EDIC

 

Sa svrhom poticanja aktivnog sudjelovanja mladih u zajednici Bebrinska udruga mladih organizira Sajam udruga koji će se održati u Slavonskom Brodu, 24. listopada 2015. na Korzu od 10 do 14 sati.
 
SAJAM UDRUGA I PROJEKATA U SLAVONSKOM BRODU
Bebrinska udruga mladih organizira Sajam udruga mladih/za mlade u sklopu projekta Lokalni info centar za mlade Bebrina. Sajam je besplatan za sudionike, a organizira se kako bi se predstavile udruge koje rade s mladima, promovirao civilni sektor u Brodsko-posavskoj županiji, upoznala javnost, posebice mladi s mogućnostima koje se nude u udrugama mladih/za mlade kao što su npr. dodatna edukacija, volontiranje, stručna praksa, mobilnosti i u konačnici mogućnost zapošljavanja. 
Pozivaju sve organizacije, nevladine organizacije i civilne inicijative koji izravno  ili neizravno  rade s mladima, da na ovom Sajmu ponude mladima i javnosti informacije o mogućnostima, svojim programima, projektima i aktivnostima za mlade, te važnosti aktivnog sudjelovanja mladih u društvu. 
Pozivu na suradnju se odazvao EDIC Slavonski Brod koji će predstaviti svoje djelovanje i mogućnosti koje EU pruža organizacijama civilnoga društva putem svojih programa i fondova. 

EU statistika

EUROSTAT: u europodručju ostvaren suficit od 23,4 milijarde eura u međunarodnoj trgovini robom

Prva procjena vrijednosti robe izvezene iz europodručja (EA19) u ostatak svijeta u ožujku 2015. iznosila je 182,4 milijarde eura, što je povećanje od 11 posto u odnosu na ožujak 2014. (164,4 milijarde eura). Uvoz iz ostatka svijeta iznosio je 159,1 milijardu eura, što je povećanje od sedam posto u odnosu na ožujak 2014. (148,3 milijarde eura). Zbog svega navedenog, u ožujku 2015. u europodručju je zabilježen suficit od 23,4 milijarde eura u trgovini robom s ostatkom svijeta, dok je u ožujku 2014. suficit iznosio 16,1 milijardu eura. U ožujku 2015. trgovina unutar europodručja povećala se na 150,0 milijardi eura, što je povećanje od pet posto u odnosu na ožujak 2014. Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je ovdje.

EUROSTAT: godišnja stopa inflacije u europodručju 0,0 posto

U travnju 2015. godišnja stopa inflacije u europodručju iznosila je 0,0 posto, što je povećanje u odnosu na -0,1 posto u ožujku. U travnju 2014. stopa inflacije iznosila je 0,7 posto. U travnju 2015. godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji također je iznosila 0,0 posto, što je povećanje u odnosu na -0,1 posto u ožujku. Prošle godine stopa inflacije iznosila je 0,8 posto. Podaci su dobiveni od Eurostata, statističkog ureda Europske unije. U travnju 2015. u dvanaest država članica zabilježena je negativna godišnja stopa inflacije. Najmanja godišnja stopa inflacije zabilježena je u Grčkoj (-1,8 posto), Cipru (-1,7 posto) te Bugarskoj i Poljskoj (obje -0,9 posto). Najveća godišnja stopa inflacije zabilježena je na Malti (1,4 posto) i u Austriji (0,9 posto). Stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je -0,1 posto. U usporedbi s ožujkom 2015. godišnja stopa inflacije smanjila se u devet država članica, u jednoj se nije mijenjala, a u sedamnaest se povećala. Najveći utjecaj na povećanje godišnje stope inflacije u europodručju imali su restorani i kafići (+0,10 postotnih bodova), najamnine (+0,08 postotnih bodova) i povrće (+0,07 postotnih bodova), dok su goriva za vozila (-0,42 postotna boda), loživo ulje (-0,17 postotnih bodova) i plin (-0,07 postotnih bodova) imali najveći učinak na njezino smanjenje. Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je ovdje.

Očekuje se da će europski ministri kulture na svom današnjem sastanku proglasiti bugarski grad Plovdiv i talijanski grad Materu europskim prijestolnicama kulture za 2019. Plovdiv će tako postati prvi bugarski grad u povijesti koji će ponijeti titulu europske prijestolnice kulture. Pod sloganom „Zajedno" Plovdiv će istaknuti svoje višekulturne strane, uključujući svoju romsku zajednicu, te lokalnom stanovništvu otvoriti nove prilike u kreativnom i kulturnom sektoru. Matera će biti četvrta europska prijestolnica kulture u Italiji nakon Firence 1986., Bologne 2000. i Genove 2004. Pod sloganom „Otvorena budućnost" grad će iskoristiti priliku da pokaže kako kultura može pridonijeti izgradnji bolje i inkluzivnije buduće Europe. 

Tijekom proteklih trideset godina titulom europske prijestolnice kulture ovjenčano je više od pedeset gradova. Sljedeće na redu su Hrvatska i Irska, kojima će ta čast pripasti 2020. Hrvatski gradovi finalisti bit će objavljeni 29. svibnja, a irski do kraja godine.

Potrebne su daljnje mjere politika za povratak samoodrživog rasta. Danas je Europska komisija donijela preporuke po državama članicama o ekonomskoj politici za 2015. i 2016. te je od država članica zatražila da poduzmu mjere za otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta.

Preporuke za Hrvatsku nalaze se ovdjepdf

Te preporuke odražavaju Komisijin ekonomski i socijalni plan. Od kada je Komisija na čelu s predsjednikom Junckerom preuzela dužnost u studenome 2014. i objavila svoj Godišnji pregled rasta 2015.pdf, taj plan bio je usredotočen na tri međusobno podupiruća stupa: 
poticanje ulaganja, provedba strukturnih reformi i primjena fiskalne odgovornosti.


Uspješna provedba preporuka po državama članicama za 2015. bit će ključna kako bi oporavak Europe u smislu otvaranja radnih mjesta i rasta bio održiv i manje ovisan o vanjskim, cikličkim čimbenicima koji ga trenutačno potiču.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: „Jačanje europskog gospodarskog oporavka zahtijeva daljnje odlučne političke napore.Mnoge države članice suočene su s izazovima visokog javnog i privatnog duga, niske produktivnosti i nedostatka ulaganja, što za posljedicu ima visoku nezaposlenost i pogoršanje socijalnih uvjeta.Rješavanje tih izazova predmet je današnjih preporuka po državama članicama.Kako bi se potaknula nacionalna uključenost i provedba, ojačali smo suradnju s vladama, parlamentima i socijalnim partnerima, dok smo preporuke znatno pojednostavnili i fokusirali.”

Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, izjavila je:„Moramo u potpunosti iskoristiti ovaj gospodarski oporavak u nastajanju kako bismo Europljane opet vratili na radna mjesta.Države članice trebale bi iskoristiti pozitivni zamah i provesti strukturne reforme te se posebno usredotočiti na one koji su tijekom krize bili zanemareni, a posebno mlade i dugotrajno nezaposlene osobe.”

Pierre Moscovici, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: „Danas od država članica tražimo da se pobrinu da gospodarski oporavak koji je u tijeku ne bude samo privremena promjena.Od prvog dana kada je Komisija predsjednika Junckera počela s radom naši su ekonomski prioriteti bili potaknuti ulaganja, pružiti potporu strukturnim reformama i osigurati primjenu odgovornih fiskalnih politika.U tim preporukama nije riječ o tome da Bruxelles drži prodike vladama, već o tome da se potaknu nacionalni napori za ostvarenje ciljeva koji su nam svima potrebni – otvaranje radnih mjesta i rast.”

Snažniji i jednostavniji europski semestar

Europska komisija uvela je niz promjena u postupak europskog semestra, EU-ova kalendara za koordinaciju ekonomskih politika, u cilju povećanja političke uključenosti i odgovornosti pri donošenju odluka na europskoj i nacionalnoj razini.

To uključuje:

- veću usredotočenost na prioritete godišnjeg pregleda rasta s manjim brojem preporuka o samo nekoliko ključnih prioritetnih područja djelovanja

- raniju objavu analiza stanja u državama članicama i europodručju kako bi se omogućila dublja rasprava o ključnim pitanjima s državama članicama i socijalnim partnerima

- intezivnije djelovanje na političkoj i tehničkoj razini radi rasprave o prošlim i budućim preporukama

- prilagođeni raspored kako bi se svim dionicima ostavilo više vremena za raspravu i dogovor o prioritetima iz europske perspektive te za usporedbu nacionalnih rezultata i prioriteta u tom svjetlu.

 

Preporuke po državama članicama za 2015.

Komisija izdaje preporuke za 26 država članica i europodručje u cjelini.[1]Te preporuke odražavaju sljedeće prioritete:

  • poticanje ulaganja za potporu budućem rastu; za to je potrebno ukloniti prepreke financiranju i pokrenuti projekte ulaganja te brzo provesti Komisijin plana ulaganja za Europu vrijedan 350 milijardi EUR
  • provedba ambicioznih strukturnih reformi na tržištima proizvoda, usluga i rada u cilju povećanja produktivnosti, konkurentnosti i ulaganja; poticanjem otvaranja radnih mjesta i rasta, tim će se reformama pridonijeti blagostanju i većoj socijalnoj pravednosti; reformama financijskog sektora olakšat će se pristup financiranju za ulaganja te umanjiti negativan učinak razduživanja u bankarskom, privatnom i javnom sektoru
  • provedba odgovornih fiskalnih politika kojima se postiže ravnoteža između kratkoročne stabilizacije i dugoročne održivosti; države članice s visokim deficitom ili razinama duga moraju uložiti dodatne napore za popravak svoje platne bilance, dok bi države članice koje raspolažu fiskalnim prostorom trebale poduzeti mjere za potporu produktivnim ulaganjima; promjenama u sastavu javnih financija trebalo bi se u većoj mjeri poticati rast
  • poboljšanje politike zapošljavanja i socijalne zaštite kako bi se građane tijekom cijelog njihova životnog vijeka osposobilo, podržavalo i zaštitilo te kako bi se osigurala snažnija socijalna kohezija kao ključna sastavnica održivog gospodarskog rasta.

Preporuke su utemeljene na detaljnoj analizi stanja u svakoj zemlji. Po mjeri izrađene smjernice rezultat su otvorenog dijaloga s državama članicama tijekom čitave godine. Posebno se naslanjaju na analizu iz Komisijinih izvješća po državama članicama, nacionalne programe reformi teprograme stabilnosti i konvergencije koje su države članice predstavile u travnju. Osim toga, u njima su uzeti u obzir i najnoviji podatci iz Komisijine proljetne prognoze Language icon EN.

U okviru današnjeg paketa Komisija je ujedno donijela i nekoliko odluka o javnim financijama država članica u okviruPakta o stabilnosti i rastu . One zajedno predstavljaju ambiciozan skup smjernica i prioriteta za gospodarstvo EU-a.

 

Stanje u državama članicama u odnosu na postupak zbog makroekonomskih neravnoteža

Kategorija MIP-a

I nema neravnoteža: Austrija, Češka, Danska, Estonija, Litva, Luksemburg, Latvija, Malta, Poljska, Slovačka

II neravnoteže koje zahtijevaju mjere politika i praćenje: Belgija, Nizozemska, Rumunjska**, Finska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina

III neravnoteže koje zahtijevaju odlučne mjere politika i praćenje: Mađarska, Njemačka

IV neravnoteže koje zahtijevaju mjere politika i posebno praćenje: Irska, Španjolska, Slovenija

V prekomjerne neravnoteže koje zahtijevaju odlučne mjere politika i posebno praćenje: Bugarska, Francuska,Hrvatska, Italija, Portugal

VI prekomjerne neravnoteže koje zahtijevaju odlučne mjere politika i pokretanje postupka u slučaju prekomjernih neravnoteža:  -

Stanje u državama članicama u odnosu na Pakt o stabilnosti i rastu

I nema postupka u slučaju prekomjernog deficita: Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Njemačka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Rumunjska, Slovačka, Švedska

II ukidanje postupka u slučaju prekomjernog deficita: Malta, Poljska

III u tijeku je postupak u slučaju prekomjernog deficita: Hrvatska, Cipar, Francuska, Grčka, Irska, Portugal, Slovenija, Španjolska

novi rok: 2016./2017.: Ujedinjena Kraljevina

razmatranje pokretanja novog postupka u slučaju prekomjernog deficita: Finska

Daljnji postupak:

Ministri država članica EU-a raspravljat će o preporukama po državama članicama u lipnju prije nego što ih 25. i 26. lipnja podrže čelnici država i vlada EU-a. Preporuke će se formalno donijeti u srpnju. Tada provođenje preporuka ovisi o državama članicama, koje ih uključuju u svoje nacionalne politike i proračunske planove za 2015./2016.

E - bilten, travanj 2015.

Proslavljen Dan grada Slavonskog Broda

U poslijepodnevnim satima na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić Građanska inicijativa Brođana organizirala je Sajam udruga, nakon kojeg je uslijedio program za najmlađe „Volim Brod“- Djeca i mladi svom gradu za njegov Dan.

EDIC Informacijski centar Slavonski Brod tijekom subotnje poslijepodneva na svom štandu podijelio informativne materijale vezane za EU politike, programe, fondove i odgovorio na brojne upite građana. Najviše upita uputili su mladih, prosvjetni djelatnici i umirovljenici.

Grad Slavonski Brod i ove je godine, u suradnji s brojnim ustanovama, udrugama i sportskim klubovima, osnovnim i srednjim školama te dječjim vrtićima pripremio bogat program. 
Sutra će u suradnji s udrugama organizira se Građanska inicijativa Brođana - Sajam udruga „GIBajte se SVIbanj 2015." na  Trgu Ivane Brlić Mažuranić, 17.00 sati. EDIC Slavonski Brod će na svom informativnom štandu dijeliti informativne materijale i odgovarati na upite građana.
Više o tome: http://goo.gl/410znw

Komisija je objavila rezultate najnovijeg istraživanja Eurobarometra (brza anketa br. 418) provedenog od 20. do 22. travnja u sedam država članica EU-a koje tek trebaju uvesti euro – Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i, prvi put, Švedskoj. Kao i dosad, istraživanjem nisu obuhvaćene Danska i Ujedinjena Kraljevina, koje su odlučile da ne žele uvoditi zajedničku valutu. Istraživanje pokazuje da u četiri zemlje većina građana želi uvođenje zajedničke valute. Istraživanjem se pokazalo i da podrška uvođenju eura u tih sedam država članica izrazito varira. Dok je većina građana u Rumunjskoj (68 posto), Mađarskoj (60 posto), Bugarskoj (55 posto) i Hrvatskoj (53 posto) za uvođenje eura, u tri preostale zemlje većina je građana protiv: Češkoj (70 posto protiv), Švedskoj (66 posto) i Poljskoj (53 posto). U svih sedam zemalja većina ispitanika smatra da će oni osobno uspjeti prihvatiti euro kao novu valutu – izjavila je to velika većina, odnosno ukupno 81 posto ispitanika. Dodatne informacije dostupne su na internetu.

Ministri obrazovanja iz 47 zemalja sudionica europskog prostora visokoškolskog obrazovanja sastat će se sutra u Jerevanu na dvodnevnoj konferenciji kako bi razgovarali o napretku ostvarenom u poboljšanju sustava visokoškolskog obrazovanja te omogućivanju slobodnijeg kretanja studenata preko državnih granica u okviru tzv. bolonjskog procesa. Najnovije izvješće o provedbi bolonjskog procesa, objavljeno danas, pokazuje da predstoji još mnogo posla. Visokoškolsko obrazovanje u prosjeku završava svega sedam od deset studenata, dok u polovici zemalja taj postotak iznosi svega trideset do pedeset posto. U izvješću se zaključuje i da se financije i poznavanje stranih jezika smatraju glavnim preprekama studentskoj mobilnosti. Povodom predstojeće konferencije europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics izjavio je: „Ne možemo si priuštiti takav gubitak talenta. Sve države koje sudjeluju u ovom projektu moraju pojačati tempo reformi visokoškolskog obrazovanja kako bi povećale uspješnost studenata. Pružit ćemo im potporu potrebnu za praktičnu provedbu reformi." Ministarskom konferencijom ujedno će se dati nov zamah sljedećoj fazi bolonjskog procesa. Novi prioriteti temeljit će se na postignućima ostvarenima tijekom proteklih petnaest godina, a bit će usredotočeni na veću međunarodnu mobilnost, korištenje digitalnih tehnologija u učenju i poboljšanje vještina koje traže poslodavci.

Nakon što 42 dana nije bilo novih slučajeva zaraze, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je danas kraj epidemije ebole u Liberiji. Tim je povodom koordinator EU-a za ebolu te povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides dao sljedeću izjavu: „To su odlične vijesti – ne samo za Liberiju, već i za cijeli svijet. Priznanje je to hrabrosti i izdržljivosti liberijskog naroda te brojnih afričkih i drugih međunarodnih zdravstvenih radnika koji su mjesecima naporno radili kako bi broj slučajeva zaraze ebolom u Liberiji sveli na nulu. To nam pokazuje da je u borbi protiv ebole moguće pobijediti. No riječ je o neizrecivo teškoj borbi. Ne smijemo se opustiti: moramo nastaviti sa zajedničkim naporima do okončanja epidemije i u Sijera Leoneu i Gvineji. Obje su te zemlje zadnjih mjeseci ostvarile velik napredak u smanjenju stope zaraze. Moramo ih podržati u nastojanjima da broj novih slučajeva svedu na nulu. Ovo nije trenutak za odustajanje i povlačenje resursa.Osim toga, sve tri zemlje trebaju našu pomoć s oporavkom od razornog učinka ebole na gospodarstvo. Moramo im pomoći da ponovno izgrade i ojačaju svoje sustave zdravstvene zaštite. Isto se tako moramo pobrinuti da i one i sve zemlje diljem svijeta budu bolje pripremljene kada nas sljedeći put zadesi epidemija poput ebole.Izjava je dostupna na internetu.  

Potpredsjednik Dombrovskis, potpredsjednik Katainen i povjerenik Moscovici sudjelovat će 12. svibnja u Bruxellesu na sastanku Vijeća ministara gospodarstva i financija EU-a. Kada je riječ o zakonodavnim pitanjima, ministri će raspravljati o statusu prijedloga Komisije za donošenje uredbe o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU).Trijalozi su započeti, rasprave su konstruktivne te su svi i dalje odlučni poštovati zadane rokove. Kada je riječ o strukturnim reformama, Vijeće bi trebalo donijeti zaključke o detaljnim preispitivanjima stanja u šesnaest država članica koja je Komisija iznijela u veljači. Vijeće će ujedno razmijeniti stajališta o provedbi preporuka za pojedine zemlje. Naposljetku, Vijeće će donijeti zaključke o Izvješću o starenju stanovništva za 2015., u kojem se iznose ažurirana predviđanja rashoda povezanih sa starenjem u državama članicama. Ministri će na kraju saslušati najnovije informacije o sastancima skupine G20 u Washingtonu.

Stranica 80 od 98

Kalendar događanja

« Rujan 2018 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

EDIC Slavonski Brod

EDIC SLAVONSKI BROD
Telefon: 00385 35 415 190
Mobitel: 00385 99 555 1115
E-mail:

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Mesićeva 28, Slavonski Brod HR-35000

Lokacija na karti

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod

Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod
  za korisnike
ponedjeljak – petak : 8.00 – 16.00 sati

Kontaktirajte nas