Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: prosinca 2015

Komisija predlaže da se u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. sto milijardi eura odvoji za istraživanje i inovacije. Novim programom – Obzor Europa – nastavit će se postignuća i uspjeh prethodnog programa za istraživanje i inovacije (Obzor 2020.), a EU će zadržati vodeći položaj u istraživanju i inovacijama na globalnoj razini. Potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen, zadužen za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: „Ulaganje u istraživanje i inovacije ulaganje je u budućnost Europe. S programom Obzor Europa cilj nam je graditi na temeljima dosadašnjeg uspjeha te i dalje pozitivno utjecati na živote građana i društvo u cjelini. Carlos Moedas, povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije, izjavio je: „Želimo pojačati financiranje Europskog istraživačkog vijeća kako bismo ojačali globalno predvodništvo EU-a u području znanosti te ponovno privući građane postavljanjem novih, ambicioznih zadataka pred istraživačke projekte u EU-u. Predlažemo i osnivanje novog Europskog vijeća za inovacije u cilju osuvremenjivanja financiranja revolucionarnih inovacija u Europi. U programu Obzor Europa i dalje će se poticati znanstvena izvrsnost putem Europskog istraživačkog vijeća te stipendija i razmjena u okviru programa Marie Skłodowska-Curie, no uvode se i sljedeće glavne novosti: Europsko vijeće za inovacije, novi zadaci vezani uz istraživanje i inovacije na razini EU-a, maksimizacija inovacijskog potencijala u čitavom EU-u, veća otvorenost, nova generacija europskih partnerstava te pojačana suradnja s drugim programima EU-a. Dodatne informacije o prijedlogu te o dosadašnjim uspješnim istraživačkim projektima financiranima sredstvima EU-a dostupne su ovdje i ovdje. Konferencija za medije potpredsjednika Katainena i povjerenika Moedasa može se pogledati ovdje.

Ø  Proračun EU-a: novi program jedinstvenog tržišta za osnaživanje i zaštitu Europljana

Za sljedeći dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Komisija predlaže novi program od 4 milijarde EUR namijenjen osnaživanju i zaštiti potrošača te brojnim malim i srednjim poduzećima u Europi (MSP-ovi) kako bi iskoristila prilike koje pruža funkcionalno jedinstveno tržište. Novim programom ojačat će se upravljanje unutarnjim tržištem EU-a. Podržat će se konkurentnost poduzeća, osobito malih i srednjih, te promicati zdravlje ljudi, životinja, biljaka i dobrobit životinja te uspostaviti okvir za financiranje europske statistike.

Elżbieta Bieńkowska, povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove, izjavila je: Jedinstveno tržište je žila kucavica EU-a. U svojih 25 godina postojanja donijelo je građanima i poduzećima EU-a ogromnu korist. Kako bi jedinstveno tržište i dalje služilo svrsi, moramo ga čuvati. Danas predlažemo novi program za daljnje povećanje pozitivnih učinaka na Europljane.

Věra Jourová, povjerenica EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, dodala je: Potrošačima trebamo osigurati mogućnost ostvarivanja njihovih prava. To znači da im moramo dati praktične savjete o potrošačkim pitanjima i ukloniti opasne proizvode s tržišta. Upravo to će se postići novim programom jedinstvenog tržišta. Prvi put ćemo financirati postupke kolektivne pravne zaštite kao što smo najavili u Novim pogodnostima za potrošače.

Povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis dodao je: Drago mi je da je stup sigurnosti hrane jedan od glavnih korisnika novog programa jedinstvenog tržišta. Time se priznaje koliko je važno osigurati nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta prehrambenih proizvoda tako da sprječavamo i, ako je potrebno, suzbijamo bolesti životinja i biljaka koje mogu imati velike posljedice na javno zdravlje i gospodarstvo EU-a. Omogućuje nam da još više pojačamo napore koje ulažemo u području dobrobiti životinja, sprječavanja rasipanja hrane i borbe protiv prijevara. Cijelo priopćenje za medije dostupno je: ovdje

Ø  Lipanjski paket o povredama: ključne odluke

U mjesečnom paketu odluka o povredama Europska komisija (Komisija) pokreće sudske postupke protiv država članica koje se ne pridržavaju obveza u skladu s pravom EU-a. Tim se odlukama, kojima su obuhvaćeni različiti sektori te područja politika EU-a, nastoji osigurati pravilna primjena prava EU-a u korist građana i poslovnih subjekata. Ključne odluke koje je donijela Komisija navedene su u nastavku i razvrstane prema području politike. Komisija je usto zaključila 104 predmeta u kojima su problemi s državama članicama riješeni bez potrebe za njezinim dodatnim postupanjem. Dodatne informacije o postupku zbog povrede prava EU-a: MEMO/12/12. Dodatne informacije o donesenim odlukama dostupne su u registru odluka o povredama. Cijeli informativni pregled dostupan je: ovdje

Ø  Proračun EU-a: program InvestEU za podupiranje zapošljavanja, rasta i inovacija u Europi

Za sljedeći dugoročni proračun Unije (2021. – 2027.) Komisija predlaže uspostavu programa EUInvest, čime se financiranje iz proračuna Unije u obliku kredita i jamstava objedinjuje. U okviru programa InvestEU povezat će se velik broj trenutačno dostupnih financijskih programa i proširiti primjena uspješnog modela Plana ulaganja za Europu, poznatog kao Junckerov plan. Programom InvestEU Komisija će dodatno potaknuti otvaranje radnih mjesta, ulaganje i inovacije.

Predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: Plan ulaganja za Europu pokazao se uspješnim u mobiliziranju privatnih ulaganja i otvaranju radnih mjesta u Europi. Već je potaknuo ulaganja u vrijednosti od gotovo 290 milijardi EUR koja bez njega ne bi bila moguća te je osigurao financiranje za 635 000 malih poduzeća. S programom InvestEU taj se uspješan model proširuje na mnoge programe financiranja Unije koji su dostupni. Pojednostavnjujemo, ostvarujemo bolje rezultate s manje sredstava i stavljamo veći naglasak na socijalna ulaganja.

Potpredsjednik Jyrki Katainen, nadležan za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: Program InvestEU predstavlja strukturnu reformu u proračunu Unije. Objedinjuje velik broj programa financiranja Unije u okviru jedinstvene strukture pod jednim imenom: InvestEU. Nastavljajući se na uspjeh Europskog fonda za strateška ulaganja, možemo nastaviti poticati zapošljavanje, inovacije i vještine u Europi, pri čemu su veća jednostavnost i transparentnost za korisnike dodatna prednost. InvestEU pomoći će nam da ostvarimo svoje ciljeve politika, kao što su održivost, znanstvena izvrsnost i socijalna uključenost, dok će malim poduzećima pomoći da prošire svoje poslovanje, a sve u cilju mobiliziranja ulaganja u vrijednosti većoj od 650 milijardi EUR, uglavnom iz privatnog sektora. Istodobno državama članicama omogućujemo da još više povećaju učinak sredstava EU-a u okviru jamstvenog fonda. Svi su na dobitku.

Novi program sastojat će se od fonda InvestEU, savjetodavnog centra InvestEU i portala InvestEU. Cijelo priopćenje za medije dostupno je: ovdje

Ø  EU osigurao 1,5 milijuna eura u humanitarnoj pomoći za izbjeglice i migrante u Bosni i Hercegovini

Europska komisija danas je objavila da će osigurati 1,5 milijuna eura u humanitarnoj pomoći za rješavanje sve većih potreba izbjeglica, tražitelja azila i migranata koji se nalaze u Bosni i Hercegovini. Time je vrijednost humanitarne pomoći koju je Komisija osigurala za potrebe na zapadnom Balkanu od početka izbjegličke krize dosegnula 30,5 milijuna eura. Povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianidesizjavio je: „Broj izbjeglica i migranata koji pristižu u Bosnu i Hercegovinu povećao se te moramo brzo djelovati. Odlučni smo pomoći Bosni i Hercegovini u rješavanju te situacije te ponuditi pomoć najugroženijim izbjeglicama i migrantima. Našim sredstvima olakšat će se ispunjavanje njihovih potreba te osiguravanje hitnog smještaja, hrane, liječničke pomoći i zaštite. Cijelo priopćenje za medije dostupno je ovdje.

Daily News  07 / 06 / 2018

Objavljeno u Vijesti

 

U okviru odgovora EU-a na američke carinske pristojbe na proizvode od čelika i aluminija, Kolegij povjerenika jučer je podržao odluku o uvođenju dodatnih carina na sve američke proizvode na popisu dostavljenom Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Komisija planira u suradnji s državama članicama dovršiti potreban postupak do kraja lipnja kako bi se nove carine počele primjenjivati u srpnju. Primjena carinskih pristojbi radi uspostave ravnoteže u potpunosti je u skladu s pravilima WTO-a te s popisom proizvoda unaprijed dostavljenom WTO-u. Sporazumom WTO-a o zaštitnim mjerama predviđena je ponovna uspostava ravnoteže koja odgovara šteti prouzročenoj mjerama SAD-a. Mjere utječu na izvoz EU-a u vrijednosti od 6,4 milijarde eura (2017.). Zbog toga će EU odmah iskoristiti svoje pravo na ponovnu uspostavu ravnoteže, i to na američke proizvode trgovinske vrijednosti do 2,8 milijardi eura. Za preostalih 3,6 milijardi eura ponovna uspostava ravnoteže provest će se poslije – za tri godine ili nakon pozitivne odluke u WTO-ovu postupku rješavanja sporova ako bude donesena za manje od tri godine. Povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström izjavila je: Riječ je o odmjerenom i razmjernom odgovoru na jednostranu i nezakonitu odluku SAD-a o uvođenju carinskih pristojbi na čelik i aluminij koji se izvozi iz Europe. Osim toga, reakcija EU-a u potpunosti je u skladu s međunarodnim trgovinskim pravom. Žao nam je što nam SAD nije ostavio drugog izbora nego na ovakav način zaštititi interese EU-a. Uvođenje carinskih pristojbi na određene američke proizvode radi ponovne uspostave ravnoteže dio je trostranog odgovora koji je predstavila Europska komisija, a koji obuhvaća pokretanje sudskog postupka protiv SAD-a pred WTO-om (1. lipnja) i moguću aktivaciju zaštitnih mjera. Priopćenje za medije i popis proizvoda kojima će se uspostaviti ravnoteža dostupni su na internetu.

Objavljeno u Vijesti

i

Za sljedeći dugoročni proračun Unije (2021. – 2027.) Komisija predlaže uspostavu programa EUInvest, čime se financiranje iz proračuna Unije u obliku kredita i jamstava objedinjuje. U okviru programa InvestEU povezat će se velik broj trenutačno dostupnih financijskih programa i proširiti primjena uspješnog modela Plana ulaganja za Europu, poznatog kao Junckerov plan. Programom InvestEU Komisija će dodatno potaknuti otvaranje radnih mjesta, ulaganje i inovacije.

Predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: Plan ulaganja za Europu pokazao se uspješnim u mobiliziranju privatnih ulaganja i otvaranju radnih mjesta u Europi. Već je potaknuo ulaganja u vrijednosti od gotovo 290 milijardi EUR koja bez njega ne bi bila moguća te je osigurao financiranje za 635 000 malih poduzeća. S programom InvestEU taj se uspješan model proširuje na mnoge programe financiranja Unije koji su dostupni. Pojednostavnjujemo, ostvarujemo bolje rezultate s manje sredstava i stavljamo veći naglasak na socijalna ulaganja.

Potpredsjednik Jyrki Katainen, nadležan za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: Program InvestEU predstavlja strukturnu reformu u proračunu Unije. Objedinjuje velik broj programa financiranja Unije u okviru jedinstvene strukture pod jednim imenom: InvestEU. Nastavljajući se na uspjeh Europskog fonda za strateška ulaganja, možemo nastaviti poticati zapošljavanje, inovacije i vještine u Europi, pri čemu su veća jednostavnost i transparentnost za korisnike dodatna prednost. InvestEU pomoći će nam da ostvarimo svoje ciljeve politika, kao što su održivost, znanstvena izvrsnost i socijalna uključenost, dok će malim poduzećima pomoći da prošire svoje poslovanje, a sve u cilju mobiliziranja ulaganja u vrijednosti većoj od 650 milijardi EUR, uglavnom iz privatnog sektora. Istodobno državama članicama omogućujemo da još više povećaju učinak sredstava EU-a u okviru jamstvenog fonda. Svi su na dobitku.

Novi program sastojat će se od fonda InvestEU, savjetodavnog centra InvestEU i portala InvestEU.

1. Fond InvestEU - Nadovezujući se na uspješan Junckerov plan, fond InvestEU nastavit će mobilizirati javna i privatna ulaganja u Uniji kako bi se riješio problem i dalje znatnog nedostatka ulaganja u Europi. Novim fondom će se posebice:

  • omogućiti ostvarivanje boljih rezultata s manje sredstava: Komisija predlaže da se za fond InvestEU izdvoji 15,2 milijarde EUR, čime će se omogućiti da se iz proračuna Unije osigura jamstvo u iznosu od 38 milijardi EUR, kojim će se pružiti potpora strateški važnim projektima u cijeloj Uniji. Komisija očekuje da će InvestEU potaknuti dodatna ulaganja u vrijednosti većoj od 650 milijardi EUR u cijeloj Uniji u sedmogodišnjem razdoblju tako što će privući privatna i javna ulaganja.
  • stvoriti raznovrstan i fleksibilan portfelj: Fond InvestEU podupire četiri područja politika, a to su održiva infrastruktura, istraživanje, inovacije i digitalizacija, mala i srednja poduzeća te socijalna ulaganja i vještine. Program InvestEU bit će istodobno i fleksibilan jer će moći reagirati na tržišne promjene i prioritete politika koji se s vremenom mijenjaju.
  • racionalizacija i pojednostavnjenje: Program InvestEU imat će jedinstvenu, dosljednu upravljačku strukturu i zahtjeve za izvješćivanje, čime će se izbjeći preklapanja. Jedinstvenim će se fondom objediniti brojni financijski instrumenti na razini Unije i pripadajuća primjenjiva pravila, što znači da će se staviti snažniji naglasak na područja i ciljeve politika. InvestEU bit će snažno povezan s prioritetima politika EU-a, bilo da je riječ o pomoći u ostvarivanju klimatskih ciljeva iz Pariškog sporazuma ili o poštovanju obveza iz Europskog stupa socijalnih prava.
  • iskoristiti stručno znanje partnera u financiranju na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije: S obzirom na svoju ulogu javne banke Unije, sposobnost djelovanja u svim državama članicama i iskustvo u upravljanju EFSU-om, Grupa Europske investicijske banke (EIB) i dalje će biti Komisijin glavni financijski partner u provedbi programa InvestEU. Osim toga, nacionalne i regionalne razvojne banke i druge institucije u državama članicama koje mogu ponuditi određeno stručno znanje i iskustvo mogu postati financijski partneri uz određene uvjete.
  • pomoći državama članicama u djelotvornijem korištenju sredstava Unije: Države članice moći će dio dodijeljenih sredstava iz fondova kohezijske politike prenijeti u proračunsko jamstvo za InvestEU. Na sredstva prenesena u fond primjenjivat će se jamstvo Unije i prednosti njegova visokog kreditnog rejtinga, čime će se dodatno potaknuti nacionalna i regionalna ulaganja. Ako države članice tako odluče, sredstva će biti namijenjena za pojedine države članice. Kako bi se olakšala nesmetana provedba fonda InvestEU, Komisija radi i na dodatnoj racionalizaciji nadzora državnih potpora u pogledu sredstava država članica prenesenih u InvestEU.

2. Savjetodavni centar InvestEU - Na temelju modela Europskog savjetodavnog centra za ulaganja iz Plana ulaganja, savjetodavni centar InvestEU bit će jedinstvena kontaktna točka za pomoć u izradi projekata koja će objediniti 13 različitih savjetodavnih službi koje su trenutačno dostupne. Pružat će tehničku potporu i pomoć u pripremi, izradi, strukturiranju i provedbi projekata, uključujući izgradnju kapaciteta.

3. Europski portal projekata ulaganja - Europski portal projekata ulaganja iz Plana ulaganja nastavlja s radom i u okviru programa InvestEU i osigurava vidljivost projekata ulaganja u cijeloj Uniji. Portal povezuje ulagače i promotore projekata putem lako dostupne baze podataka prilagođene korisnicima, što projektima daje veću vidljivost i ulagačima omogućuje da pronađu mogućnosti ulaganja u sektoru ili na lokaciji za koju su zainteresirani.

Strukturne reforme i dalje su ključne: Samim financijskim sredstvima EU-a neće se riješiti problem niskih razina financiranja u Europi. Države članice trebale bi koristiti sve oblike potpore koja im se nudi kako bi uklonile nacionalne prepreke ulaganjima i poboljšale svoje poslovno okruženje, posebice provedbom preporuka po državama članicama u okviru europskog semestra. Dana 31. svibnja Komisija je iznijela prijedlog o uspostaviPrograma potpore reformama kojim će se pružiti potpora za provedbu prioritetnih reformi u svim državama članicama, s ukupnim proračunom od 25 milijardi EUR. Taj novi program sadržava financijsku potporu reformama kao i tehničku potporu i stručno znanje.

Sljedeći koraci: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-4008_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Povjerenica Margrethe Vestager, zadužena za politiku tržišnog natjecanja, i Alejandra Palacios, predsjednica meksičkog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja COFECE, potpisale su jučer u Bruxellesu dogovor o suradnji između dviju institucija. Dogovorom između tijela za zaštitu tržišnog natjecanja EU-a i Meksika daje se okvir za dijalog o pitanjima politike tržišnog natjecanja te razmjenu stajališta i nepovjerljivih informacija o pojedinačnim slučajevima. Dogovorom se konkretno uređuje sljedeće: i) razmjena informacija o zakonima i politikama vezanima uz tržišno natjecanje, o višestranim inicijativama i o aktivizmu, ii) usklađivanje provedbenih djelovanja dvaju tijela prilikom rada na istim ili povezanim pitanjima, iii) mogućnost da jedno od tijela uputi slučaj drugome ako se slučaj odnosi na povredu tržišnog natjecanja na teritoriju drugog tijela, iv) suradnja na tehničkim pitanjima, primjerice osposobljavanjem ili razmjenom službenika. Potpisivanje dogovora o dijalogu o pitanjima politike tržišnog natjecanja odraz je težnji za postizanjem poboljšane suradnje na pitanjima tržišnog natjecanja između EU-a i Meksika na obostranu korist. Povjerenica Vestager, zadužena za politiku tržišnog natjecanja, izjavila je: „Svi možemo profitirati od suradnje s drugim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja na promicanju pravednog tržišnog natjecanja na globalnoj razini. Ovim novim okvirom za dijalog dodatno će se potaknuti naša izvrsna suradnja s meksičkim tijelom za zaštitu tržišnog natjecanja. Sada smo formalizirali temelj te suradnje te smo odlučni ojačati svoje veze na korist potrošača i poduzeća u Meksiku i u EU-u.“ Objavljeno je i priopćenje za medije.

Objavljeno u Vijesti

 

Sutra se otvaraju 12. Europski dani razvoja na kojima se okuplja europska i svjetska zajednica dionika u području razvoja. Ovogodišnja je tema „Žene i djevojčice na čelu održivog razvoja: zaštita, osnaživanje, ulaganje“.

Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, koji će otvoriti Europske dane razvoja, izjavio je: Održivi razvoj nije moguć ako isključuje polovicu svjetskog stanovništva. Potrebno nam je ravnopravno sudjelovanje žena i djevojčica, uz ostalo i u vodećim ulogama, u svim sferama života, kako u Europi tako i u svijetu. Na tome će ove godine biti naglasak na Europskim danima razvoja."

Povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica naglasio je: Na Europskim danima razvoja okupljaju se dionici u području razvoja iz svih kutaka svijeta kako bi učili jedni od drugih i potaknuli stvaranje novih partnerstava. Samo zajedničkim djelovanjem uspjet ćemo iskorijeniti sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama te im omogućiti istinsko preuzimanje vodeće uloge u održivom razvoju.“

Europsku komisiju na događanju će predstavljati predsjednik Jean-Claude Juncker, visoka predstavnica/potpredsjednica Federica Mogherini, prvi potpredsjednik Frans Timmermans, povjerenica Cecilia Malmström, povjerenik Neven Mimica, povjerenik Christos Stylianides, povjerenik Phil Hogan i povjerenica Marija Gabriel. Na Europskim danima razvoja sudjelovat će i brojni drugi izlagači i sudionici na visokoj razini, uključujući belgijsku kraljicu Matildu, španjolsku kraljicu Leticiju, dansku princezu Mary, maltešku predsjednicu Marie-Louise Coleiro Preca, norvešku premijerku Ernu Solberg, predsjednika Europskog parlamenta AntonijaTajanija, ruandskog predsjednika Paula Kagaméa, predsjednika Burkine Faso Rocha Marca Christiana Kaboréa, nigerskog predsjednika Mahamadoua Issoufoua, liberijskog predsjednika Georgea Weaha, zamjenicu glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Aminu J. Mohammed i mnoge druge. U panel-raspravama na visokoj razini sudjelovat će šesnaest mladih lidera iz čitavog svijeta koji će razmjenjivati zamisli i iskustva s tvorcima politika i svjetskim čelnicima. Sudjelovanje i stajališta mladih ove će se godine dodatno naglasiti velikim Forumom za mlade koji bi trebao olakšati sastanke organizacija mladih i aktivista te rasprave o ravnopravnosti spolova i drugim pitanjima vezanima uz razvoj.

Nagrada Lorenzo Natali za područje medija za 2018. dodijelit će se novinarima koji su pokazali izvrsnost u izvješćivanju o pitanjima održivog razvoja, uz poseban naglasak na iskorjenjivanju nasilja nad ženama i djevojčicama.

Na marginama Europskih dana razvoja povjerenik Mimica danas će s predsjednikom Kaboréom potpisati novi program potpore za Burkinu Faso. Dodatne informacije bit će objavljene u 18 sati. U srijedu će povjerenik s predsjednikom Georgeom Weahom potpisati novi paket pomoći za Liberiju. Europski dani razvoja bit će popraćeni cjelovitim kulturnim programom u kojem će sudjelovati međunarodni umjetnici, glazbenici i redatelji, dok će se u Globalnom selu, sajmu sastavljenom od 92 štanda, okupiti međunarodni dionici kako bi predstaviti projekte i izvješća vezana uz glavne teme i rasprave na Europskim danima razvoja.

Objavljeno u Vijesti

 

Komisija predlaže da se u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027. uspostave Program potpore reformama i europska funkcija stabilizacije ulaganja.

Oba prijedloga dio su šireg programa za produbljivanje europske ekonomske i monetarne unije te upotrebu proračuna EU-a za jačanje učinkovitosti i otpornosti naših međusobno ovisnih gospodarstava.

U prijedlozima se kombiniraju ključna načela solidarnosti i odgovornosti na svim razinama i ispunjuju obveze koje je predsjednik Juncker preuzeo u svojem Govoru o stanju Unije 2017. Temelje se na viziji iznesenoj uIzvješću petorice predsjednika iz lipnja 2015., dokumentu za razmatranje iz svibnja 2017. te Komisijinu planu za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije predstavljenom prošlog prosinca, čiju osnovu čine tri načela: jedinstvo, učinkovitost i demokratska odgovornost. Današnjim će se prijedlozima učvrstiti položaj europodručja u dugoročnom proračunu Unije.

Programom potpore reformama, s ukupnim proračunom od 25 milijardi EUR, pružit će se potpora za prioritetne reforme u svim državama članicama EU-a. Navedeni Program sastoji se od tri komponente: instrumenta za provedbu reformi, kojim se pruža financijska potpora reformama; instrumenta za tehničku potporu, kojim se osigurava pružanje stručnog znanja i razmjena tog znanja; i instrumenta za konvergenciju kojim se pomaže državama članicama u postupku uvođenja eura.

Europskom funkcijom stabilizacije ulaganja pridonijet će se stabilizaciji razina javnih ulaganja i olakšati brz gospodarski oporavak u slučajevima znatnih gospodarskih šokova u državama članicama europodručja i onima koje sudjeluju u europskom tečajnom mehanizmu (ERM II). Tom funkcijom dopunit će se uloga postojećih nacionalnih automatskih stabilizatora. Pod uvjetom da se ispune strogi kriteriji dobre makroekonomske i fiskalne politike, bit će moguća brza mobilizacija zajmova u ukupnom iznosu do 30 milijardi EUR, uz subvenciju kamate za pokrivanje njihovih troškova.

Predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: „Ekonomska i monetarna unija najvažnija je karika u poboljšanju života svih Europljana. Dok gledamo u budućnost i obilježavamo dvadesetu obljetnicu naše jedinstvene valute, moramo u EU-u i europodručju uspostaviti instrumente potrebne za postizanje još većeg blagostanja i stabilnosti. Današnjim prijedlozima želi se postići da ekonomska i monetarna unija bude zaštitnička sila koja ujedinjuje, kako je otpočetka bila zamišljeno. Komisija nastoji mobilizirati proračun EU-a kako bi se povećala učinkovitost, otpornost i kapacitet za odgovor na krizu u svim državama članicama, bilo da su već članice europodručja ili se pripremaju za članstvo. Euro je valuta naše Unije, a jako i stabilno europodručje ključno je za njegove članove i EU u cjelini.”

Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge te uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis izjavio je: „Danas poduzimamo sljedeće korake prema dovršetku europske ekonomske i monetarne unije. Poticanjem reformi na nacionalnoj razini i stabiliziranjem javnih ulaganja tijekom razdoblja gospodarskog pada naši će prijedlozi pojačati otpornost pojedinačnih gospodarstava i europodručja u cjelini. Predlažemo i posebni instrument za potporu reformama u onim državama članicama koje su u postupku uvođenja eura. Naš je krajnji cilj da životni i društveni standard bude bolji za sve Europljane.”

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: „Današnja dva prijedloga čine jedinstvenu cjelinu te nam pružaju nove instrumente za jačanje kohezije europodručja i pripremu za njegovo buduće širenje. U njima se kombiniraju odgovornost i solidarnost jer se države članice potiču na provedbu reformi, a za taj često težak postupak istovremeno im se pruža financijska potpora. Takva mora biti Europska unija!”

Proteklih su godina poduzeti važni koraci za jačanje ekonomske i monetarne unije, no unatoč tome njezina struktura još nije dovršena. Današnjim prijedlozima odgovara se na neke od preostalih izazova i pokazuje način na koji se proračun EU-a može mobilizirati radi pružanja potpore stabilnosti, konvergenciji i koheziji u europodručju i EU-u u cjelini.

Danas predloženi instrumenti komplementarni su i u punoj sinergiji s prioritetima reformi koji su utvrđeni u kontekstu europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika te drugim instrumentima financiranja EU-a kojima se potiče zapošljavanje, rast i ulaganja, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, novi fond InvestEU i Instrument za povezivanje Europe.


Učinkovita i otporna gospodarstva: Program potpore reformama

U okviru predloženog Programa potpore reformama pružat će se financijska i tehnička potpora svim državama članicama kako bi nastavile s provedbom reformi usmjerenih na modernizaciju njihovih gospodarstava, što se posebno odnosi na prioritete reformi koji su utvrđeni u kontekstu europskog semestra. Pružit će se i ciljana potpora onim državama članicama koje žele uvesti euro. Program potpore reformama raspolagat ćeukupnim proračunom od 25 milijardi EUR i njime će se pružati potpora u provedbi reformi u područjima kao što su tržište proizvoda i rada, obrazovanje, porezni sustavi, tržišta kapitala, poslovno okruženje te ulaganja u ljudski kapital i reforme javne uprave. Program potpore reformama bit će dostupan svim državama članicama koje žele primiti potporu. Uključuje tri odvojena instrumenta koji se nadopunjuju:

  • instrument za provedbu reformi kojim se pruža financijska potpora ključnim reformama utvrđenima u kontekstu europskog semestra, za što će svim državama članicama biti na raspolaganju iznos od22 milijarde EUR. Posljednjih nekoliko mjeseci vodio se intenzivan dijalog s državama članicama o načinu izrade tog novog instrumenta u budućnosti, među ostalim pokrenut je pilot-projekt s Portugalom;
  • instrument za tehničku potporu kojim će se pomoći državama članicama u izradi i provedbi reformi te povećanju njihovih administrativnih kapaciteta. Temelji se na iskustvu Službe za potporu strukturnim reformama, u okviru koje se proteklih godina pružila potpora za više od 440 projekata reformi u 24 države članice. Instrument je na raspolaganju svim državama članicama i ima proračun u iznosu od0,84 milijarde EUR;
  • instrument za konvergenciju s proračunom od 2,16 milijardi EUR u okviru kojeg će se pružati namjenska financijska i tehnička potpora državama članicama koje su poduzele konkretne korake u postupku uvođenja eura. Tim se instrumentom ne mijenjaju kriteriji za pristupanje europodručju, nego će se pružiti praktična potpora kako bi se osiguralo uspješno uvođenje eura i sudjelovanje u europodručju za one države članice koje mu se žele pridružiti.

Jačanje stabilnosti: europska funkcija stabilizacije ulaganja

Prijedlogom o uspostavi europske funkcije stabilizacije ulaganja žele se zaštititi javna ulaganja u slučaju velikih asimetričnih šokova i pridonijeti brzom oporavku gospodarstava. Kao što se pokazalo tijekom kriznih godina, postojeći nacionalni mehanizmi stabilizacije možda nisu dostatni za apsorpciju određenih makroekonomskih šokova i često postoje rizici od negativnog prelijevanja na druge države članice, što ima posebno štetan utjecaj na razinu javnih ulaganja i realno gospodarstvo. Taj novi instrument usmjeren je na države članice europodručja i države članice koje sudjeluju u europskom tečajnom mehanizmu ERM II, koje više ne mogu primijeniti svoju monetarnu politiku kao odgovor za prilagodbu na šokove.

Novom funkcijom nadopunit će se instrumenti koji već postoje na nacionalnoj i europskoj razini za sprečavanje nastanka kriza, uključujući europski semestar i odgovarajuće financiranje EU-a, te za suočavanje s financijskim poteškoćama, kao što su Europski stabilizacijski mehanizam i programi pomoći za platnu bilancu.

U slučaju velikih asimetričnih šokova ta će funkcija:

  • osigurati naizmjenične zajmove u ukupnom iznosu do 30 milijardi EUR pokrivene jamstvima iz proračuna EU-a. Kako bi se umanjili rizici moralnog hazarda, države članice koje žele ostvariti pravo na potporu morat će poštovati stroge kriterije prihvatljivosti temeljene na dobrim financijskim i makroekonomskim politikama. Zajmovima će se osigurati dodatna financijska potpora u razdobljima preopterećenosti javnih financija i oni bi trebali biti usmjereni na održavanje razine javnih ulaganja koja pogoduju rastu, čime će se očuvati veći broj radnih mjesta i omogućiti brži oporavak gospodarstva.
  • uključivati komponentu bespovratnih sredstava kako bi se u potpunosti pokrili rashodi za kamate. Novi fond za potporu stabilizaciji bit će uspostavljen radi prikupljanja doprinosa država članica, čiji iznos odgovara udjelu njihovih monetarnih prihoda od imovine kojom raspolažu u zamjenu za novčanice koje izdaju (poznato kao „seigniorage”). Prihodi tog Fonda bit će raspoređeni u proračun EU-a kako bi se osigurale subvencije kamata za države članice koje na njih imaju pravo. Takva subvencija kamate važna je radi financijske opravdanosti instrumenta.

Kako je utvrđeno u prosincu 2017., ta se funkcija stabilizacije s vremenom može nadopuniti dodatnim izvorima financiranja izvan proračuna EU-a, što bi npr. mogla biti uloga Europskog stabilizacijskog mehanizma ili budućeg Europskog monetarnog fonda i mogućeg dobrovoljnog mehanizma osiguranja koji bi uspostavile države članice. Fond za potporu stabilizaciji također može poslužiti kao instrument u tom kontekstu.

Sljedeći koraci

Brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima neophodan je da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate na terenu. Kašnjenja bi podrazumijevala i dalje nedovršenu strukturu europske ekonomske i monetarne unije, sporiju provedbu potrebnih reformi te ograničeni kapacitet apsorpcije u slučaju šokova.

Ako se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigne 2019., primjena novog proračunskog okvira neometano će se naodvezati na postojeći okvir (2014.–2020.), čime će se zajamčiti predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.

Kontekst: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3972_hr.htm

Proračun EU-a: zajednička poljoprivredna politika nakon 2020.

Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021. – 2027.) predlaže modernizaciju i pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Tim prijedlozima, s proračunom od 365 milijardi EUR, osigurava se da ZPP ostane politika otporna na buduće izazove, da i dalje bude potpora poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama, da vodi održivom razvoju poljoprivrede EU-a i odražava ambicije EU-a u pogledu brige za okoliš i klimatske politike. Državama članicama današnjim se prijedlozima pruža veća fleksibilnost i odgovornost za odlučivanje o tome kako i gdje će ulagati financijska sredstva u okviru ZPP-a radi ispunjenja ambicioznih ciljeva postavljenih na razini EU-a za postizanje pametnog, otpornog, održivog i konkurentnog poljoprivrednog sektora uz istovremeno osiguravanje pravednije i bolje usmjerene potpore dohotku poljoprivrednika.

Potpredsjednik Komisije zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen izjavio je: „Zajednička poljoprivredna politika jedna je od naših ključnih politika i utječe na živote svih Europljana. Ovim solidnim prijedlozima želi se pridonijeti konkurentnosti poljoprivrednog sektora a istovremeno ojačati njegovu održivost. Novim modelom ostvarivanja politike državama članicama dajemo više supsidijarnosti kako bismo poboljšali učinkovitost politike i mogli bolje pratiti rezultate.”

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan izjavio je: „Današnjim prijedlogom Komisija ispunjava svoju obvezu modernizacije i pojednostavnjenja zajedničke poljoprivredne politike; postiže se istinska supsidijarnost za države članice; osigurava se otporniji poljoprivredni sektor u Europi; i povećavaju se ambicije politike u pogledu okoliša i klime.”

Glavne značajke prijedlogâ Komisije za osuvremenjenu i pojednostavnjenu zajedničku poljoprivrednu politiku opisane su u nastavku.

1. Nov način rada: Države članice moći će fleksibilnije koristiti sredstva koja su im dodijeljena, što će im omogućiti da izrade prilagođene programe koji na najučinkovitiji način odgovaraju na brige poljoprivrednika i širih ruralnih zajednica. Države članice imat će i mogućnost prijenosa do 15 % sredstava odobrenih za ZPP iz izravnih plaćanja u ruralni razvoj i obrnuto kako bi osigurale financiranje svojih prioriteta i mjera. Jednaki uvjeti za sve države članice osigurat će se s pomoću:

  • strateških planova za cijelo razdoblje u kojima će za svaku državu članicu biti utvrđeno kako namjerava ostvariti gospodarske, okolišne i socijalne ciljeve postavljene na razini EU-a koristeći izravna plaćanja i ruralni razvoj. Te planove odobravat će Komisija kako bi se osigurala usklađenost i zaštita jedinstvenog tržišta;
  • Komisija će pomno pratiti uspješnost svake države članice i napredak prema dogovorenim ciljevima.

2. Pravedniji uvjeti boljim usmjeravanjem potpore: izravna plaćanja ostaju ključni dio politike koji osigurava stabilnost i predvidivost za poljoprivrednike. Prioritet će se davati pružanju potpore malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, koja čine većinu poljoprivrednog sektora EU-a, i pomaganju mladim poljoprivrednicima. Komisija je i dalje predana postizanju pravednije raspodjele izravnih plaćanja među državama članicama putem vanjske konvergencije.

Osim prethodno navedenog:

  • izravna plaćanja poljoprivredniku smanjit će se. Iznos po gospodarstvu po hektaru, nakon što dosegne 60 000 EUR, postupno će se smanjivati dok ne dosegne 100 000 EUR, što će biti gornja granica. Troškovi za radnu snagu bit će u potpunosti uzeti u obzir. Time se želi osigurati pravednija raspodjela plaćanjâ;
  • mala i srednja gospodarstva dobivat će višu razinu potpore po hektaru;
  • za potporu mladim poljoprivrednicima za pokretanje poslovanja države članice morat će izdvojiti barem 2 % sredstava odobrenih za izravna plaćanja. To će se nadopuniti financijskom potporom za ruralni razvoj i raznim mjerama za olakšavanje prijenosâ zemljišta i pristupa poljoprivrednika zemljištu.

3. Veće ambicije u pogledu okoliša i klime: klimatske promjene, prirodni resursi, bioraznolikost, staništa i krajolik, sve je to obuhvaćeno zajedničkim ciljevima na razini EU-a koji su danas predloženi. Potpora dohotku poljoprivrednika već je povezana s primjenom praksi koje nisu štetne za okoliš i klimu, ali novi ZPP od poljoprivrednika će putem obveznih i dobrovoljnih mjera icajima zahtijevati višu razinu ambicija:

  • izravna plaćanja bit će uvjetovana većim zahtjevima u pogledu okoliša i klime;
  • svaka država članica morat će ponuditi ekološke programe kako bi poduprla poljoprivrednike u djelovanju koje nadilazi obvezne zahtjeve, što će se financirati dijelom nacionalnih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja;
  • barem 30 % nacionalnih dodijeljenih sredstava za ruralni razvoj bit će namijenjeno okolišnim i klimatskim mjerama;
  • očekuje se da će 40 % ukupnog proračuna ZPP-a doprinositi klimatskoj politici;
  • osim mogućnosti prijenosa 15 % između stupova, države članice imat će i mogućnost prijenosa dodatnih 15 % iz prvog u drugi stup za potrošnju na mjere za zaštitu klime i okoliša (bez nacionalnog sufinanciranja).

4. Veća upotreba znanja i inovacija: u osuvremenjenom ZPP-u iskorištavaju se prednosti svih najnovijih tehnologija i inovacija, čime se pomaže i poljoprivrednicima na terenu i javnim upravama, osobito na sljedeće načine:

  • proračunom od 10 milijardi EUR iz istraživačkog programa Obzor Europa izdvojenog za istraživačke i inovacijske projekte u područjima hrana, poljoprivreda, ruralni razvoj i biogospodarstvo;
  • poticanjem država članica na korištenje tzv. „velikih podataka” za potrebe kontrole i praćenja (npr. provjera veličine poljoprivrednih gospodarstava s pomoću satelitskih podataka za potrebe zahtjeva za izravna plaćanja), čime će se znatno smanjiti potreba za kontrolama na terenu;
  • ubrzavanjem digitalizacije života na selu, primjerice širenjem širokopojasne mreže u ruralnim područjima, čime će se poboljšati kvaliteta života u tim regijama i još više pridonijeti konkurentnosti europske poljoprivredne proizvodnje.

Sljedeći koraci

Da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate na terenu i da bi se poljoprivrednicima pružila neophodna sigurnost i predvidivost za njihovo poslovanje i odluke o ulaganjima neophodan je brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima.

Kašnjenja kakvih je bilo na početku tekućeg proračunskog razdoblja (2014. – 2020.) mogla bi imati za posljedicu da poljoprivrednici i nacionalne uprave ne bi ostvarili koristi od smanjene birokracije, veće fleksibilnosti i učinkovitijih rezultata koje će novi ZPP donijeti. Svako kašnjenje u odobravanju proračuna odgodilo bi i započinjanje tisuća potencijalnih novih projekata diljem EU-a osmišljenih u cilju potpore poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama i rješavanja niza pitanja, od jačanja zaštite okoliša do privlačenja novih poljoprivrednika.

Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014. – 2020.) na novi te bi se zajamčilo predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.

Dodatne informacije

Informativni članci i zakonodavni prijedlozi dostupni su ovdje

OBAVIJEST: Zajednička poljoprivredna politika nakon 2020.

Dodatne informacije o proračunu EU-a za budućnost dostupne su ovdje.

Objavljeno u Vijesti

Europska komisija i Europska investicijska banka danas su najavile dvije nove ulagačke operacije u Irskoj i Hrvatskoj kojima se podupire šumarstvo i očuvanje biološke raznolikosti. Operacije imaju potporu Instrumenta za financiranje prirodnog kapitala, financijskog instrumenta vrijednog 125 milijuna eura koji podupire projekte prilagođenim kreditima i ulaganjima s jamstvom EU-a. Na događanju za dionike u Bruxellesu povjerenikVella izjavio je: Ove dvije operacije pokazuju kako se pomoću dobro osmišljenog financijskog instrumenta mogu diljem Europe potaknuti nova, iznimno važna ulaganja u očuvanje prirode. Na taj se način financijska sredstva EU-a još bolje iskorištavaju na dobrobit prirode.“ U Irskoj je omogućeno ulaganje 12,5 milijuna eura za potporu šumarstvu trajne pokrivenosti, metodi održivog upravljanja šumama koja nudi alternativu goloj sječi zbog koje obronci ostaju ogoljeni. „Poljoprivreda i šumarstvo imaju ključnu ulogu u očuvanju prirodnog kapitala. Ovo novo ulaganje u šumarstvo u Irskoj, uz sudjelovanje programa EU-a LIFE i Europske investicijske banke, dokaz je da očuvanje prirode i komercijalno djelovanje nisu nespojivi“, izjavio je povjerenik Hogan. U Hrvatskoj je u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak pokrenut namjenski program tehničke pomoći kojim će se Banci omogućiti lakše prepoznavanje projekata prirodnog kapitala s najvećim ekološkim učinkom te bolja priprema pojedinačnih programa koje predlažu lokalna poduzeća i tijela javne uprave. Dodatne informacije dostupne su ovdje.

Objavljeno u Vijesti

 

Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021.–2027.) predlaže osuvremenjivanje kohezijske politike, glavne ulagačke politike EU-a i jednog od najkonkretnijih izraza europske solidarnosti.

Gospodarstvo EU-a oporavlja se, no potrebna su dodatna ulaganja kako bi se riješio problem dugotrajnih razlika među državama članicama i unutar njih. Budući da joj je za razdoblje od 2021. do 2027. namijenjen proračun od 373 milijarde eura[1], buduća kohezijska politika ima ulagačku snagu potrebnu za premošćivanje tih razlika. Sredstva će se i dalje usmjeravati u regije koje najviše zaostaju za ostatkom EU-a. Istodobno će kohezijska politika i dalje biti snažna, izravna poveznica između EU-a i njegovih regija i gradova.

Potpredsjednik nadležan radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen izjavio je: Tijekom idućeg će desetljeća kohezijska politika pomoći svim regijama da moderniziraju svoju industriju te da ulažu u inovacije i prijelaz na niskougljično, kružno gospodarstvo. Osim toga, naš će prijedlog dodatno pridonijeti uspostavi okruženja pogodnog za poslovanje u Europi, u kojem postoje pravi uvjeti za rast, otvaranje radnih mjesta i ulaganja.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je: Danas predlažemo kohezijsku politiku za sve regije, tako da nitko nije zapostavljen. Pobrinuli smo se da bude fleksibilnija kako bi se mogla prilagođavati novim prioritetima i bolje zaštititi naše građane. Osim toga, pojednostavnili smo pravila, što će biti korisno svima – od malih poduzeća i poduzetnika do škola i bolnica kojima će sada biti lakše doći do sredstava.

Glavne značajke prijedloga Komisije za osuvremenjenu kohezijsku politiku opisane su u nastavku.

1. Usmjerenost na ključne prioritete za ulaganja, s obzirom na koje EU može postići najbolje rezultate: Većina ulaganja iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda usmjerit će se na inovacije, potporu malim poduzećima, digitalne tehnologije i osuvremenjivanje industrije. Ulagat će se i u prelazak na niskougljično, kružno gospodarstvo te u borbu protiv klimatskih promjena, u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma.

2. Kohezijska politika za sve regije i prilagođeniji pristup regionalnom razvoju:

  • Ulaganje u sve regije: Regije koje još zaostaju s obzirom na stopu rasta ili visine prihoda – uglavnom se radi o regijama na jugu i istoku Europe – i dalje će primati znatnu potporu EU-a. U okviru kohezijske politike nastavit će se ulaganja u svim regijama jer se mnoge regije diljem Europe, uključujući one u bogatijim državama članicama, teško nose s ostvarivanjem industrijske tranzicije, s borbom protiv nezaposlenosti i sa suočavanjem s globaliziranim gospodarstvom.
  • Prilagođeni pristup: u okviru kohezijske politike zadržavaju se tri kategorije regija: slabije razvijene, tranzicijske i razvijenije regije. BDP po stanovniku i dalje je glavni kriterij u dodjeli sredstava u nastojanju da se smanje nejednakosti te da se regijama s niskim prihodima i niskom stopom rasta olakša sustizanje ostatka EU-a. Osim toga, novim se kriterijima nastoji bolje odraziti stvarno stanje na terenu – nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene te prihvat i integracija migranata.
  • Vodstvo na lokalnoj razini: Kohezijska politika za razdoblje od 2021. do 2027. odraz je Europe koja osnažuje podupiranjem lokalno pokrenutih strategija razvoja. Lokalna, gradska i regionalna tijela više će sudjelovati u upravljanju sredstvima iz fondova EU-a, a višim stopama sufinanciranja pojačat će se osjećaj odgovornosti za projekte financirane sredstvima EU-a u regijama i gradovima.

3. Manje pravila, jasnije i sažetije odredbe te fleksibilniji okvir:

  • Pojednostavnjenje pristupa fondovima: Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a predlaže pojednostavnjenje pravila, smanjenje administrativnog opterećenja te blaže provjere za poduzeća i poduzetnike koji primaju potporu EU-a.
  • Jedinstven pravilnik; Sedam fondova EU-a koji se provode u partnerstvu s državama članicama („podijeljeno upravljanje”) sada je obuhvaćeno jedinstvenim pravilnikom. Tako će se olakšati rad voditelja programa koji se financiraju sredstvima EU-a. Olakšat će se i sinergije, primjerice između fondova u okviru kohezijske politike i Fonda za azil i migracije kad je riječ o razvoju lokalnih strategija integracije migranata. Tim se okvirom omogućava i učinkovitije povezivanje s drugim fondovima dostupnima u okviru proračuna EU-a. Države članice, primjerice, mogu odlučiti prenijeti dio sredstava koja su primile na temelju kohezijske politike u programe InvestEU.
  • Prilagođavanje potrebama: Novi je okvir spoj stabilnosti neophodne za planiranje dugoročnih ulaganja i odgovarajuće razine fleksibilnosti potrebne za prilagodbu nepredviđenim događajima. Revizijom na sredini provedbenog razdoblja odredit će se jesu li tijekom zadnje dvije godine razdoblja financiranja potrebne promjene u programu, a moći će se provesti i ograničeni prijenosi sredstava među programima koji se financiraju iz fondova EU-a.

4. Snažnija povezanost s europskim semestrom radi poboljšanja ulagačkog okruženja u Europi: Komisija predlaže jačanje povezanosti kohezijske politike i europskog semestra kako bi se u Europi stvorilo okruženje pogodno za rast i poslovanje te ostvario potpuni potencijal ulaganja EU-a i nacionalnih ulaganja. Takvom snažnijom potporom kohezijske politike strukturnim reformama zajamčit će se potpuna komplementarnost i usklađenost s novim, poboljšanim Programom potpore strukturnim reformama.

Sljedeći koraci

S dosad neviđenom transparentnošću Europska komisija po prvi je puta 2. svibnja predstavila prijedlog novog, dugoročnog proračuna EU-a u tekućim i stalnim cijenama iz 2018. Isto tako, Komisija danas objavljuje raspodjelu sredstava u okviru kohezijske politike među državama članicama u tekućim i stalnim cijenama iz 2018. (vidjeti Prilog).

Brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima neophodan je da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate na terenu.

Kad bi došlo do kašnjenja sličnih onima do kojih je došlo početkom trenutačnog proračunskog razdoblja 2014. – 2020., 100 000 projekata koji se financiraju sredstvima EU-a ne bi moglo početi na vrijeme, mnoge škole kojima je potrebna renovacija morale bi čekati, medicinska oprema prekasno bi se dostavljala u bolnice, ili bi pak mala poduzeća morala planirati ulaganja bez potrebne sigurnosti.

Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014. – 2020.) na novi te bi se zajamčilo predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.

Dodatne informacije

Regionalni razvoj i kohezijska politika nakon 2020. Pitanja i odgovori

Zakonodavni tekstovi i informativni članci:

  • Regionalni razvoj i kohezija: novi okvir ukratko
  • Prilagođeniji pristup regionalnom razvoju
  • Jednostavniji i fleksibilniji okvir kohezijske politike
  • Snažnija povezanost s europskim semestrom i gospodarskim upravljanjem u Uniji
  • Dodatne prilike za sinergije u proračunu EU-a

Dodatne informacije o proračunu EU-a za budućnost dostupne su ovdje.

Objavljeno u Vijesti

 

S obzirom na sve veću količinu štetnog plastičnog otpada u oceanima i morima, Europska komisija predlaže nova pravila na razini EU-a usmjerena na deset plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji čine najveći dio otpada na europskim obalama i u morima te na izgubljen i odbačen ribolovni alat. Te dvije kategorije proizvoda zajedno čine 70 posto cjelokupnog morskog otpada. Nova su pravila razmjerna i prilagođena kako bi se postigli najbolji rezultati. To znači da će se na različite proizvode primjenjivati različite mjere. U slučajevima u kojima postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative, na tržištu će se zabraniti jednokratni plastični proizvodi.U slučaju proizvoda za koje ne postoje očite alternative, naglasak će biti na ograničavanju njihove upotrebe putem smanjenja potrošnje na nacionalnoj razini, zahtjevâ koji se odnose na dizajn i označavanje te uvođenja obveza za proizvođače povezanih s gospodarenjem otpadom i čišćenjem otpada. Zahvaljujući novim pravilima, Europa će biti korak ispred u rješavanju problema koji ima globalne implikacije.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans, zadužen za održivi razvoj, izjavio je: „Ova je Komisija obećala da će biti velika u velikim stvarima, a da će ostalo prepustiti državama članicama. Plastični otpad bez daljnjega je velik problem te EU mora zajedničkim snagama raditi na njegovu rješavanju. Plastični otpad dospijeva nam u zrak, tlo, more i hranu. Zahvaljujući današnjim prijedlozima nizom mjera smanjit će se količina jednokratne plastike na policama naših supermarketa. Neke ćemo proizvode zabraniti i zamijeniti ih čišćim alternativama kako bi građani mogli i dalje koristiti svoje omiljene proizvode.“

Potpredsjednik Jyrki Katainen, zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, dodao je: „Plastično zna biti fantastično, no plastične proizvode moramo koristiti odgovornije. Jednokratna plastika nije pametan odabir ni s gospodarskog ni s ekološkog gledišta, a današnjim prijedlozima poduzećima i potrošačima olakšat će se prelazak na održive alternative. Za Europu je ovo prilika da preuzme vodeću ulogu i stvori proizvode za kojima će još desetljećima postojati potražnja u cijelom svijetu te da iz naših dragocjenih i ograničenih resursa izvuče veću ekonomsku vrijednost. Osim toga, određivanjem cilja za prikupljanje plastičnih boca pridonijet ćemo prikupljanju potrebnih sirovina za iznimno razvijenu djelatnost recikliranja plastike.“

Na svjetskoj razini plastika čini 85 % morskog otpada. Plastika čak dospijeva ljudima u pluća i u hranu koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Rješavanje problema plastike nije fakultativno, a može donijeti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje radnih mjesta. Poduzeća će imati bolji položaj u odnosu na konkurenciju: ista pravila za čitavo tržište EU-a europskim će poduzećima biti odskočna daska za razvoj ekonomije razmjera i konkurentniji položaj na snažnom globalnom tržištu održivih proizvoda. Uspostavom djelotvornih sustava ponovne uporabe (npr. programa povratne naknade) poduzeća će osigurati stabilnu opskrbu visokokvalitetnim sirovinama. U drugim slučajevima, poticaji za traženje održivijih rješenja poduzećima će olakšati postizanje tehnološke prednosti pred globalnim konkurentima.

Različite mjere za različite proizvode: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3927_hr.htm

Ponovna uporaba vode: Komisija predlaže mjere kako bi ponovna uporaba vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina postala lakša i sigurnija

Komisija danas predlaže nova pravila za poticanje i olakšavanje ponovne uporabe vode u EU-u za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Novim će se pravilima pomoći poljoprivrednicima da na najbolji način iskoriste otpadnu vodu koja nije za piće te na taj način pridonesu ublažavanju nestašice vode uz istodobnu zaštitu okoliša i potrošača. Karmenu Vella, povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, izjavio je: „Ovim su Prijedlogom svi na dobitku – naši će poljoprivrednici imati pristup održivoj opskrbi vodom za navodnjavanje, naši će potrošači znati da jedu proizvode koji su sigurni, a našim će se poduzećima otvoriti nove mogućnosti. Najviše će od svih profitirati okoliš jer se prijedlogom pridonosi boljem upravljanju našim najdragocjenijim resursom – vodom.”

Što Komisija predlaže?

  • Minimalne zahtjeve za ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, koji obuhvaćaju mikrobiološke elemente (na primjer, razine bakterije E. coli) te zahtjeve za rutinsko i validacijsko praćenje. Utvrđivanjem minimalnih zahtjeva jamčit će se da je pročišćena voda proizvedena u skladu s novim pravilima sigurna za navodnjavanje.
  • Upravljanje rizicima na temelju kojeg se moraju ukloniti sve dodatne opasnosti kako bi ponovna uporaba vode bila sigurna.
  • Povećanu transparentnost. Javnost će na internetu imati pristup informacijama o praksi ponovne uporabe vode u svojoj državi članici.

Ponovna uporaba vode u EU-u trenutačno je daleko od ostvarivanja svojeg potencijala, unatoč činjenici da su utjecaj na okoliš i energija potrebna za zahvaćanje i distribuciju slatke vode puno veći. Štoviše, trećina područja EU-a suočava se s problemima u opskrbi vodom tijekom cijele godine, a nestašica vode i dalje je važno pitanje za mnoge države članice EU-a. Sve nepredvidljiviji meteorološki uvjeti, uključujući velike suše, također će vjerojatno imati negativne posljedice na količinu i kvalitetu slatkovodnih resursa. Novim se pravilima nastoji osigurati da na najbolji način iskoristimo pročišćenu vodu iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda te na taj način omogućimo pouzdan alternativni način opskrbe vodom. Iskorištavanjem otpadne vode koja nije za piće kao novog načina opskrbe vodom pridonijet će se i ostvarivanju financijskih ušteda i koristi za okoliš.

Konteksthttp://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3929_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Europska komisija danas je objavila popis 29 kulturnih projekata odabranih za dodjelu financijskih sredstava nakon poziva na podnošenje prijedloga objavljenog povodom Europske godine kulturne baštine 2018. U okviruprograma Kreativna Europa, glavnog programa EU-a za potporu kulturnom i kreativnom sektoru, projektima će se dodijeliti ukupno pet milijuna eura. Povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics izjavio je: „Ovim nadnacionalnim projektima prikazuje se i promiče kulturna baština u svim svojim oblicima. Oni će biti izvor nadahnuća suvremenom umjetničkom stvaralaštvu te pridonijeti povezivanju ljudi iz svih sredina. U duhu Europske godine kulturne baštine ti će nadahnuti projekti pridonijeti jačanju osjećaja pripadnosti zajedničkom europskom prostoru.“ Odabrani projekti protežu se od tradicionalne izrade narodnih nošnji iz raznih regija do istraživanja baroknog razdoblja putem glazbe. Kreativna Europa program je EU-a kojim se podupiru kulturni i kreativni sektor, a za razdoblje od 2014. do 2020. raspolaže proračunom od 1,46 milijardi eura. Objavljeno je i priopćenje za medije.

Objavljeno u Vijesti
Stranica 34 od 128

Kalendar događanja

« Listopad 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas