Europe Direct Slavonski Brod - Sadržaj izdvojen po datumu: listopada 2019

 

Europska komisija danas predlaže ulaganja od 2,7 milijardi eura u 152 ključna projekta u području prometa kojima se podupire konkurentna, čista i povezana mobilnost u Europi.

Time Komisija odlučno radi na ostvarivanju Plana ulaganja za Europu i povezanosti Europe, uključujući nedavni program Europa u pokretu. Odabrani projekti pridonijet će modernizaciji željezničkih linija, uklanjanju uskih grla i poboljšanju prekograničnih veza, uvođenju mjesta opskrbe alternativnim gorivima te primjeni inovativnih rješenja za upravljanje prometom. Riječ je o ulaganju iz Instrumenta za povezivanje Europe, financijskog mehanizma EU-a za potporu infrastrukturnim mrežama, kojim će se potaknuti 4,7 milijardi eura javnog i privatnog sufinanciranja. Tim ulaganjem neće se samo modernizirati europska prometna mreža, već će se i potaknuti gospodarska aktivnost te otvaranje radnih mjesta. Ove godine Komisija iz ukupnog iznosa od 2,7 milijardi eura dodjeljuje 1,8 milijardi eura 15 država članica koje ispunjuju uvjete za potporu iz Kohezijskog fonda [1] radi dodatnog smanjenja infrastrukturnih razlika.

[1] Za razdoblje 2014.–2020. potpora Kohezijskog fonda odnosi se na Bugarsku, Hrvatsku, Cipar, Češku, Estoniju, Grčku, Mađarsku, Latviju, Litvu, Maltu, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.

Odabrani projekti uglavnom su usmjereni na strateške dionice europske prometne mreže („osnovna mreža”) da bi se osigurali najviši učinak i dodana vrijednost za EU. Najveći dio sredstava upotrijebit će se za razvoj europske željezničke mreže (1,8 milijardi eura), dekarbonizaciju i modernizaciju cestovnog prometa, razvoj inteligentnih prometnih sustava (359,2 milijuna eura) te uvođenje sustava upravljanja zračnim prometom (ATM) (311,3 milijuna eura).

Odabrane mjere uključuju vodeće inicijative kao što su modernizacija poljske željezničke dionice Białystok-Ełk dulje od 100 km, modernizacija sustava ATM-a u državama članicama EU-a, puno proširenje cestovnog tunela Karawanke koji povezuje Sloveniju i Austriju, razvoj mreža za brzo punjenje električnih vozila u Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Italiji. Svi projekti odabrani su za financiranje u okvirukonkurentnih poziva na podnošenje prijedloga od 13. listopada 2016. Zaprimljeno je 349 prijava koje zajedno čine gotovo 7,5 milijardi eura zatraženog sufinanciranja.

Zahvaljujući tome Komisija je mogla odabrati najbolje projekte i zajamčiti ravnomjernu raspodjelu s obzirom na zemljopisni položaj i različite vrste prijevoza. Financijski doprinos EU-a daje se u obliku bespovratnih sredstava, za koje je stopa sufinanciranja između 10 % i 50 % prihvatljivih troškova projekta, ovisno o njegovoj vrsti i pozivu (do 85 % u okviru kohezijske omotnice).

Dodatne informacije: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1729_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Europska komisija odobrila je državnu potporu u iznosu od 975 milijuna HRK (približno 129,5 milijuna EUR), koju je Hrvatska dodijelila poduzeću HŽ Cargo, željezničkom prijevozniku tereta u vlasništvu države. HŽ Cargo se zbog prezaduženosti nalazio u financijskim poteškoćama. U svibnju 2015. Hrvatska je odlučila otpisati dug poduzeća HŽ Cargo državi njegovim pretvaranjem u kapital. Takav otpis duga predstavlja državnu potporu jer je na taj način poduzeće HŽ Cargo oslobođeno obveze otplate duga, što se ne bi moglo ostvariti na tržištu. Komisija je međutim utvrdila da je ta potpora u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama jer ispunjuje kriterije iz Smjernica o državnoj potpori za željeznice koje je Komisija objavila 2008. To je osobito zato jer je otpisani dug nastao prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji u srpnju 2013. i bio je izravno povezan s prijevoznim djelatnostima poduzeća HŽ Cargo. Osim toga poduzeće je bilo prekomjerno zaduženo zbog čega dobro financijsko upravljanje nije bilo moguće. Konačno, potpora je bila potrebna kako bi se riješile financijske poteškoće poduzeća HŽ Cargo, a njome se nije narušilo učinkovito tržišno natjecanje. Više informacija bit će dostupno na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanjuu javnom registru predmeta, pod brojem predmetaSA.39877.

Nadolazeća događanja Europske komisije (prethodno Najvažnije vijesti).

Objavljeno u Vijesti
Utorak, 20 lipnja 2017 20:23

PRIOPĆENJA

 

Potpredsjednik Šefčovič u Mađarskoj na drugoj turneji o energetskoj uniji 

Potpredsjednik Europske komisije zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič 19. i 20. lipnja boravit će u Mađarskoj na drugoj turneji o energetskoj uniji. Potpredsjednik Šefčovič susrest će se s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, ministrom vanjskih poslova i trgovine Péterom Szijjártóom i ministrom energetike Andrásem Aradszkyjem. Tema njihovih razgovora bit će paket Čista energija za sve Europljane, koji je objavljen prošlog studenog, a osobito upravljanje energetskom unijom i nacionalni energetski i klimatski planovi. Jedna od prioritetnih tema bit će i potreba za daljnjim povezivanjem mađarskih elektroenergetskih mreža s mrežama susjednih zemalja i načini smanjenja troškova energetske tranzicije u Europi. Potpredsjednik će prisustvovati potpisivanju memoranduma o razumijevanju između Mađarske i Hrvatske o izgradnji infrastrukture za uspostavu dvosmjernog protoka prirodnog plina između te dvije zemlje. Potpredsjednik Šefčovič susrest će se s dionicima u području energetike kako bi razgovarali o ulozi Mađarske u europskoj energetskoj tranziciji i prednostima koje potpuno funkcionalno unutarnje energetsko tržište EU-a može ponuditi mađarskim građanima i tvrtkama.  Tijekom posjeta potpredsjednik će se sastati i s nevladinim organizacijama s kojima će raspravljati o politici energetske unije i povezanim projektima. Uoči posjeta potpredsjednik Šefčovič izjavio je: Mađarska je vrlo uspješna u smanjivanju emisija stakleničkih plinova te je već u 2015. ostvarila svoj cilj za obnovljivu energiju do 2020. Svaka država članica ima pravo odabrati vlastitu kombinaciju izvora energije. Istodobno se suradnjom na regionalnoj razini može u velikoj mjeri pridonijeti osiguravanju sigurne opskrbe energijom i cijena prihvatljivih za kućanstva i tvrtke. U tom je pogledu ključno poticanje na učinkovitiju potrošnju energije, stvaranje konkurentnih tržišta i inovacije.

Objavljeno u Vijesti

 

Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans danas je vodio sastanak na visokoj razini s četrnaest predstavnika svjetonazorskih i nekonfesionalnih organizacija iz cijele Europe. Sastanku je prisustvovala i potpredsjednica Europskog parlamenta Mairead McGuinness.

To je bio osmi godišnji sastanak na visokoj razini, a raspravljalo se o temi Budućnost Europe: djelotvorna Unija koja se temelji na vrijednostima. Sastanak je održan u okviru redovitog dijaloga s predstavnicima crkava, vjerskih zajednica te svjetonazorskih i nekonfesionalnih organizacija predviđenog u članku 17. Ugovora iz Lisabona.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: U ovom ključnom trenutku za Europu smatram da je najvažnije da saslušamo organizacije koje predstavljaju naše građane, bez obzira na vjeru ili uvjerenja. Komisija želi iskoristiti tu jedinstvenu priliku za raspravu o budućnosti Europske unije. Naše se buduće odluke i dalje moraju temeljiti na zajedničkim europskim vrijednostima te prikupljamo mišljenja raznih strana o tome kako ubuduće oblikovati politike oslanjajući se prije svega na te vrijednosti. Razgovor s predstavnicima vjerskih zajednica, crkava i nekonfesionalnih organizacija važan je dio tog procesa.

Za više informacija:

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1662_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Uoči zasjedanja Europskog vijeća 22. i 23. lipnja, predsjednik Juncker jučer je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta govorio o radu Komisije u području obrane, sigurnosti, klimatskih promjena, migracija i solidarnosti među državama članicama EU-a. Naglasio je važnost zajedničkog rada na obrani i sigurnosti svim sredstvima predviđenima osnivačkim ugovorima, osobito nakon nedavnih terorističkih napada: „U Europi će odlučnost uvijek nadvladati strah“, izjavio je te ponovio da takvi napadi „neće potkopati našu otpornost“. Skrenuo je pozornost na dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane koji je Komisija objavila prošlog tjedna te naglasio: „Bez obzira na smjer kojim krenemo, naše sve tješnje partnerstvo s NATO-om ostat će temelj europske obrane i sigurnosti.“ Predsjednik Juncker ponovio je: „Za globalnu sigurnost potrebno je mnogo više od pukog povećanja izdataka za vojsku. Europska i globalna stabilnost ovise i o našem radu na razvojnoj suradnji i borbi protiv klimatskih promjena.“ Kada je riječ o migracijama, predsjednik Juncker podsjetio je na ulogu Europske unije u zaštiti naših vanjskih granica u vidu osnivanja Europske granične i obalne straže te je pritom izjavio: „Naše vanjske granice nisu nikada bile tako dobro zaštićene kao danas.“ Predsjednik je ponovno istaknuo važnost solidarnosti u području migracija te naglasio: „Solidarnost ne može biti jednosmjerna. Države članice moraju odigrati svoju ulogu.“ Budući da to ne čine, Komisija je pokrenula postupke zbog povrede propisa – ne zato da bi kaznila države članice, već da bi zajamčila primjenu zajednički usuglašenog zakonodavstva Europske unije, objasnio je predsjednik. Cijeli govor dostupan je ovdje. Predsjednik Juncker pred Europskim je parlamentom govorio i o odluci predsjednika Trumpa o povlačenju SAD-a iz sporazuma o klimi COP 21. Predsjednik je izjavio: „To je više od tužnog događaja. To je znak napuštanja zajedničkog djelovanja koje se odnosi na sudbinu našeg planeta. […] Razočarani smo i žao nam je zbog te odluke.“ PredsjednikJuncker naglasio je: „Povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma ne znači njegov kraj.“ Predsjednik je ponovio da EU neće ponovno pregovarati o Sporazumu te izjavio: „Pregovarali smo dvadeset godina. Sada je vrijeme za djelovanje, za provedbu. Europska unija pojačat će svoj rad u području klimatske diplomacije i suradnju s drugim partnerima. Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Arias Cañete sa svojim će kineskim i kanadskim kolegama biti domaćin velikog okupljanja usmjerenog na provedbu Pariškog sporazuma i ubrzanje prelaska na čistu energiju. Cijeli govor predsjednika Junckera dostupan je ovdje.

Objavljeno u Vijesti

 

Povjerenica Jourová jučer je u ime Europske unije u Strasbourgu potpisala Konvenciju o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, čemu je nazočio i glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland. Istanbulska konvencija Vijeća Europe najopsežniji je međunarodni sporazum o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U njoj se nasilje nad ženama prepoznaje kao kršenje njihovih ljudskih prava te se predviđaju mjere za sprečavanje nasilja, zaštitu žrtava i kazneni progon počinitelja. Vijeće je na prijedlog Komisije u svibnju odobrilo pristupanje EU-a Konvenciji. Borba protiv nasilja jedan je od prioriteta Europske komisije za 2017., pa je Komisija pokrenula i kampanju kojom se podržavaju djelovanja za podizanje svijesti o tom problemu na nacionalnoj razini i organizacije civilnog društva koje rade na njegovu rješavanju. Kampanja se na društvenim medijima može pratiti pod oznakom #SayNoStopVAWIzjava prvog potpredsjednika Timmermansa i povjerenice Jourove o odluci Vijeća te informativni članci o Istanbulskoj konvenciji i djelovanju EU-a u borbi protiv nasilja nad ženama dostupni su na internetu.

Objavljeno u Vijesti

t

Stvarna pojedinačna potrošnja mjera je materijalnog blagostanja kućanstava. Prema prvim preliminarnim procjenama za 2016., stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika izražena u standardima kupovne moći u državama članicama varirala je od 53 posto do 132 posto prosjeka Europske unije. U deset država članica 2016. zabilježena je stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika iznad prosjeka EU-a. Najviša razina zabilježena je u Luksemburgu, 32 posto iznad prosjeka EU-a. Njemačka i Austrija bile su otprilike 20 posto iznad prosjeka, a zatim slijede Ujedinjena Kraljevina, Danska, Finska, Belgija, Francuska, Nizozemska i Švedska, u kojima je zabilježena potrošnja 10 posto do 15 posto iznad prosjeka EU-a. U dvanaest država članica stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika bila je između prosjeka EU-a i 25 posto ispod prosjeka. U Irskoj, Italiji i na Cipru potrošnja je bila do 10 posto ispod prosjeka EU-a, dok su Španjolska, Litva, Portugal i Malta bili 10 posto do 20 posto ispod prosjeka. Češka, Grčka, Slovačka, Poljska i Slovenija bile su 20 posto do 25 posto ispod prosjeka. U šest država članica zabilježena je stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika za više od 30 posto manja od prosjeka EU-a. Estonija, Latvija, Mađarska i Rumunjska bile su 30 posto do 40 posto ispod prosjeka, u Hrvatskoj je stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika bila neznatno više od 40 posto ispod prosjeka EU-a, dok je u Bugarskoj iznosila 53 posto ispod prosjeka. Navedene podatke o stvarnoj pojedinačnoj potrošnji po glavi stanovnika, izražene u standardima kupovne moći, objavio je Eurostat, statistički ured Europske unije.

Objavljeno u Vijesti

 

Danas je u Vijeću za pravosuđe 20 država članica postiglo politički dogovor o osnivanju novog Ureda europskog javnog tužitelja u okviru pojačane suradnje.

Svake godine proračuni svih država članica gube najmanje 50 milijardi eura prihoda od PDV-a zbog prekograničnih prijevara. Profit od međudržavnog organiziranoga kriminala koji zaobilazi nacionalne propise i izbjegava kazneni progon svake se godine mjeri u milijardama eura. Izvan područja PDV-a, države članice 2015. otkrile su i Komisiji prijavile nepravilnosti koje se smatraju prijevarama u ukupnom iznosu od približno 638 milijuna eura. Nacionalni tužitelji raspolažu ograničenim sredstvima za borbu protiv prekograničnog financijskog kriminala većih razmjera. Novi tužitelj EU-a provodit će brze istrage u cijeloj Europi i razmjenu informacija u stvarnom vremenu. To će biti prekretnica. Ured europskog javnog tužitelja djelovat će kao jedinstveni ured za sve države članice sudionice. Radit će se o visokospecijaliziranom i neovisnom uredu izvan okvira postojećih institucija i službi EU-a. Ured europskog javnog tužitelja djelovat će u interesu EU-a i neće tražiti ni primati naputke institucija EU-a ni nacionalnih tijela. Ured europskog javnog tužitelja moći će djelotvorno istraživati kaznena djela na štetu proračuna EU-a i prijevare povezane s PDV-om kao što su prijevare s fondovima EU-a u iznosu većem od 10 000 eura i prekogranične prijevare u području PDV-a u iznosu većem od 10 milijuna eura. Moći će brzo djelovati u više država bez potrebe za dugim postupcima pravosudne suradnje. Pokretat će postupke protiv kriminalaca izravno na nacionalnim sudovima. To bi trebalo rezultirati uspješnijim progonima i većom stopom povrata otuđenog novca.

Više informacija o funkcioniranju Ureda europskog javnog tužitelja na : http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1550_hr.htm

Objavljeno u Vijesti

 

Nakon što je Komisija jučer predstavila dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane te pokrenula Europski fond za obranu, predsjednik Juncker danas putuje u Prag kako bi nastavio raspravu o obrani. Karlovo sveučilište u Pragu danas će predsjedniku Junckeru dodijeliti zlatnu komemorativnu kolajnu, a predsjednik će na prigodnoj svečanosti održati govor o budućnosti Europe. Zatim će se sastati s predsjednikom češkog Senata Milanom Štěchom i predsjednikom Zastupničkog doma Janom Hamáčekom. U petak će predsjednik Juncker na visokoj konferenciji o obrani i sigurnosti održati uvodni govor pod naslovom „U obranu Europe“, u kojem će se založiti da Europa svoju obranu preuzme u vlastite ruke. Uz predsjednika Junckera, na konferenciji će sudjelovati i češki premijer Bohuslav Sobotka te zamjenica glavnog tajnika NATO-a Rose Gottemoeller. U petak u 11.45 po srednjoeuropskom vremenu to će troje visokih dužnosnika održati zajedničku konferenciju za medije. Na konferenciji o obrani i sigurnosti govorit će i visoka predstavnica/potpredsjednicaMogherini te potpredsjednik Katainen, pri čemu će visoka predstavnica/potpredsjednica Mogherini govoriti o provedbi globalne strategije EU-a u području sigurnosti i obrane. Povjerenica Bieńkowska sudjelovat će u panel-raspravi o europskim obrambenim kapacitetima. Spomenuti dužnosnici održat će i niz dvostranih sastanaka sa svojim kolegama iz država članica. Potpredsjednik Katainen sudjelovat će i u razmjeni stajališta s članovima češkog Senata. Svi govori i konferencija za medije s predsjednikom Junckerom prenosit će se putem servisa EbS

Objavljeno u Vijesti

 

Komisija danas pokreće javnu raspravu o tome u kojem će se smjeru u budućnosti  kretati obrana  EU-a s 27 država članica.

Nakon Komisijine Bijele knjige o budućnosti Europe, u današnjem dokumentu za razmatranje navode se različiti scenariji o tome kako riješiti problem sve većih sigurnosnih i obrambenih prijetnji s kojima se Europa suočava te kako poboljšati vlastite obrambene sposobnosti do 2025. Rasprava će dati važan doprinos u donošenju odluke o tome kako će Unija pojačati zaštitu i sigurnost europskih građana, što je jedan od ključnih prioriteta JunckeroveKomisije. Dokument za razmatranje nadopunjuju danas predstavljeni konkretni prijedlozi za pokretanje Europskog fonda za obranu, kojim će se podržati učinkovitija potrošnja država članica za zajedničke obrambene kapacitete.Visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini izjavila je: „Ostvarujemo brz napredak u pogledu sigurnosti u Europskoj uniji, pri čemu Komisija prati i podržava odlučnost država članica. Današnji dokument za razmatranje doprinos je Komisije raspravi o budućnosti Unije u tom području i proizlazi iz zahtjeva naših građana za integriraniju i učinkovitiju obranu. U okviru Europske unije možemo podržati države članice u razvoju vojnih kapaciteta i učinkovitijem ulaganju u obranu. U manje od godinu dana postigli smo velik napredak i odlučni smo u namjeri da tako i nastavimo.”Potpredsjednik za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost JyrkiKatainen dodao je: „U današnjem su svijetu snažan NATO i snažan EU važniji nego ikad prije. Europa mora svoju sigurnost i obranu uzeti u svoje ruke kako bi mogla biti snažniji partner svojim saveznicima, a da pritom ne udvostručavamo ono što već postoji. Znamo koji nam je cilj i države članice pritom imaju glavnu ulogu, ali vrijeme je da odlučimo koliko brzo želimo postići taj cilj.”

Dodatne informacije: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1516_hr.htm;

Objavljeno u Vijesti
Stranica 54 od 128

Kalendar događanja

« Listopad 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas