EDIC

 

Sa svrhom poticanja aktivnog sudjelovanja mladih u zajednici Bebrinska udruga mladih organizira Sajam udruga koji će se održati u Slavonskom Brodu, 24. listopada 2015. na Korzu od 10 do 14 sati.
 
SAJAM UDRUGA I PROJEKATA U SLAVONSKOM BRODU
Bebrinska udruga mladih organizira Sajam udruga mladih/za mlade u sklopu projekta Lokalni info centar za mlade Bebrina. Sajam je besplatan za sudionike, a organizira se kako bi se predstavile udruge koje rade s mladima, promovirao civilni sektor u Brodsko-posavskoj županiji, upoznala javnost, posebice mladi s mogućnostima koje se nude u udrugama mladih/za mlade kao što su npr. dodatna edukacija, volontiranje, stručna praksa, mobilnosti i u konačnici mogućnost zapošljavanja. 
Pozivaju sve organizacije, nevladine organizacije i civilne inicijative koji izravno  ili neizravno  rade s mladima, da na ovom Sajmu ponude mladima i javnosti informacije o mogućnostima, svojim programima, projektima i aktivnostima za mlade, te važnosti aktivnog sudjelovanja mladih u društvu. 
Pozivu na suradnju se odazvao EDIC Slavonski Brod koji će predstaviti svoje djelovanje i mogućnosti koje EU pruža organizacijama civilnoga društva putem svojih programa i fondova. 

 

Prošle je godine 16 posto poduzeća u Europskoj uniji (EU) s najmanje deset zaposlenih primilo narudžbe putem web-mjesta ili aplikacija. Prodaja putem interneta obuhvaća prodaju potrošačima kao fizičkim osobama i prodaju drugim poduzećima. Udio poduzeća u EU-u koja nude prodaju putem interneta povećao se s 12 posto 2010. na približno 16 posto 2014. te je od tada relativno stabilan. Među poduzećima u EU-u koja su 2016. nudila prodaju putem interneta gotovo su sva (97 posto) prodavala u vlastitoj zemlji, dok ih je manje od polovice (44 posto) prodavalo kupcima u drugim državama članicama EU-a, a nešto više od četvrtine (28 posto) kupcima izvan EU-a. Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.

 

Svega dva mjeseca nakon prvog sastanka u listopadu predsjednik Juncker, zajedno s talijanskim premijerom Gentilonijem, ponovno se uoči današnjeg zasjedanja Europskog vijeća sastao s čelnicima četiriju zemalja http://www.visegradgroup.eu/%26usg%3DAOvVaw0GJboigxSjwUjkNpNtCcvT&source=gmail&ust=1513747585278000&usg=AFQjCNHNaVKfioTMqqqjyjiiAZaxjRHtEw" style="color:rgb(17, 85, 204)">Višegradske skupine (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka). Na sastanku je potvrđena odlučnost svih strana da zajedno rješavaju zajedničke izazove. Jedna od najvažnijih tema sastanka bile su migracije, osobito Uzajamni fond EU-a za Afriku. Na listopadskom zasjedanju Europskog vijeća sve države članice EU-a dogovorile su se da će pojačati doprinose kako bi se popunile praznine u Fondu, a četiri zemlje Višegradske skupine danas su ispunile to obećanje i najavile dodatnih 35 milijuna eura za programski dio Fonda za sjevernu Afriku. To je jasan izraz solidarnosti i podrške vanjskom djelovanju EU-a u upravljanju migracijama i rješavanju njihovih glavnih uzroka. PredsjednikJuncker danas je izjavio: Želim da suradnja između četiriju zemalja Višegradske skupine i Komisije bude što je moguće tješnja. Danas sam sretan što vidimo rezultate. Višegradske zemlje ispunile su obećanje u tom pogledu, što je važno. To je dokaz da su četiri zemlje Višegradske skupine u potpunosti uz nas kada je riječ o solidarnosti s Italijom i drugima.Zahvaljujući programskog dijelu Fonda za sjevernu Afriku već je više od 14 000 migranata iz ugroženih skupina dobilo pomoć za dobrovoljni povratak iz Libije u zemlje podrijetla, a do kraja 2017. ta bi se brojka trebala popeti na 18 000. Osim toga, više od 20 000 migranata u centrima za zadržavanje i izvan njih od Fonda je dobilo liječničku pomoć i izravnu podršku. Uzajamni fond za Afriku i višegradski doprinos tom Fondu dio su kolektivnog europskog rješenja za nezakonite migracije na našim obalama. Komisija je prošlog tjedna predložila politički plan kako bi se do lipnja 2018. postigao sveobuhvatan dogovor o načinu provedbe održive migracijske politike. Time se doprinosi radu Europskog vijeća, u kojemu će države članice večeras raspravljati o toj temi. Izjava predsjednika Junckera može se pogledati ovdje. Dodatne informacije o političkom planu dostupne su ovdje.  

 

EU će uložiti 101,4 milijuna eura u izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku. Na današnjem zasjedanju Vijeća ministara energetike te u prisutnosti povjerenika za klimatsku i energetsku politiku Miguela Ariasa Cañetea i ministara energetike Hrvatske i Mađarske potpisan je sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Bespovratnim sredstvima pokrit će se dio ukupnih troškova izgradnje terminala, koji se procjenjuju na 383,6 milijuna eura. Povjerenik Miguel Arias Cañete pozdravio je ulaganje: „Danas potpisanim sporazumom pokazujemo da je energetska unija stvarnost na terenu: izgrađujemo veze koje nedostaju u energetskoj infrastrukturi, ujedinjujemo tržišta i poboljšavamo sigurnost opskrbe. Ovim će se ulaganjem omogućiti opskrba Hrvatske i Mađarske prirodnim plinom, ali i pojačati diverzifikacija izvora energije u srednjoj i jugoistočnoj Europi te dati gospodarski poticaj cijeloj regiji. Ovakvim projektima EU svojim građanima pruža stvarnu dodanu vrijednost. U okviru svoje strategije energetske unije EU je odlučan graditi veze koje nedostaju u energetskoj infrastrukturi te svakoj državi članici zajamčiti pristup najmanje trima izvorima plina. Izgradnjom LNG terminala, koji će najprije funkcionirati kao plutajući terminal za LNG i jedinica za uplinjavanje godišnjeg kapaciteta od najmanje dvije milijarde prostornih metara, povećat će se sigurnost opskrbe plinom u srednjoj i jugoistočnoj Europi. LNG terminal ujedno će poboljšati konkurentnost u regiji te, kao prioritetan projekt u okviru inicijative za plinsku povezanost srednje i jugoistočne Europe (CESEC), omogućiti djelotvorniju integraciju ključnih infrastrukturnih projekata. Krk je zbog toga istinsko postignuće inicijative CESEC kojim se pokazuje kako ta inicijativa može otvoriti put regionalnoj suradnji. U okviru Instrumenta za povezivanje Europe projektima za transeuropsku energetsku infrastrukturu do 2020. godine na raspolaganju je ukupno 5,35 milijardi eura. Dodatne informacije o LNG terminalu na Krku dostupne su u informativnom članku i na web-mjestu Komisije.

Upravljanje migracijama

Upravljanje migracijama otpornima na buduće promjene: Europska komisija utvrđuje daljnje korake

Uoči tematske rasprave čelnika EU-a o migracijama, koja će se održati 14. prosinca, Komisija predlaže politički plan kako bi se do lipnja 2018. postigao sveobuhvatan dogovor o načinu provedbe održive migracijske politike.

S obzirom na to da se Europa odmiče od upravljanja krizama, potreban je dugoročan dogovor o stabilnoj migracijskoj politici i politici azila EU-a otpornoj na buduće promjene radi održavanja napretka postignutog na unutarnjem i vanjskom planu.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: Iako izlazimo iz kriznog stanja, jasno je da će migracije i dalje ostati izazov. Europa se hitno treba opremiti sredstvima za odgovorno i pravedno upravljanje migracijama koja su otporna na buduće promjene. U zadnje smo tri godine ostvarili dobar napredak, no sada je vrijeme da prijedlozi postanu zakoni i da se ti zakoni provode.

U zadnje je tri godine razvijen novi pristup EU-a upravljanju migracijama, kojim se pruža potpora najizloženijim državama članicama, jača zaštita vanjskih granica EU-a i učvršćuje suradnja s partnerskim zemljama. Iako je koordiniranim radom stabilizirano izrazito nestabilno stanje, čemu svjedoči podatak da se broj nezakonitih dolazaka u EU 2017. smanjio za 63 %, trend u nadolazećim godinama i čimbenici poput klimatskih promjena, sigurnosnog i demografskog stanja u EU-u i njegovu susjedstvu upućuju na to da će migracije predstavljati izazov još dugi niz godina.

Komisija danas predlaže da čelnici nastave s dosadašnjim radom osiguravanjem brzog napretka reforme zajedničkog europskog sustava azila, daljnjim jačanjem partnerstva s trećim zemljama, daljnjim omogućivanjem zakonitih putova u Europu i osiguravanjem dostatnih financijskih sredstava potrebnih za buduća djelovanja. U obzir dolazi jedino sveobuhvatan pristup. Usmjeravanje pozornosti samo na unutarnju dimenziju i potporu državama članicama nije dovoljno. Istodobno, izazov koji migracije predstavljaju za Europu ne može se riješiti isključivo vanjskom migracijskom politikom.

 

Godinu dana otkad je Europska komisija pokrenula Europske snage solidarnosti 42 745 mladih iz svih država članica prijavilo se za sudjelovanje. Njih 2166 započelo je s angažmanima u 1434 organizacije.

Povjerenik za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger izjavio je: Mladi će raditi na ključnim projektima, steći prijatelje za cijeli život i učiniti nešto dobro za naše društvo pod znakom kvalitete Europskih snaga solidarnosti.

Povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics rekao je: Iznimno mi je drago da toliko mnogo mladih diljem Europe čvrsto vjeruje u solidarnost te da su volontiranjem, osposobljavanjem ili radom odlučni dati podršku drugima. Godinu dana nakon pokretanja Europskih snaga solidarnosti mnogi od njih već daju svoj doprinos te na taj način pružaju pomoć i nadu onima kojima je to potrebno. Sada je potrebno brzo donošenje posebne pravne osnove i proračuna za naredne godine kako bi se potencijalne koristi od Europskih snaga solidarnosti pretočile u stvarnost.

Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, dodala je: Sudjelovanje u Europskim snagama solidarnosti nije samo sjajan način iskazivanja solidarnosti, već se njime mladima omogućuje da razviju nove vještine te se stvara dodana vrijednost u životopisu pojedinca. Nadam se da će naš prijedlog za jačanje Snaga solidarnosti uskoro biti donesen kako bismo mogli dodatno povećati prilike za mlade u Europi.

Sudionici u Europskim snagama solidarnosti od njihova su pokretanja aktivni diljem Europe. Primjerice, u kolovozu 2017. prva skupina volontera Europskih snaga solidarnosti stigla je uNorciiu u Italiji kako bi sudjelovala u popravljanju štete i ponovnom uspostavljanju socijalnih usluga za lokalnu zajednicu koja je godinu dana prije njihova dolaska stradala u teškim potresima. Ukupno 230 članova Europskih snaga solidarnosti do 2020. će pomagati talijanskim zajednicama pogođenima potresima. Ostali sudionici u Europskim snagama solidarnosti rade, primjerice, s mladima u nepovoljnom položaju ili s posebnim potrebama, s izbjeglicama ili starijima, od Rotterdama u Nizozemskoj do Aveira u Portugalu te u mnogim drugim mjestima u Europi. O prijedlogu Komisije za jačanje Europskih snaga solidarnosti osiguravanjem vlastitog proračuna i pravne osnove te za širenje aktivnosti trenutačno se raspravlja u Vijeću i Europskom parlamentu. Države članice postigle su 20. studenoga 2017. neformalni dogovor u Vijeću za obrazovanje, mlade, kulturu i sport, čime se utire put za konačni sporazum s Europskim parlamentom.

Dodatne informacije: 2017 Youth-19 Solidarity Corps Fact EN9.pdf

Stranica za prijavu na portalu Europskih snaga solidarnostiStranica Europskih snaga solidarnosti na Facebooku ; Na Twitteru: #EUSolidaritvCorps Pratite povjerenika Oettingera naTwitteruPratite povjerenika Navracsicsa na TwitteruPratite povjerenicu Thyssen na Twitteru iFacebooku

 

Potpredsjednik Dombrovskis i povjerenik Moscovici predstavljat će Europsku komisiju na današnjem sastanku euroskupine. Ministri će dati pregled tijeka trećeg preispitivanja programa za potporu stabilnosti namijenjenog Grčkoj. Euroskupina bit će obaviještena o posjetu Cipru i Španjolskoj radi nadzora nakon isteka programa. Ministri će održati tematsku raspravu o rastu i radnim mjestima, s posebnim naglaskom na poreznom klinu. Održat će se i rasprava o ukupnoj proračunskoj situaciji i prognozama za europodručje te Komisijinoj procjeni nacrta proračunskih planova država članica europodručja. Euroskupina izabrat će novog predsjednika i donijeti program rada za prvu polovinu sljedeće godine. Kao nastavak sastanka u „uključivom formatu” otvorenom za 27 država članica ministri će pripremiti sastanak na vrhu država europodručja, koji će se održati 15. prosinca, i razmijeniti mišljenja o ključnim političkim prioritetima te napretku na produbljivanju ekonomske i monetarne unije (EMU). Povjerenik Moscovici sudjelovat će na konferenciji za medije nakon sastanka. Na sutrašnjim sastancima ECOFIN-a potpredsjednik Dombrovskis i povjerenik Moscovici predstavljat će Europsku komisiju. Na radnom doručku ECOFIN-a predsjednik Europskog fiskalnog odbora Thygesen predstavit će godišnje izvješće Odbora za 2017.Ministri moraju donijeti konačnu odluku o tome koje države treba uključiti na EU-ov zajednički popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija. Očekuje se da će države članice donijeti prijedloge Komisije za pojednostavnjenje pravila o PDV-u za poduzeća koja prodaju robu na internetu. Kako bi se zaključio dosje o oporezivanju, Vijeće bi trebalo donijeti zaključke o daljnjim koracima za oporezivanje digitalnog gospodarstva na temelju Komunikacije Komisije o tom pitanju iz rujna. U području financijskih usluga ministri će raspravljati o napretku rasprava o bankovnoj uniji, među ostalim o mogućim daljnjim aktivnostima koje je Komisija predložila u Komunikaciji o dovršenju bankarske unije iz listopada. Nadalje, ministri će dati pregled napretka koji je postignut u pogledu sveobuhvatnog paketa bankovnih reformi EU-a koji je pokrenut prije godinu dana kao dio Komisijina plana za smanjenje rizika. Komisija će predstaviti Godišnji pregled rasta za 2018.Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2018. i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja. Očekuje se da će Vijeće na prijedlog Komisije zatvoriti postupak u slučaju prekomjernog deficita za Ujedinjenu Kraljevinu te utvrditi da Rumunjska nije poduzela djelotvorne mjere za ispravljanje znatnog odstupanja od proračuna i izdati novu preporuku na temelju postupka o znatnom odstupanju. Potpredsjednik Dombrovskis sudjelovat će na konferenciji za medije nakon sastanka ECOFIN-a.

 

Europska investicijska banka (EIB) pristala je odobriti kreditne linije u ukupnoj vrijednosti od 220 milijuna EUR četirima hrvatskim bankama kao potporu pri financiranju manjih projekata koje uglavnom provode mala i srednja poduzeća (MSP), poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i općine, te inicijativa u pogledu energetske učinkovitosti.

Četiri su banke koje sudjeluju u sufinanciranju: Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR – 100 milijuna EUR), u državnom vlasništvu, i tri nacionalne komercijalne banke: Privredna banka Zagreb (PBZ EU – 60 milijuna EUR), Zagrebačka banka (ZABA – 40 milijuna EUR) i Hrvatska poštanska banka (HPB – 20 milijuna EUR). „Partnerstvom Europske investicijske banke i četiriju glavnih hrvatskih banaka osigurat će se dodatno dugoročno financiranje za hrvatska poduzeća, osloboditi dodatni kapital za provedbu projekata i uvelike potaknuti zapošljavanje mladih”, izjavio je potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco. „Osim toga, prvi put u Hrvatskoj primjenjujemo Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti: inovativan financijski instrument osmišljen za poticanje prioritetnih ulaganja kojima se pridonosi energetskoj učinkovitosti.”

Povjerenik EU-a Miguel Arias Cañete izjavio je: „Time što povezuje gotovinski kolateral, instrument tehničke pomoći i zajmove EIB-a, Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE),koji je već pokrenut u okviru programa LIFE, ima velik potencijal za oslobađanje financiranja ulaganja u energetsku učinkovitost.”Potpora EIB-a četirima hrvatskim bankama za male projekte s dugoročnim učinkom

Europska investicijska banka (EIB) pristala je odobriti kreditne linije u ukupnoj vrijednosti od 220 milijuna EUR četirima hrvatskim bankama kao potporu pri financiranju manjih projekata koje uglavnom provode mala i srednja poduzeća (MSP), poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i općine, te inicijativa u pogledu energetske učinkovitosti.

Četiri su banke koje sudjeluju u sufinanciranju: Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR – 100 milijuna EUR), u državnom vlasništvu, i tri nacionalne komercijalne banke: Privredna banka Zagreb (PBZ EU – 60 milijuna EUR), Zagrebačka banka (ZABA – 40 milijuna EUR) i Hrvatska poštanska banka (HPB – 20 milijuna EUR). „Partnerstvom Europske investicijske banke i četiriju glavnih hrvatskih banaka osigurat će se dodatno dugoročno financiranje za hrvatska poduzeća, osloboditi dodatni kapital za provedbu projekata i uvelike potaknuti zapošljavanje mladih”, izjavio je potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco. „Osim toga, prvi put u Hrvatskoj primjenjujemo Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti: inovativan financijski instrument osmišljen za poticanje prioritetnih ulaganja kojima se pridonosi energetskoj učinkovitosti.”

Povjerenik EU-a Miguel Arias Cañete izjavio je: „Time što povezuje gotovinski kolateral, instrument tehničke pomoći i zajmove EIB-a, Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE),koji je već pokrenut u okviru programa LIFE, ima velik potencijal za oslobađanje financiranja ulaganja u energetsku učinkovitost.”

Europska socijalna dimenzija

Manje od dva tjedna nakon sastanka na vrhu posvećenog socijalnim pitanjima koji se održao 17. studenoga u G�teborgu, dva domaćina tog sastanka, predsjednik Europske komisije Juncker i švedski premijer L�fven, analiziraju njegove rezultate. Završno izvješće koje je danas objavljeno poslužit će kao okvir za daljnje korake koji će uslijediti, a prvi je sastanak Europskog vijeća u prosincu. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: „Sastanak na vrhu o socijalnim pitanjima bio je presudan trenutak u raspravi o budućnosti Europe. Odaslana je jasna poruka da se jača, demokratskija i pravednija Unija mora temeljiti na pravednom zapošljavanju, uključivom rastu i jednakim mogućnostima. Proglašenjem Europskog stupa socijalnih prava sve su institucije EU-a i svi čelnici preuzeli zajedničku odgovornost da stanu u obranu prava naših građana u svijetu koji se brzo mijenja. Sada je vrijeme da djelujemo, a počinjemo sastankom Europskog vijeća u prosincu. Možete biti sigurni da će Europska komisija i dalje imati važnu ulogu u tom nastojanju, prije svega s pomoću preporuka po državama članica u okviru postupka europskog semestra.” Rasprave između šefova država ili vlada tijekom sastanka na vrhu pokazale su da mnogi smatraju da je potrebno razvijati jaku i konkretnu socijalnu dimenziju u Europi. U budućnosti će biti ključno rješavati pitanja tržišta rada te gospodarskog i socijalnog razvoja. Sastanak na vrhu bio je prvi dio rasprave o budućnosti Europe, kako je navedeno u Planu za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju predsjednika Junckera, i prva faza na putu prema sastanku čelnika EU-a u Sibiuu 9. svibnja 2019. Više informacija o rezultatima sastanka na vrhu možete pronaći u ovom izvješću za tisak. Završno izvješće dostupno je na sljedećojpoveznici.

5. sastanku na vrhu Afričke unije i Europske unije

Predsjednik Juncker predvodit će delegaciju Europske komisije na 5. sastanku na vrhu Afričke unije i Europske unije koji počinje 29. studenoga u Abidjanu u C�te d'Ivoire. Predsjedniku će se pridružiti Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Komisije Federica Mogherini i Povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica. EU je glavni partner Afrike i sastanak na vrhu bit će prilika za obje strane da ojačaju svoje partnerstvo. Afrička unija i EU trebaju se suočiti sa zajedničkim izazovima današnjice,od poticanja održivog razvoja i jačanja mira i sigurnosti do poticanja ulaganja u afrički kontinent te boljeg upravljanja migracijama. Pod vodstvom predsjednika Junckera Komisija je dodala nove inovativne instrumente povrh svojih tradicionalnih instrumenata suradnje, čime se suradnja EU-a s Afrikom dovela na novu razinu. Tim je povodom predsjednik Junckerizjavio: Događaji u Africi bitni su za Europu, a događaji u Europi bitni su za Afriku. Naše je partnerstvo ulaganje u našu zajedničku budućnost. Riječ je o partnerstvu jednakih koji si uzajamno pružaju potporu, pomažu si u ostvarivanju napretka te čine svijet sigurnijim, stabilnijim i održivijim mjestom za život. Sastanak na vrhu održat će se u okviru sveobuhvatne teme „Mladi“ i mladi su imali ključnu ulogu u pripremama sastanka na vrhu Afričke unije i EU-a, prvenstveno zahvaljujući sastanku na vrhu mladih koji se održao u Abidjanu od 9. do 11. listopada. Sudionici su izradili Deklaraciju mladih s konkretnim preporukama za europske i afričke čelnike. Odabrana skupina mladih nastavila je na tome raditi u okviru međukontinentalne inicijative pod nazivom Youth Plug-in initiative Afričke unije i EU-a financirane sredstvima EU-a. Sutra, 28. studenoga 2017., ministri vanjskih poslova iz Europe i Afrike okupit će se u Abidjanu na ministarskom sastanku. Tijekom samog sastanka na vrhu Afričke unije i EU-a 29. i 30. studenoga čelnici će raspravljati o mnogim područjima koja su dio našeg zajedničkog programa: mir i sigurnost; migracije i mobilnost; povezivost i otvaranje novih radnih mjesta. Objavljen jeinformativni članak o ključnom partnerstvu EU-a s Afrikom. (dodatne informacije: Catherine Ray –tel.: +32 229 69921; Carlos Martin Ruiz De Gordejuela – tel.: +32 229 65322; Daniel Puglisi – tel.: +32 229 69140; Christina Wunder – tel.: +32 229 92256;

 

Komisija je jučer, tijekom Dana širokopojasnog pristupa, predstavila Urede za širokopojasni pristup i instrumente za širokopojasni pristup u ruralnim područjima. Ti se instrumenti nalaze u akcijskom planu s pet točaka i konkretnim rokovima za poboljšanje širokopojasnog pristupa u ruralnim područjima EU-a, u kojima širokopojasni pristup sljedeće generacije ima samo 40 % kućanstava. Taj postotak za sva kućanstava u EU-u iznosi 76 %. Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan, povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu i povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo MariyaGabriel tim su povodom dali zajedničku izjavu. Svi građani EU-a trebali bi imati brzi širokopojasni pristup internetu. U ovom ga trenutku mnogi još uvijek nemaju, a to se posebno odnosi na ruralna područja jer su ona manje privlačna ulagačima. Budući da Komisija posebno podupire dobru povezanost, pružila je i podršku uvođenju širokopojasnih veza za 18 milijuna građana do 2020. u ruralnim područjima. Uredi za širokopojasni pristup važan su korak u rješavanju financijskih problema s kojima se potencijalni ulagači, javna tijela i građani susreću u tom području. Uredi trebaju rješavati konkretne probleme i pomagati na terenu pružanjem prilagođenih stručnih savjeta kako bi potaknuli ulaganja u širokopojasni pristup. Također predstavljamo instrumente namijenjene za što bolje ubrzavanje procesa i olakšavanje ulaganja u ruralnim područjima. Instrumenti će biti dovršeni do sredine sljedeće godine. Ako želimo da naše ruralne zajednice budu jake i održive i ako pri tome želimo smanjiti opterećenje na gradove, moramo raditi više i brže. Više informacija dostupno je u članku i u jučerašnjem govoru povjerenika Hogana. Povjerenici Hogan i Crețu također su jučer navečer proglasili pet najboljih europskih širokopojasnih projekata. Ovogodišnji su pobjednici projekti iz Finske, Grčke, Italije, Ujedinjene Kraljevine i Švedske. Dodatne informacije o financijskim potporama EU-a za digitalne tehnologije i širokopojasni pristup možete naći na platformi za otvorene podatke o kohezijskoj politici.

Stranica 24 od 106

Kalendar događanja

« Ožujak 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas