Povodom obilježavanja EU tjedna EDIC, u suradnji s Europskim domom Slavonski Brod i Fakultetom za odgojen i obrazovne znanosti iz Osijeka, organizirao je današnji okrugli stol posvećen imigracijskim izazovima i odgovorima koje na njih daje/ili bi trebala davati – više ili manje uspješno - svaka europska država, pa tako i Hrvatska.

Migracije su svakodnevna pojava, ali u današnje vrijeme sve aktualnija, s obzirom na povećanje broja ljudi koji su iz raznih razloga svoju domovinu zamijenili nekom drugom zemljom. Prema izvješću UN iz siječnja 2016. u 2015. je godini taj broj dosegnuo ukupno 244 milijuna, što je 41 posto više u usporedbi s 2000.

Najnovija revizija svjetskih migracijskih trendova, koju UN objavljuje svake dvije godine, pokazala je da je broj iseljenih ljudi u svijetu – bilo dragovoljno iz ekonomskih razloga, ili uslijed ekoloških katastrofa, ili  - najčešće zbog oružanih sukoba – od 2000. porastao za 71 milijun.

Uzimajući u obzir današnji europski kontekst, činjenica je da će migracije  "na  dulje vrijeme obilježiti međunarodni krajobraz".

Stoga svako društvo, odnosno država koja odgovorno i planski pristupa vlastitom razvoju i zaštiti ljudskih prava, a pri tome je suočena s manje ili više intenzivnim dolaskom imigranata, treba na zadovoljavajući način osmisliti vlastitu integracijsku politiku, u smislu omogućavanja sigurnijih i urednijih prekogranična kretanja, u smislu senzibiliziranja useljeničkih i lokalnih zajednica na "međusobno poštivanje", te u komunikaciji s javnošću - stavljanjem naglaska na pozitivan doprinos imigranata diversifikaciji društva.

Sudionici okruglog stola su bili  Drago Župarića, iz Instituta za migracije i narodnosti,  Emina Berbić-Kolar, prodekanica za razvojno-stručni rad Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti iz Osijeka, Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije, Mario Diklić iz Hrvatskog Crvenog Križa, Tvrtko Barun, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice te Nenad Šimunović iz Volonterskog centra Slavonski Brod.

Božica Sedlić, predsjednica Europskog doma, moderirala je okrugli stol.

Ovo su samo neka od pitanja na koja su sudionici okruglog stala pokušali dati odgovore:

Može li (i)migracijska politika RH osigurati da imigracijska kretanja u Republici Hrvatskoj budu u korist gospodarskog i socijalnog razvitka.

Naravno da migracije nose i negativne učinke, ali na koji način imigracije jesu faktor inovacija i razvoja, gospodarskog rasta i konkurentnosti?

Jesu li EU imigracijske politike usmjerene na korištenje prednosti, kvalitetnije integracije i poboljšanje javne percepcije imigranata?

Jesu li ministarstava zadužena za donošenje i provedbu zakonskih normi u sustavu azila Republike Hrvatske, osigurala uvjete za očekivane azilante/kinje u bližoj budućnosti te kako će se nositi s brojnim izazovima koje će svaki pojedinac, a potom i šira zajednica azilanata/tkinja, donijeti sa sobom?

Manjinska politika je legitimna i potrebna hrvatskom društvu. Bi li hrvatsko iskustvo etabliranja manjinske politike moglo biti model na kojem bi mogla (i morala) počivati integracijska politika azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom? 

Mogu li upravo postojeći manjinski model i prakse njegove primjene  omogućiti i učinkovito ostvarenje propisanih prava azilanata/azilantkinja, ali i doprinijeti širenju opsega njihovih trenutnih prava u području obrazovanja – koje je vrlo snažan instrument za proces adaptacije i socijalne integracije?

Postoje li primjeri dobre prakse obrazovanja stranca i izbjeglica? I – što mislite da bi se još moglo unaprijediti, dodati postojećoj praksi u Hrvatskoj?

Jesu li učinci imigracije  „osvježavajući” i „osnažujući” za zajednicu primateljicu – materijalno, kulturološki, intelektualno, gastronomski?

Okrugli stol su popratili županijski i lokalni mediji – SBTV, Posavska Hrvatska, neprofitni radio 92, Soundset radio Slavonski Brod, Radio Slavonija.