Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: prosinca 2015

 

Europski ministri zaduženi za e-upravu danas su se na ministarskoj konferenciji o e-upravi u Tallinnu obvezali na ubrzanje šireg korištenja elektroničkih osobnih iskaznica diljem EU-a. To je važan korak u dovršetku upućivanja službene obavijesti o elektroničkim osobnim iskaznicama u skladu s Uredbom o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu (eIDAS), čime se Europljanima omogućuje pristup internetskim uslugama u drugim državama članicama na isti način kao i kod kuće, a poduzećima jednostavno obavljanje elektroničkih transakcija na unutarnjem tržištu. Potpredsjednik Ansip i povjerenik Gabriel pozdravili su taj korak zajedničkom izjavom u kojoj navode: „Europski ministri zaduženi za e‑upravu danas su se obvezali na ubrzanje šireg korištenja elektroničkih osobnih iskaznica diljem EU-a. Izjava iz Tallinna stoga je velik korak naprijed za naše građane i poduzeća. […] Komisija će nastaviti tijesno surađivati s državama članicama na ubrzanju tog procesa.“ Cijeli tekst izjave dostupan je ovdje. Jučer je u Tallinnu potpisana još jedna izjava, i to na ministarskom sastanku drugog Istočnog partnerstva o digitalnom gospodarstvu. Ministri država članica EU-a te Armenije, Azerbajdžana, Bjelorusije, Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine potpisali su izjavu u kojoj su dogovoreni konkretni ciljevi kojima se odražava zajednička spremnost na produbljivanje suradnje u šest prioritetnih područja: elektroničkim komunikacijama i infrastrukturi, povjerenju i sigurnosti, e-trgovini, digitalnim vještinama, inovacijama u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija i potpornim sustavima za start-up poduzeća te e-zdravstvu. Dodatne informacije dostupne su ovdje.

Objavljeno u Vijesti

Na konferenciji koju je Europska unija organizirala na Malti javni i privatni dionici izdvojili su više od šest milijardi eura za bolje upravljanje oceanima. Visoka predstavnica/potpredsjednica Federica Mogherini te povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella najavili su jučer u ime Europske unije inicijative za koje će EU izdvojiti više od 550 milijuna eura za potrebe suočavanja s globalnim izazovima vezanima uz oceane. Prvi potpredsjednik Frans Timmermans na konferenciji je najavio da će do kraja 2017. Europska komisija u svojim zgradama u Bruxellesu potpuno prestati koristiti jednokratne plastične čaše u aparatima za vodu i prodajnim automatima. Nadalje, povjerenik za razvoj Neven Mimica potvrdio je odlučnu podršku EU-a te njegovih partnera iz afričke, karipske i pacifičke regije održivom upravljanju oceanima. Zajednička izjava dostupna je ovdje. Nakon energičnog poziva EU-a na jačanje napora na poboljšanju upravljanja oceanima, ukupne obveze koje su preuzeli drugi javni i privatni dionici iz 112 zemalja diljem svijeta premašile su iznos od šest milijardi eura. Sredstva će se uložiti u jačanje borbe protiv onečišćenja mora i proširivanje zaštićenih područja, veću sigurnost oceanâ, poticanje inicijativa u okviru plavog gospodarstva i održivog ribarstva te intenziviranje napora EU-a u borbi protiv klimatskih promjena, u skladu s Pariškim sporazumom i ciljevima održivog razvoja u okviru Programa održivog razvoja do 2030. Sudionici su najavili uspostavu više od 2,5 milijuna km² novih zaštićenih morskih područja, što je više od polovice površine cijele Europske unije. Cijeli popis više od 400 obveza (od kojih je EU preuzeo 36, vlade trećih zemalja više od 200, poduzeća više od 100, a ostatak nevladine organizacije, zaklade, istraživački instituti i međunarodne organizacije) dostupan je na internetu. Objavljeni su priopćenje za medije i memorandum. Konferencija za medije prvog potpredsjednika Fransa Timmermansa i povjerenika Velle može se pogledati ovdje.

Objavljeno u Vijesti
Petak, 06 listopada 2017 14:14

Sajam europskog obrazovanja

Jučer je u Centru mladih održan Sajam europskog obrazovanja Uloga EU obrazovnih programa u razvoju karijere, cjeloživotnog učenja i zapošljivosti, u okviru Tjedna cjeloživotnog obrazovanja.

Na sajmu su građani, pretežito mladi, mogli saznati koji programi na području europskog obrazovanja - mogućnosti učenja i studiranja, stažiranja i stručne prakse, volontiranja i putovanja se nude mladima, a svrhoviti su za izgradnju karijernog puta i zapošljivosti.

Sajam je bio zanimljiv svim mladima zbog demonstracija, predstavljanja, pisanih materijala i mogućnosti razmjene iskustva dosadašnjih korisnika obrazovnih EU programa.

Tako su Leo Gere i Dona Sedlo predstavili rimski projekt ANYBODY OUT THERE, PLAY SPORTS, - Martina Bester, Kristijan Gligić i Stjepan Filipović razmjenu mladih u Bologni - FEEL GOOD Y.E., Egon Čačulović, Vedrana Mrvelj i David Nushapić svoje sudjelovanje u četrnaestodnevnoj nizozemskoj avanturi BACK TO BASICS, Tomislav Lukić i Anamarija Maksimčuk EVS KALAMATA STREET FESTIVAL, kratkoročni volonterski projekt koji se provodio u Grčkoj u trajanju od 3 tjedna.

Projekt BEE i završnu konferenciju održanu na Filipinima predstavili su Tomislav Kaučić i Jelena Vuković.

Sudionicima Sajma predstavljena je i Time to Move kampanja. Nakon predstavljanja mladi su sudjelovali  u kratkom kvizu na kojemu su imali prilike osvojiti 'Time to Move' nagrade.

Na predavanju je sudjelovalo stotinjak mladih osoba iz Tehničke škole, Industrijsko - obrtničke škole, Srednje medicinske Škole, Gimnazije 'Matija Mesić' i Srednje škole 'Matija Antun Reljković'.

Objavljeno u Vijesti
Petak, 06 listopada 2017 13:33

Europa za budućnost

27. rujna 2017. godine Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske održao je konferenciju „Europa za budućnost!“ kojom je obilježena 10. obljetnica provedbe programa Europa za građane u Hrvatskoj. Svečana konferencija održala se u Hotelu Academia u Zagrebu, a u programu su sudjelovali predstavnice Vlade Republike Hrvatske, predstavnice Europske komisije, članovi Predstavništva Europske komisije u RH, članovi Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, predstavnici tijela državne i javne uprave, delegacije Kontakt točaka Programa iz drugih država, brojni hrvatski korisnici programa Europa za građane, predstavnici organizacija civilnog društva i akademske zajednice. Svečana konferencija bila je prigoda za osvrt na postignuća Programa u proteklih deset godina, ali ujedno i za raspravu o budućem razvoju Programa i ključnim izazovima za razvoj Europske unije i europskog građanstva.

U pozdravnom govoru, prisutnima su se obratili Vesna Lendić Kasalo, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH, Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u RH te potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, mr. sc. Marija Pejčinović Burić. Gđa Lendić Kasalo kratko se osvrnula na iskustva i važnost provedbe Programa u Hrvatskoj dok je g. Baričević sudionike konferencije upoznao o sadržaju Bijele knjige o budućnosti Europe, pri čemu je posebno istaknuo zaključke mogućeg 6. scenarija kojeg je predstavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Junckera u govoru o stanju Unije . Gđa Pejčinović Burić je ispred Vlade dala podršku daljem razvoju programa Europa za građane te istaknula njegovu važnost u izgradnji i jačanju europskog društva.

Nakon pozdravnih govora, sudionicima je prikazan kratki film „Naš doprinos boljoj Europi“, snimljen povodom 10. obljetnice Programa u Hrvatskoj, a uslijedilo je izlaganje Maje Tomičić, voditeljice Kontakt točke programa Europa za građane, koja već deset godina djeluje u sklopu Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. U izlaganju, gđa Tomičić je istaknula kako su korisnici (organizacije civilnog društva, općine, gradovi i jedna županija) tijekom deset godina proveli 101 projekt ukupne vrijednosti veće od 4,3 milijuna eura. Više od 560 organizacija iz Hrvatske sudjelovalo je u provedbi projekata drugih zemalja članica Programa, a Kontakt točka održala je više od 120 događanja sa svrhom informiranja i savjetovanja potencijalnih prijavitelja projekata. Također, podsjetila je sudionike da je u tijeku evaluacija dosadašnje provedbe Programa na europskoj razini, a započinje i prikupljanje ideja za strukturu i prioritete Programa u idućem financijskom razdoblju 2021-2027.

Poslije svečanog dijela, slijedio je radni dio konferencije koji se sastojao od dva dijela: panel rasprave na temu „Europska unija – zajednica aktivnih i solidarnih građana i građanki“ te „Ćakule na pet ćoškova“, rasprave u grupama o budućnosti Europe.

U panel raspravi sudjelovali su Jutta Koenig-Georgiades, ispred Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove Europske komisije, Vedrana Baričević iz Centra za istraživanje etničnosti državljanstva i migracija (CEDIM) Fakulteta političkih znanosti, Nives Ivelja iz Udruge MI Split, Vesna Teršelič iz Documente, Toni Vidan iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te Antonija Gladović, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU. U sklopu panel rasprave otvorila su se brojna pitanja koja su poslužila kao uvod u raspravu u grupama.

Gđa Koenig-Georgiades usporedila je izazove koje je Program imao u trenutku svog pokretanja s novim izazovima koji mu predstoje u nadolazećem programskom razdoblju. Vedrana Baričević predstavila je ključne zaključke FP7 projekta bEUcitizen, pri čemu je naglasila da u raspravama o EU državljanstvu dominira fokus na prava vezana uz mobilnost, dok prava manje mobilnih građana država članica koja proizlaze iz statusa EU državljanstva, često nisu dovoljno prepoznata na nacionalnoj razini. Nives Ivelja upozorila je na važnost volontiranja i civilnog sektora u integracijskim politikama prisilnih migranata, dok je gđa Teršelič posebno istakla važnost politika sjećanja i pamćenja u izgradnji europskog identiteta. Toni Vidan ponudio je kritički osvrt na Bijelu knjigu i 6. scenarij predsjednika Junckera, predstavivši 6. mogući scenarij koji su predložile organizacije civilnog društva . Ključna kritika g. Vidana odnosila se na zanemarivanje okoliša i ideje održivog razvoja u govoru predsjednika Junckera. U sklopu panel rasprave Antonija Gladović sudionike konferencije upoznala je sa inicijativom Europske snage solidarnosti i mogućnostima volontiranja, rada ili stjecanja stručne prakse za mlade na području cijele Europe. Raspravu je moderirao Viktor Koska, viši stručni savjetnik Ureda za udruge.

Rasprava se nastavila kroz „Ćakule na pet ćoškova“ – rasprave gdje su u grupama nazvanima po europskim gradovima , sudionici imali priliku neposrednije se uključiti u razgovore o ključnim temama programa Europa za građane. Tako se na stolu Lampedusa raspravljalo o volonterstvu u vrijeme izbjegličke krize, na stolu Sofija o preprekama na putu do europskog građanstva, na stolu Zagreb o politikama sjećanja i izgradnji europskog identiteta, na stolu Bruxelles o 6. scenariju organizacija civilnog društva kao odgovoru na Bijelu knjigu o budućnosti Europe, dok se na petom stolu Strasbourg raspravljalo o važnosti i daljnjem razvoju programa Europa za građane.

Iz plodonosne rasprave u sklopu Ćakula proizašlo je više vrijednih uvida i zaključaka, od kojih se sljedeći mogu izvući kao opći zaključci sudionika konferencije Europa za budućnost:

Prvo, politički procesi u EU obilježeni su visokom razinom nepovjerenja građana u europske institucije i političke procese, a ovaj jaz može se smanjiti prvenstveno kroz jačanje aktivnog građanstva i povećanu participaciju građana u procesima odlučivanja i civilnom društvu, kako na nacionalnoj tako i na EU razini. U tom pogledu potrebno je približiti europske programe građanima i ojačati lokalnu zajednicu za provođenje programa i sudjelovanje u europskom građanstvu. Hrvatska svojim institucionalnim okvirom za podršku civilnom društvu može poslužiti kao primjer dobre prakse te bi tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine, trebalo potaknuti prijenos ovog modela i na europsku razinu. Drugo, Europska unija suočava se s izazovima na putu razvoja europskog identiteta, koja se s jedne strane očituju u povećanim migracijskim kretanjima, posebice prisilnih migranata, te pitanjima suočavanja s prošlošću s druge strane. I u jednom i u drugom izazovu civilno društvo ima važnu ulogu, te se korištenje sredstava programa Europa za građane mogu usmjeriti ka jačanju umrežavanja gradova i organizacija civilnog društva radi uspostave kvalitetnijeg okvira za razvoj integracijskih politika i otvorenog dijaloga u sklopu politika sjećanja.

Konačno, sudionici su se složili da program Europa za građane može i treba biti jedan od važnih instrumenata na putu ostvarena ovih ciljeva. Međutim, poželjno je osigurati veća financijska sredstva za proračun programa, potaknuti prijavu većeg broja kvalitetnih projekata te konačno, promicati ideje i ciljeve programa na način da se različiti profili organizacija i korisnika potaknu na sudjelovanje u Europi za građane.

 
 
Objavljeno u Vijesti
Petak, 06 listopada 2017 11:51

Sajam europskog obrazovanja

Jučer je u Centru mladih održan Sajam europskog obrazovanja Uloga EU obrazovnih programa u razvoju karijere, cjeloživotnog učenja i zapošljivosti, u okviru Tjedna cjeloživotnog obrazovanja.

Na sajmu su građani, pretežito mladi, mogli saznati koji programi na području europskog obrazovanja - mogućnosti učenja i studiranja, stažiranja i stručne prakse, volontiranja i putovanja se nude mladima, a svrhoviti su za izgradnju karijernog puta i zapošljivosti.

Sajam je bio zanimljiv svim mladima zbog demonstracija, predstavljanja, pisanih materijala i mogućnosti razmjene iskustva dosadašnjih korisnika obrazovnih EU programa.

Tako su Leo Gere i Dona Sedlo predstavili rimski projekt ANYBODY OUT THERE, PLAY SPORTS, - Martina Bester, Kristijan Gligić i Stjepan Filipović razmjenu mladih u Bologni - FEEL GOOD Y.E., Egon Čačulović, Vedrana Mrvelj i David Nushapić svoje sudjelovanje u četrnaestodnevnoj nizozemskoj avanturi BACK TO BASICS, Tomislav Lukić i Anamarija Maksimčuk EVS KALAMATA STREET FESTIVAL, kratkoročni volonterski projekt koji se provodio u Grčkoj u trajanju od 3 tjedna.

Projekt BEE i završnu konferenciju održanu na Filipinima predstavili su Tomislav Kaučić i Jelena Vuković.

Sudionicima Sajma predstavljena je i Time to Move kampanja. Nakon predstavljanja mladi su sudjelovali  u kratkom kvizu na kojemu su imali prilike osvojiti 'Time to Move' nagrade.

Na predavanju je sudjelovalo stotinjak mladih osoba iz Tehničke škole, Industrijsko - obrtničke škole, Srednje medicinske Škole, Gimnazije 'Matija Mesić' i Srednje škole 'Matija Antun Reljković'.

Objavljeno u Vijesti

 

Nakon digitalnog sastanka na vrhu europskih šefova država i vlada u Tallinnu 29. rujna Europska komisija pokreće probnu verziju novog alata za podršku školama u korištenju digitalnih tehnologija. Alat pod nazivom „Samopromišljanje djelotvornog učenja poticanjem inovacije putem obrazovnih tehnologija“ (SELFIE) školama će olakšati procjenu vlastitih jakih i slabih strana te im pomoći da u svojim nastavnim aktivnostima na najbolji mogući način iskoriste digitalne tehnologije. U pilot-fazi priliku za iskušavanje novog alata SELFIE imat će 600 škola iz četrnaest zemalja, a alat će biti dovršen i stavljen na raspolaganje zainteresiranim školama u Europi početkom 2018. Povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsicsizjavio je: Novim alatom SELFIE pružit ćemo podršku europskim školama koje žele saznati koliko dobro koriste digitalne tehnologije za postizanje boljih ishoda učenja. Digitalno znanje neophodno je u današnjem svijetu. U budućnosti će za devedeset posto radnih mjesta biti potrebne digitalne vještine. Osim toga, digitalne vještine nužne su da bi građani mogli pouzdano i sigurno koristiti nove tehnologije te biti u potpunosti angažirani članovi društva. Zbog toga škole moraju biti spremne opremiti svoje učenike odgovarajućim vještinama od samog početka školovanja.“ Alat SELFIE razvija Zajednički istraživački centar Europske komisije (JRC) u suradnji s Glavnom upravom za obrazovanje, mlade, sport i kulturu (DG EAC), a njime se podržavaju ciljevi politika EU-a o poboljšanju digitalnih vještina i učenja te Inicijativa o razvoju škola i izvrsnosti u poučavanju kao preduvjetima za uspješan život. Dodatne informacije o alatu SELFIE dostupne su ovdje, a općenite informacije o naporima EU-a na jačanju digitalnih vještina dostupne su ubrošuri objavljenoj u okviru digitalnog sastanka na vrhu u Tallinnu.

Objavljeno u Vijesti
Ponedjeljak, 02 listopada 2017 14:50

Počinje Europski mjesec kibersigurnosti

 

Cilj petog izdanja Europskog mjeseca kibersigurnosti, koji diljem Europe traje tijekom cijelog listopada 2017., jest jačanje svijesti o prijetnjama u području kibersigurnosti te promicanje kibersigurnosti među građanima i organizacijama edukacijom i razmjenom dobrih praksi. Ovogodišnja kampanja nastavlja se na prijedloge Komisije o jačanju odgovora EU-a na kibernapade, a dodatno će promicati poruku da kiberhigijena mora biti dio naših svakodnevnih aktivnosti. Potpredsjednik Komisije Andrus Ansip, zadužen za digitalno jedinstveno tržište, izjavio je: Kibersigurnost je kamen temeljac digitalnog svijeta i naša zajednička svakodnevna odgovornost. Pozdravljam zajedničke napore za promicanje osviještenosti i konkretnih djelovanja vezanih uz kibersigurnost i kiberhigijenu diljem Europe. Tu godišnju kampanju za podizanje svijesti organiziraju Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA), Europska komisija te više od 300 partnera, uključujući tijela lokalne i državne vlasti, sveučilišta, trustove mozgova, nevladine organizacije i strukovna udruženja. U listopadu će se diljem Europe održati približno 300 aktivnosti. Radi rješavanja potrebe za pametnijim načinima provjere autentičnosti Komisija je tijekom tog mjeseca pokrenula novu nagradu u okviru programa Obzor: „Neometana provjera autentičnosti za svakoga“. Inovatorima koji pridonesu izumu sigurnih, privatnih i ekonomičnih načina provjere autentičnosti dostupnih svima i prikladnih za sve pametne naprave na raspolaganju je četiri milijuna eura. Na interaktivnoj kartimožete saznati što se u vašoj zemlji događa tijekom Mjeseca kibersigurnosti. Na posebnom web-mjestudostupni su savjeti na 23 jezika, internetski kvizovi i informativni materijali. Dodatne informacije dostupne su u ENISA-inu priopćenju za medije te u informativnom članku o jačanju kibersigurnosti kako ga je predložila Europska komisija 13. rujna 2017.

Objavljeno u Vijesti
Ponedjeljak, 02 listopada 2017 14:50

Počinje Europski mjesec kibersigurnosti

 

Cilj petog izdanja Europskog mjeseca kibersigurnosti, koji diljem Europe traje tijekom cijelog listopada 2017., jest jačanje svijesti o prijetnjama u području kibersigurnosti te promicanje kibersigurnosti među građanima i organizacijama edukacijom i razmjenom dobrih praksi. Ovogodišnja kampanja nastavlja se na prijedloge Komisije o jačanju odgovora EU-a na kibernapade, a dodatno će promicati poruku da kiberhigijena mora biti dio naših svakodnevnih aktivnosti. Potpredsjednik Komisije Andrus Ansip, zadužen za digitalno jedinstveno tržište, izjavio je: Kibersigurnost je kamen temeljac digitalnog svijeta i naša zajednička svakodnevna odgovornost. Pozdravljam zajedničke napore za promicanje osviještenosti i konkretnih djelovanja vezanih uz kibersigurnost i kiberhigijenu diljem Europe. Tu godišnju kampanju za podizanje svijesti organiziraju Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA), Europska komisija te više od 300 partnera, uključujući tijela lokalne i državne vlasti, sveučilišta, trustove mozgova, nevladine organizacije i strukovna udruženja. U listopadu će se diljem Europe održati približno 300 aktivnosti. Radi rješavanja potrebe za pametnijim načinima provjere autentičnosti Komisija je tijekom tog mjeseca pokrenula novu nagradu u okviru programa Obzor: „Neometana provjera autentičnosti za svakoga“. Inovatorima koji pridonesu izumu sigurnih, privatnih i ekonomičnih načina provjere autentičnosti dostupnih svima i prikladnih za sve pametne naprave na raspolaganju je četiri milijuna eura. Na interaktivnoj kartimožete saznati što se u vašoj zemlji događa tijekom Mjeseca kibersigurnosti. Na posebnom web-mjestudostupni su savjeti na 23 jezika, internetski kvizovi i informativni materijali. Dodatne informacije dostupne su u ENISA-inu priopćenju za medije te u informativnom članku o jačanju kibersigurnosti kako ga je predložila Europska komisija 13. rujna 2017.

Objavljeno u Vijesti

Manjak prihoda od PDV-a: tijekom 2015. u EU-u izgubljene 152 milijarde eura; hitno potrebna reforma PDV-a – u Hrvatskoj stanje među najboljima

Procjena je nove studije Europske komisije da države EU-a 2015. nisu naplatile ukupno 152 milijarde eura prihoda od poreza na dodanu vrijednost (PDV). Manjak prihoda od PDV-a – ukupna razlika očekivanog i stvarno naplaćenog prihoda od PDV-a – opet pokazuje da je potrebna temeljita reforma kako bi države članice u svojim proračunima mogle potpuno iskoristiti prihode od PDV-a. Iako je naplata prihoda od PDV-a nešto poboljšana, manjak je još uvijek neprihvatljivo velik. Ti su podaci objavljeni neposredno prije prijedloga Komisije za reformu sustava PDV-a. Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: „Države članice ne bi smjele prihvaćati tako alarmantno velike gubitke prihoda od PDV-a. Komisija podupire nastojanja da se poboljša naplata PDV-a u EU-u, ali treba imati u vidu da su današnja pravila o PDV-u sastavljena 1993. te stoga zastarjela. Uskoro ćemo predložiti reformu pravila o PDV-u za prekograničnu prodaju. Naša će reforma omogućiti smanjivanje prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om za 80 posto i vratiti državama članicama taj nasušno potreban novac.“ Iako se prosječni podaci za EU poboljšavaju, uspješnost naplate PDV-a znatno se razlikuje među državama članicama. Najveće manjke prihoda od PDV-a prijavile su Rumunjska (37,2 posto), Slovačka (29,4 posto) i Grčka (28,3 posto). Najmanji manjci zabilježeni su u Španjolskoj (3,5 posto) i Hrvatskoj (3,9 posto). Ako se promatra u apsolutnim iznosima, najveći je manjak zabilježen u Italiji – 35 milijardi eura. Manjak je smanjen u većini država članica, a najveća poboljšanja zabilježena su na Malti te u Rumunjskoj i Španjolskoj. U sedam država članica – Belgiji, Danskoj, Irskoj, Grčkoj, Luksemburgu, Finskoj i Ujedinjenoj Kraljevini – statistike su se malo poboljšale. Objavljeni su i priopćenje za medije te memorandum.

Objavljeno u Vijesti

 

Predsjednik Juncker boravit će danas i sutra (28. i 29. rujna) u estonskoj prijestolnici Tallinnu na neslužbenom digitalnom sastanku na vrhu. Večeras će sudjelovati u neslužbenoj večeri šefova država i vlada koja se održava uoči sastanka na vrhu. Za večerom će se raspravljati o budućnosti EU-a nakon rasprave pokrenute Bijelom knjigom o budućnosti Europe i putom koji je predsjednik zacrtao u svom govoru o stanju Unije 2017. Sutrašnje će rasprave biti usredotočene na digitalno gospodarstvo i društvo. Očekuje se da će čelnici raspravljati o nedavnim prijedlozima Komisije za jačanje kibersigurnosti u EU-u te za utvrđivanje mjera za pravedno oporezivanje digitalnog gospodarstva. Da bi se do 2018. dovršila uspostava jedinstvenog digitalnog tržišta, države članice EU-a i institucije EU-a moraju donijeti 18 zakonodavnih prijedloga koje je Komisija već iznijela. Sastanak na vrhu može se pratiti uživo putem servisa EbS+ od 9 sati po srednjoeuropskom vremenu. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Juncker i estonski premijer Jüri Ratas održat će konferenciju za medije nakon sastanka na vrhu u 17.15 po srednjoeuropskom vremenu (18.15 po lokalnom vremenu). Dodatni materijali o neslužbenom sastanku na vrhu objavljeni suovdje, a obuhvaćaju ažurirani pregled jedinstvenog digitalnog tržišta, potpunu povijest prijedloga Komisije u digitalnom području, informativni članak o pravednom oporezivanju digitalnog gospodarstva te brošuru o nedostatku digitalnih vještina u Europi. 

Sigurnosna unija: Komisija pojačava napore u borbi protiv nezakonitih sadržaja na internetu

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-3493_hr.htm

Objavljeno u Vijesti
Stranica 39 od 120

Kalendar događanja

« Svibanj 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas