskoj, Manice Hauptman.

Potom je predstavljen primjer dobre prakse slovenskog EDIC-a iz Novog Mesta, na teme izbjeglištva („Izbjeglice – razbijanje mitova“). U raspravi ibjegličkoj krizi uključili su se i predstavnici EDIC-a iz Hrvatske, posebice oni koji organizirali slične aktivnosti uz temu EU odgovora na izbjegličke krizu u svojim sredinama (EDIC Slavonski Brod, EDIC Vinkovci i EDIC Karlovac koja su povezana“. Predstavnik talijanskog EDIC-a je predstavio izvrsnu suradnju s regionalnim medijima u popularizaciji EU tema. Nakon brojnih prezentacija predstavnici EDIC-a te ostali sudionici imali prilike razmijeniti iskustva i ideje vezane za svakodnevno poslovanje.

Drugog dana sastanka održana je komunikacijsko-stručna radionica, prezentacije predstavnika EURES-a, službe "Vaša Europa-Savjeti" iz Hrvatske i Slovenije te bilateralni sastanci i neformalni razgovori predstavnika EDIC-a s djelatnicima Predstavništva Europske komisije.

 Krajem prošlog tjedna održan je godišnji sastanku predstavnika Informacijskih centara Europe Direct (EDIC) i drugih EU mreža u Hrvatskoj u Poreču u organizaciji Predstavništva Europske komisije u RH.

Godišnji sastanak započeo je pozdravnom riječju voditelja Predstavništva EK-a u Hrvatskoj, Branka Baričevića. Slijedila prezentacija Plana ulaganja za Europu savjetnice za gospodarska pitanja i europski semestar Predstavništva EK-a u Hrvatskoj, Manice Hauptman.

Potom je predstavljen primjer dobre prakse slovenskog EDIC-a iz Novog Mesta, na teme izbjeglištva („Izbjeglice – razbijanje mitova“). U raspravu o izbjegličkoj krizi uključili su se i predstavnici EDIC-a iz Hrvatske, posebice oni koji su organizirali slične aktivnosti na temu EU odgovora na izbjegličku krizu u svojim sredinama (EDIC Slavonski Brod, EDIC Vinkovci i EDIC Karlovac koja su povezana“. Predstavnik talijanskog EDIC-a je predstavio izvrsnu suradnju s regionalnim medijima u popularizaciji EU tema. Nakon brojnih prezentacija predstavnici EDIC-a te ostali sudionici imali prilike razmijeniti iskustva i ideje vezane za svakodnevno poslovanje.

Drugog dana sastanka održana je komunikacijsko-stručna radionica, prezentacije predstavnika EURES-a, službe "Vaša Europa-Savjeti" iz Hrvatske i Slovenije te bilateralni sastanci i neformalni razgovori predstavnika EDIC-a s djelatnicima Predstavništva Europske komisije.

Objavljeno u Vijesti

 

Europska investicijska banka (EIB) potpisala je sporazum o podršci Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) u obliku jamstva u vrijednosti od 50 milijuna eura. Sporazumom se želi olakšati financiranje srednje velikih poduzeća u Hrvatskoj. EIB je odlučio i dati kredit u iznosu od 75 milijuna eura španjolskoj grupaciji Dominion kao podršku njezinim inovacijskim projektima, konkretno digitalizaciji proizvodnih procesa. Transakcije imaju potporu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), središnjeg elementa Plana ulaganja za Europu. Potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen, zadužen za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, komentirao je sporazum s HBOR-om: Današnjim potpisivanjem sporazuma o EIB-ovu jamstvu u Hrvatskoj poboljšavamo zemljopisnu pokrivenost projektima iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU). Povećanje zemljopisnog dometa EFSU-a ključan je element našeg prijedloga za njegovo produljenje. Prešli smo polovicu puta do cilja – mobiliziranja dodatnih 315 milijardi eura ulaganja u Europi – što znači da smo čvrsto na pravom putu.

 

Objavljeno u Vijesti

 

Nakon jučerašnjeg uspješnog lansiranja četiriju satelita, konstelacija Galileo sada u orbiti ima 18 satelita (za globalnu pokrivenost potrebno ih je najmanje 24). Za lansiranje satelita Galileo prvi je put upotrijebljen europski lansirni sustav Ariane-5. Novim satelitima ubrzat će se implementacija europskog sustava za globalnu satelitsku navigaciju Galileo. Maroš Šefčovič, potpredsjednik zadužen za energetsku uniju, izjavio je: Najnovije lansiranje satelita Galileo pokazuje da je Europa predvodnik u razvoju svemirskih tehnologija te da sada ima i samostalni pristup svemiru. Galileo će donijeti konkretne koristi građanima, poduzećima i tijelima javne vlasti. Zahvaljujući svojim uslugama precizne navigacije postat će temelj brojnih usluga, od prometa, poljoprivrede, zdravstvenih usluga, mreža za opskrbu električnom energijom, financijskih transakcija, operacija spašavanja i mnogih drugih.“ Kao važan dio Komisijine svemirske strategije, Galileo će, kada postane operativan, znatno pridonijeti točnosti usluga globalnog pozicioniranja i informacija o vremenu. U okviru početnih usluga, koje će postati dostupne uskoro, Galileo će olakšavati rad službi za traganje i spašavanje, hitnih službi i policijskih snaga te nuditi slobodno dostupne satelitske podatke o pozicioniranju, brzini i vremenu. Galileo bi trebao biti potpuno operativan od 2020. godine nadalje. Do tada bi trebao poboljšati signale za automobilsku navigaciju i mobilne telefone, pridonijeti sigurnosti cestovnog i željezničkog prometa te potaknuti istraživanja i razvoj i otvaranje visokotehnoloških radnih mjesta diljem Europe.

Objavljeno u Vijesti

 

Nakon jučerašnjeg uspješnog lansiranja četiriju satelita, konstelacija Galileo sada u orbiti ima 18 satelita (za globalnu pokrivenost potrebno ih je najmanje 24). Za lansiranje satelita Galileo prvi je put upotrijebljen europski lansirni sustav Ariane-5. Novim satelitima ubrzat će se implementacija europskog sustava za globalnu satelitsku navigaciju Galileo. Maroš Šefčovič, potpredsjednik zadužen za energetsku uniju, izjavio je: Najnovije lansiranje satelita Galileo pokazuje da je Europa predvodnik u razvoju svemirskih tehnologija te da sada ima i samostalni pristup svemiru. Galileo će donijeti konkretne koristi građanima, poduzećima i tijelima javne vlasti. Zahvaljujući svojim uslugama precizne navigacije postat će temelj brojnih usluga, od prometa, poljoprivrede, zdravstvenih usluga, mreža za opskrbu električnom energijom, financijskih transakcija, operacija spašavanja i mnogih drugih.“ Kao važan dio Komisijine svemirske strategije, Galileo će, kada postane operativan, znatno pridonijeti točnosti usluga globalnog pozicioniranja i informacija o vremenu. U okviru početnih usluga, koje će postati dostupne uskoro, Galileo će olakšavati rad službi za traganje i spašavanje, hitnih službi i policijskih snaga te nuditi slobodno dostupne satelitske podatke o pozicioniranju, brzini i vremenu. Galileo bi trebao biti potpuno operativan od 2020. godine nadalje. Do tada bi trebao poboljšati signale za automobilsku navigaciju i mobilne telefone, pridonijeti sigurnosti cestovnog i željezničkog prometa te potaknuti istraživanja i razvoj i otvaranje visokotehnoloških radnih mjesta diljem Europe.

Objavljeno u Vijesti

 

Europska investicijska banka (EIB) dogovorila je s poduzećem Stadtwerke Kiel AG kredit od 105 milijuna eura za financiranje termoelektrane u njemačkom gradu Kielu. Transakcija ima potporu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), središnjeg elementa Plana ulaganja za Europu. Tim se projektom, prvim te vrste u Europi, postavljaju novi standardi ekološke održivosti i daje važan doprinos energetskoj tranziciji Njemačke. Dodatne informacije dostupne su ovdje.

Objavljeno u Vijesti
Stranica 52 od 111

Kalendar događanja

« Veljača 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28      

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas